Evo me natrag u Rovinju. Križaljku bih morao riješiti da vidim kakva je, ali sinulo mi je nešto u vezi Nedjeljkove numeričke metode određivanja broja suglasničkih skupina što bi možda njega moglo zanimati, a uočio sam gledajući pojmove na ovom popisu.
Suglasničke skupine u pravilu se vrednuju više jer razbijaju monotoniju križaljke time što sprečavaju da unedogled jedan iznad drugoga slažemo otrcane pojmove kao što su OLIVERA KATARINA. ITINERARIJ, ANIMATORICA i sl. Njihova vrijednost, dakle, nije inherentna, nego implicitna (ukoliko uvrstimo više suglasničkih/samoglasničkih skupina, manje prilike ćemo imati da uvrstimo sve one izlizane pojmove od kojih rješavači kolutaju očima). Postoji, međutim, i druga strana medalje, kada počnemo s korištenjem jednako izlizanog "stepeništa" suglasničkih skupina samo kako bismo ih imali, što dovodi do (pričam iz iskustva) jednako iziritirane reakcije.
Moja poanta je da suglasničke skupine nisu same sebi svrha i kao takve ih ne treba tretirati. Postoji, međutim, i čisto matematička primjedba koju bih htio dati metodi: to su vrednovanja čvorova u prebrojavanju suglasničkih skupina: počet ću s troslovima.
Uzmimo riječi STRUNA i SIRENA. prva, strogo govoreći, ima dvije skupine (ST i TR), a druga nema niti jednu. Međutim, gledano sa strane konstruktora, kada ispod ovih dviju riječi postavimo monoton pojam (idemo s klasikom, neka to bude ARARAT), riječ STRUNA zapravo nema prijelom i za ostatak križaljke funkcionira posve jednako kao i SIRENA. Slovo T u riječi struna zapravo je "lažni" samoglasnik, koji za sobom ne povlači niz suglasničkih skupina u riječima ispod, već samo jednu riječ koju treba prilagoditi, onu koja u našem slučaju započnje s TR (i time doprinosi jednu suglasničku skupinu u analizi vertikalnih pojmova). Gledano vodoravno, međutim, riječ STRUNA je (matematički) vrijedna točno 0,5 suglasničkih skupina, a ne dvije kako bi netko mogao pomisliti.
Slično vrijedi i za četveroslovne čvorove: za primjer ću uzeti riječi KRSTARICA i KUSTURICA. Krstarica bi uobičajenim prebrojavanjem dala čak 3 skupine (KR, RS i ST) dok Kusturica ima samo jednu (ST). Prava istina je, međutim, da je R u riječi KRSTARICA sada lažni samoglasnik i ukoliko odaberemo pogodni pojam ispod (ponovno, u duhu teme, odabrat ću otrcani IJAR), između KRSTARICE i KUSTURICE ne postoji dramatična razlika od ak dvije skupine, već KUSTURICA vrijedi 1 skupinu, a KRSTARICA točno 1,5 (i naravno, kada okomito uvrstimo RJEŠENJE na poziciju koja počinje s RJ, dobit ćemo još jednu skupinu više u vertikalnoj analizi).
Konačno, pogledajmo peteroslovne skupine, na primjer SVRDLO, i usporedimo je sa monotonom riječju SIRELA (pazio sam da u svim primjerima suglasnici budu jednaki :D). SVRDLO nema 4 skupine (SV, VR, RD i DL) već dva "lažna" samoglasnika (V i D) i vrijedi točno 0,5 + 0,5 = 1,0 skupinu vodoravnoj analizi (i još dvije dodatne koje će dobiti okomito). Kako to znamo? Uvrstite ponovno ARARAT ispod obje riječi: križaljka će za konstrukciju biti potpuno jednako teška. Dakle, prebrojavanje skupina se kao kriterij smije koristiti samo onda kada se zna što se radi, a pritom bi jedini pravi kriterij trebao biti ne broj skupina, nego ljepota pojma koji ide na tu poziciju (i zbog toga, a ne zbog nekog broja bi SVRDLO trebalo odnijeti uvjerljivu pobjedu u očima svakog sastavljača). VOgoa sam se sjetio jer sam kod nedjeljka uočio pojmove STRPLJIVOST i INSPIRIRANOST, koji možda pomiču broj skupinau puno veći od stvarnog.
