JUG-BOGDAN
Piše:
Radoja Racanović
Jug-Bogdan je junak i jedna od najznačajnijih
ličnosti iz epskih narodnih pjesama pretkosovskog i kosovskog ciklusa. On
zauzima posebno mjesto u našoj narodnoj epici kao glava mnogobrojne
patrijarhalne porodice, teško postradale u sudbonosnom istorijskom događaju.
Većina glavnih ličnosti iz kosovskog
ciklusa nalaze se u rodbinskoj ili nekoj drugoj za porodicu bitnoj vezi sa
njim. Jug-Bogdan je suprug Majke Jugovića, otac Devet Jugovića i Carice Milice,
tast Cara Lazara i Banović Strahinje, a Miloš Obilić i Vuk Branković su
oženjeni njegovim unukama… On se, dakle, nalazi na čelu velike porodične
zadruge, i od njega počinje kosovski rodoslov, djelimično zasnovan na
istorijskim činjenicama. Sa stanovišta patrijarhalnih shvatanja, on je stariji
od Cara Lazara, vrhovnog gospodara i vojskovođe. To porodično starješinstvo
priznaje mu i sam Lazar i izražava mu posebno poštovanje – njega sjeda sa desne
strane sofre i nazdravlja prvom “po starješstvu”. Prema vrlo važnom pravilu desne
strane, on predvodi desno krilo srpske vojske u bici na Kosovu, u kojoj junački
pogine sa devet sinova i svom njihovom vojskom. Zajedno sa njima postaje simbol
stradanja srpskog naroda u Kosovskom boju, kao i simbol junaštva i
neustrašivosti.
Kosovski rodoslov jeste izmišljen,
ali Jug-Bogdan nije, kao ni većina drugih junaka iz kosovskog ciklusa.
Srednjovjekovni izvori spominju tri istorijske ličnosti sličnog imena: Bogdan
Juga, Jugda i Jugo. Istoričari su se, međutim, usaglasili da
je epski Jug-Bogdan u stvari Vratko Nemanjić, praunuk najstarijeg
Nemanjinog sina Vukana i, što je ključno, otac kneginje Milice Hrebeljanović.
Međutim, istorijski podaci o njemu su veoma oskudni; zna se da je kao
vojvoda učestvovao u opsadi Sera 1342, da je oko 1353. ćerku Milicu udao za
Lazara Hrebeljanovića te da je sahranjen u zadužbini svoga djeda (monaha
Davida), manastiru Davidovica kod Prijepolja.
Narodno predanje i tu provedena
arheološka istraživanja ukazuju da su Jug-Bogdan i Devet Jugovića zaista
sahranjeni u porti toga manastira. Cijelu priču dodatno uvjerljivom čine ime
sela u kome se manastir nalazi - Grobnice, ranije Grobare, sa najčešćim
prezimenom Bogdanović u njemu, te podatak da je u blizini manastira rođena
kneginja Milica. Ipak, narodna tradicija najčvršće veže ime Jug-Bogdana za grad
Prokuplje. U tom gradu ili njegovoj okolini nalaze se Jug-Bogdanova crkva,
Jug-Bogdanova kula i Jug-Bogdanov
grad, a tu je i selo Jug Bogdanovac. Po svemu sudeći, Jug-Bogdan je
bio gospodar Prokuplja (dio oblasti Toplica), Toplica Milan Srednje Toplice, a
Kosančić Ivan Gornje Toplice i Kosanice.

Evo prilike da se Radoji javno zahvalim na velikoj pomoći. Zahvaljujući njemu "Reč po riječ" je u zadnjevrijeme dodatno poboljšana rubrika.
ОдговориИзбриши
ОдговориИзбришиSPUNERIZAM
DUG BOJ, DAN
je bio kratak.
Turcima na megdan
izašao junak!
Rešenje: JUG-BOGDAN
VlaŠar
Zanimljiv tekst. Nisam nikada pozornije pratio pisanja oko Bitke na Kosovu. Čestitam, Radoja.
ОдговориИзбриши
ОдговориИзбришиNema potrebe da se zahvaljuješ, Slavko. Reagovao sam kada mi se učinilo da će pisanje u ovoj rubrici otići u pogrešnom smjeru i odlučio ti pomoći jer si se požalio da ti ova rubrika oduzima mnogo vremena. Vrlo brzo sam se uvjerio da si bio debelo u pravu.
Ja smatram da prilozi u ovoj rubrici mogu biti autorski napisi ili preneseni tekstovi u izvornom ili prilagođenom obliku. Kod izbora riječi treba voditi računa ne samo da su dobre za ukrštenice, već i još više da bi mogle zatrebati i dobro doći pri sastavljanju. Ne bi trebalo zanemariti ni edukativni karakter ove rubrike.
ОдговориИзбришиHvala, Nedjeljko. Namjera mi je bila da lik Jug-Bogdana opišem sažeto i na način bitno različit od uobičajenog.