Evo zašto je važan "umjetnički dojam" kod ocjenjivanja. Tvoja križaljka je mogla osvojiti koji bod, ali ima dva velika nedostatka: 1. križaljka je previše monotona i 2. odjeljena je na "sekcije" (dugačkim "zidinama" crnih polja) što omogućava lakše kombiniranje. Ja nisam pobornik ovakvog stila, iako gledajući sa tehničke strane ova bi križaljka sigurno dobila mnogo bolji plasman :)
Ovakvih križaljaka u svojih 35 godina nisam objavio više od 20. No, sastavio sam ju za manje od 2 sata i praktički nema teških pojmova, a crnih polja je svega 28. Glibo mi je rekao da je i on objavio jednu križaljku 22 x 13 sa samo 28 crnih polja. Moglo ih je biti i 27, umjesto crnoga polja broj 26 išla je riječ PLAFONJERA (treba PLAFONIJERA) pa nisam riskirao, mada sam trebao. Ionako, je završila u košu. Osobno držim da je ovo odlična križaljka. Između svojih 11.000 križaljaka ja sam ju uvrstio među najboljih 50. Međutim, meni je normalno što ti ne voliš takav tip križaljaka i hvala ti na javljanju!
Google daje oko 600 rezultata kad se ukuca "plafonijera", a - 143.000 kad se ukuca "plafonjera" i još 14.500 kad se ukuca "plafonjerka". Prema tome, "narod" je odlučio da je pravilno "plafonje(r)ka". Željko Bujas u svom "Velikom hrvatsko-engleskom rječniku" (Zgb, 2008) donosi samo oblik "plafonje(r)ka", za razliku od Anić-Goldštajna i Klajn-Šipke, koji imaju samo "plafonijera". Dakle, Nedjeljko, objavljuj tu križaljku ponovo s jednim crnim poljem manje.
A što narod i Google kažu za čevabčiće i ćevabdžije. Postoje ljudi koji prave pravopise, postoje institucije koje ih verificiraju, postoje urednici koji po njima rade i traže od suradnika enigmata da se drže redakcijskih pravila. Između ostalog i zbog toga da bi svi sastavljači imali jednake uvjete. Nešto o križaljci, mada sam subjektivan, jer nisam ljubitelj Nedjeljkovog stila. Čim se je autor odlučio da prvi okomit pojam bude INSPIRIRANOST odveo je rad u drugoligašku konkurenciju. Naravno da križaljka ima manje crnih polja od drugih ali sadržaj je skroman, jer ima samo tri četiri lijepe riječi. Trebalo bi KINESKU STRPLJIVOST gurnuti u sredinu i oko toga raditi bjelinu s lijepim riječima usput pazeći gdje postaviti crna polja. Opisivač križaljke također ne može da uživa, jer ima premalo kvizaških pojmova (onih iz znanja). Dokaz tome što su i urednici Kvizorame objavili rad kao "poluopisna križaljka". Nedjeljko kao da pri sastavljanju sa svoje lijeve strane ima imenoslove, a s desne rječnik monotonih glagola svih matica. Inače, Nedića da nema trebalo bi ga izmisliti jer svi cijenimo njegov doprinos za što je dokaz i to što mu redovno objavljujemo njegove umotvorine u Feniksu. Pozdrav svima, Pero
Moj cilj tada bio je sastaviti križaljku s manje od 30 crnih polja. Nisam je naravno zapoečo iz gornjega lijevog kuta, nego iz sredine pa je riječ INSPIRIRANOST jedna od posljednjih a ne prvih. Ovo je moja netipična križaljka. Moje su bjeline u većini slučajeva, kako to Mladen naziva. moleraji, odnosno spajam u njima više riječi jednu uz drugu. Ako se sjećate moje satire "Provincijalac", koja je objavljena i na TIO, e, ona je bila povodom da to napišem. Ja križaljke, ako mi vjerujete, sastavljam iz glave, dok u rječnicima samo provjeravam meni sumnjive riječi. Pozdrav svima!
Jovane, nisam siguran koliko je Gugl pouzdan izvor što se tiče ukorijenjenosti i uobičajenosti oblika neke riječi. Što se toga tiče, ja se ipak držim meritornih i provjerenih izvora, tim prije što i urednici enigmatskih izdanja to traže.
govorio sam nekom zgodom na svom blogu o tim lažnim čvorovima, i nazvao ih, mislim, pseudočvorovi. Zapravo, to zavisi od tretmana, a i o tome je bilo reči u postu o logičnim i nelogičnim belinama.
Bilo bi bolje da je Nedjeljkova ukrštenica objavljena sa rešenjima. Ovako ne znam o čemu se radi. Vidim samo da lepo izgleda i da je prilično bela.
Evo me natrag u Rovinju. Križaljku bih morao riješiti da vidim kakva je, ali sinulo mi je nešto u vezi Nedjeljkove numeričke metode određivanja broja suglasničkih skupina što bi možda njega moglo zanimati, a uočio sam gledajući pojmove na ovom popisu.
ОдговориИзбришиSuglasničke skupine u pravilu se vrednuju više jer razbijaju monotoniju križaljke time što sprečavaju da unedogled jedan iznad drugoga slažemo otrcane pojmove kao što su OLIVERA KATARINA. ITINERARIJ, ANIMATORICA i sl. Njihova vrijednost, dakle, nije inherentna, nego implicitna (ukoliko uvrstimo više suglasničkih/samoglasničkih skupina, manje prilike ćemo imati da uvrstimo sve one izlizane pojmove od kojih rješavači kolutaju očima). Postoji, međutim, i druga strana medalje, kada počnemo s korištenjem jednako izlizanog "stepeništa" suglasničkih skupina samo kako bismo ih imali, što dovodi do (pričam iz iskustva) jednako iziritirane reakcije.
Moja poanta je da suglasničke skupine nisu same sebi svrha i kao takve ih ne treba tretirati. Postoji, međutim, i čisto matematička primjedba koju bih htio dati metodi: to su vrednovanja čvorova u prebrojavanju suglasničkih skupina: počet ću s troslovima.
Uzmimo riječi STRUNA i SIRENA. prva, strogo govoreći, ima dvije skupine (ST i TR), a druga nema niti jednu. Međutim, gledano sa strane konstruktora, kada ispod ovih dviju riječi postavimo monoton pojam (idemo s klasikom, neka to bude ARARAT), riječ STRUNA zapravo nema prijelom i za ostatak križaljke funkcionira posve jednako kao i SIRENA. Slovo T u riječi struna zapravo je "lažni" samoglasnik, koji za sobom ne povlači niz suglasničkih skupina u riječima ispod, već samo jednu riječ koju treba prilagoditi, onu koja u našem slučaju započnje s TR (i time doprinosi jednu suglasničku skupinu u analizi vertikalnih pojmova). Gledano vodoravno, međutim, riječ STRUNA je (matematički) vrijedna točno 0,5 suglasničkih skupina, a ne dvije kako bi netko mogao pomisliti.
Slično vrijedi i za četveroslovne čvorove: za primjer ću uzeti riječi KRSTARICA i KUSTURICA. Krstarica bi uobičajenim prebrojavanjem dala čak 3 skupine (KR, RS i ST) dok Kusturica ima samo jednu (ST). Prava istina je, međutim, da je R u riječi KRSTARICA sada lažni samoglasnik i ukoliko odaberemo pogodni pojam ispod (ponovno, u duhu teme, odabrat ću otrcani IJAR), između KRSTARICE i KUSTURICE ne postoji dramatična razlika od ak dvije skupine, već KUSTURICA vrijedi 1 skupinu, a KRSTARICA točno 1,5 (i naravno, kada okomito uvrstimo RJEŠENJE na poziciju koja počinje s RJ, dobit ćemo još jednu skupinu više u vertikalnoj analizi).
Konačno, pogledajmo peteroslovne skupine, na primjer SVRDLO, i usporedimo je sa monotonom riječju SIRELA (pazio sam da u svim primjerima suglasnici budu jednaki :D). SVRDLO nema 4 skupine (SV, VR, RD i DL) već dva "lažna" samoglasnika (V i D) i vrijedi točno 0,5 + 0,5 = 1,0 skupinu vodoravnoj analizi (i još dvije dodatne koje će dobiti okomito). Kako to znamo? Uvrstite ponovno ARARAT ispod obje riječi: križaljka će za konstrukciju biti potpuno jednako teška. Dakle, prebrojavanje skupina se kao kriterij smije koristiti samo onda kada se zna što se radi, a pritom bi jedini pravi kriterij trebao biti ne broj skupina, nego ljepota pojma koji ide na tu poziciju (i zbog toga, a ne zbog nekog broja bi SVRDLO trebalo odnijeti uvjerljivu pobjedu u očima svakog sastavljača). VOgoa sam se sjetio jer sam kod nedjeljka uočio pojmove STRPLJIVOST i INSPIRIRANOST, koji možda pomiču broj skupinau puno veći od stvarnog.
Pozdrav Nedjeljko.
ОдговориИзбришиEvo zašto je važan "umjetnički dojam" kod ocjenjivanja. Tvoja križaljka je mogla osvojiti koji bod, ali ima dva velika nedostatka: 1. križaljka je previše monotona i 2. odjeljena je na "sekcije" (dugačkim "zidinama" crnih polja) što omogućava lakše kombiniranje. Ja nisam pobornik ovakvog stila, iako gledajući sa tehničke strane ova bi križaljka sigurno dobila mnogo bolji plasman :)
Ovakvih križaljaka u svojih 35 godina nisam objavio više od 20. No, sastavio sam ju za manje od 2 sata i praktički nema teških pojmova, a crnih polja je svega 28. Glibo mi je rekao da je i on objavio jednu križaljku 22 x 13 sa samo 28 crnih polja. Moglo ih je biti i 27, umjesto crnoga polja broj 26 išla je riječ PLAFONJERA (treba PLAFONIJERA) pa nisam riskirao, mada sam trebao. Ionako, je završila u košu. Osobno držim da je ovo odlična križaljka. Između svojih 11.000 križaljaka ja sam ju uvrstio među najboljih 50. Međutim, meni je normalno što ti ne voliš takav tip križaljaka i hvala ti na javljanju!
ОдговориИзбришиGoogle daje oko 600 rezultata kad se ukuca "plafonijera", a - 143.000 kad se ukuca "plafonjera" i još 14.500 kad se ukuca "plafonjerka". Prema tome, "narod" je odlučio da je pravilno "plafonje(r)ka". Željko Bujas u svom "Velikom hrvatsko-engleskom rječniku" (Zgb, 2008) donosi samo oblik "plafonje(r)ka", za razliku od Anić-Goldštajna i Klajn-Šipke, koji imaju samo "plafonijera".
ОдговориИзбришиDakle, Nedjeljko, objavljuj tu križaljku ponovo s jednim crnim poljem manje.
A što narod i Google kažu za čevabčiće i ćevabdžije. Postoje ljudi koji prave pravopise, postoje institucije koje ih verificiraju, postoje urednici koji po njima rade i traže od suradnika enigmata da se drže redakcijskih pravila. Između ostalog i zbog toga da bi svi sastavljači imali jednake uvjete.
ОдговориИзбришиNešto o križaljci, mada sam subjektivan, jer nisam ljubitelj Nedjeljkovog stila. Čim se je autor odlučio da prvi okomit pojam bude INSPIRIRANOST odveo je rad u drugoligašku konkurenciju. Naravno da križaljka ima manje crnih polja od drugih ali sadržaj je skroman, jer ima samo tri četiri lijepe riječi. Trebalo bi KINESKU STRPLJIVOST gurnuti u sredinu i oko toga raditi bjelinu s lijepim riječima usput pazeći gdje postaviti crna polja. Opisivač križaljke također ne može da uživa, jer ima premalo kvizaških pojmova (onih iz znanja). Dokaz tome što su i urednici Kvizorame objavili rad kao "poluopisna križaljka". Nedjeljko kao da pri sastavljanju sa svoje lijeve strane ima imenoslove, a s desne rječnik monotonih glagola svih matica.
Inače, Nedića da nema trebalo bi ga izmisliti jer svi cijenimo njegov doprinos za što je dokaz i to što mu redovno objavljujemo njegove umotvorine u Feniksu. Pozdrav svima, Pero
Moj cilj tada bio je sastaviti križaljku s manje od 30 crnih polja. Nisam je naravno zapoečo iz gornjega lijevog kuta, nego iz sredine pa je riječ INSPIRIRANOST jedna od posljednjih a ne prvih. Ovo je moja netipična križaljka. Moje su bjeline u većini slučajeva, kako to Mladen naziva. moleraji, odnosno spajam u njima više riječi jednu uz drugu. Ako se sjećate moje satire "Provincijalac", koja je objavljena i na TIO, e, ona je bila povodom da to napišem. Ja križaljke, ako mi vjerujete, sastavljam iz glave, dok u rječnicima samo provjeravam meni sumnjive riječi.
ОдговориИзбришиPozdrav svima!
Zbilja ću se pokušati prisjetiti kombinacije s plafonjerom. Znam da je izlazilo nekoliko težih pojmova pa sam se onda odlučio za dodatno crno polje!
ОдговориИзбришиJovane, nisam siguran koliko je Gugl pouzdan izvor što se tiče ukorijenjenosti i uobičajenosti oblika neke riječi. Što se toga tiče, ja se ipak držim meritornih i provjerenih izvora, tim prije što i urednici enigmatskih izdanja to traže.
ОдговориИзбриши@Tonči,
ОдговориИзбришиgovorio sam nekom zgodom na svom blogu o tim lažnim čvorovima, i nazvao ih, mislim, pseudočvorovi. Zapravo, to zavisi od tretmana, a i o tome je bilo reči u postu o logičnim i nelogičnim belinama.
Bilo bi bolje da je Nedjeljkova ukrštenica objavljena sa rešenjima. Ovako ne znam o čemu se radi. Vidim samo da lepo izgleda i da je prilično bela.
PLAFONIJERA - PLAFONJERA kao BOMBONIJERA - BOMBONJERA. Kaže li danas neko "bombonijera"?
ОдговориИзбришиTakođe: garsonjera i žardinjera.
ОдговориИзбриши