Da ne bude zabune, ovo su dvije sibilarke, a obje imaju istu početnu riječ. Znači, potrebno je upisati 2 rješenja (rješenje prve i rješenje druge zagonetke).
Dušanovo rješenje se u suštini može prihvatiti, ali da tupimo i oštrimo još malo.
Rješenje prve zagonetke jeste GROG - GROZNICA.
GROG - GROZOTA kao rješenje druge je prihvatljivo, ali da budemo precizniji - autor je drugu riječ opisao kao STRAVA (a ne STRAHOTA) pa bi tačnije rješenje bilo... Koje?
Moram primjetiti da IlijaO i Milana Ž. zaista vole klizav teren. Vole eksperimentisati i tražiti rješenja mimo ustaljenih pravila, za koja ni sami nisu sigurni da li su ispravna. Pokazalo se da je dobro što su takvi i da im trud nije bio uzalud - ukazali su na šire mogućnosti ove zagonetke. Njihovim posljednjim radovima, pogotovo ovim Ilijinim danas, izlazimo iz okvira osnovnih definacija palatalizacije i sibilarizacije, kako ih navode školske gramatike, i ulazimo dublje u tu problematiku.
U osnovnim definicijama pomenutih glasovnih promjena uglavnom se navodi da se one dešavaju ispred 2 (i, e), eventualno 3 (+ a), samoglasnika. Međutim, kada se uđe dublje u ovu problematiku i zaviri u stručnu literature, vidi se da to nije baš tako. Naime, postoje mnogi primjeri ovih promjena, posebno palatalizacije, u kojoj su one izvršene posredno ili zaobilazno, tj. ne direktnim izvođenjem iz osnovne riječi već indirektno iz njene izvedenice. Bitno je da se u toj izvedenoj riječi izvršila ta glasovna promjena. Za nas sastavljače, kao što znate, nije važno da li se u riječima od kojih polazimo ona stvarno vrši ili ne. Nas interesuje oblik koji bismo dobili KADA BI SE IZVRŠILA ta glasovna promjena u polaznoj riječi.
Ilija je prvo poslao zagonetku sa rješenjem GROG – GROZNICA, pitajući se da li se uklapa u pravila i istovremeno dajući odgovor povlačenjem paralele sa sličnim primjerima iz jezičke prakse TRAK – TRAČNICA i ZRAK – ZRAČNICA. Kada sam našao potvrdu u stručnim izvorima da se u tim riječima zaista odigrala palatalizacija, indirektno kao što već rekoh, sugerisao sam mu da sastavi i ovaj primjer sa rješenjem GROG – GROZA kako bi ta veza bila jasnija. Istina, i u ovom primjeru veza je indirektna (direktna je GROG + ITI = GROZITI), ali je jasnija. U gramatici poznat primjer posredne sibilarizacije, a koji je sličan ovom zadatku, je STEGA – stegnuti – stezati - STEZNIK.
Lijepo si to sročio, Zdenko, međutim taj primjer nije prihvatljiv iz razloga što tu nema izvođenja. Obje riječi u traženom rješenju (GROG – GROZD) su proste. Kod ove zagonetke druga riječ mora biti izvedenica, kao što sam gore pisao, i to izvedena iz prve riječi po pravilima palatalizacije, sibilarizacije ili jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe.
ОдговориИзбришиDa ne bude zabune, ovo su dvije sibilarke, a obje imaju istu početnu riječ. Znači, potrebno je upisati 2 rješenja (rješenje prve i rješenje druge zagonetke).
Грог - грозница - грозота!
ОдговориИзбриши
ОдговориИзбришиDušanovo rješenje se u suštini može prihvatiti, ali da tupimo i oštrimo još malo.
Rješenje prve zagonetke jeste GROG - GROZNICA.
GROG - GROZOTA kao rješenje druge je prihvatljivo, ali da budemo precizniji - autor je drugu riječ opisao kao STRAVA (a ne STRAHOTA) pa bi tačnije rješenje bilo... Koje?
GROZA
ОдговориИзбриши
ОдговориИзбришиDa, GROG - GROZA je preciznije i traženo rješenje.
Onaj slatki topli rum
ОдговориИзбришиvrlo često muti um.
Više volim nakon mrsa
pit napitak ploda trsa!
ОдговориИзбришиMoram primjetiti da IlijaO i Milana Ž. zaista vole klizav teren. Vole eksperimentisati i tražiti rješenja mimo ustaljenih pravila, za koja ni sami nisu sigurni da li su ispravna. Pokazalo se da je dobro što su takvi i da im trud nije bio uzalud - ukazali su na šire mogućnosti ove zagonetke. Njihovim posljednjim radovima, pogotovo ovim Ilijinim danas, izlazimo iz okvira osnovnih definacija palatalizacije i sibilarizacije, kako ih navode školske gramatike, i ulazimo dublje u tu problematiku.
U osnovnim definicijama pomenutih glasovnih promjena uglavnom se navodi da se one dešavaju ispred 2 (i, e), eventualno 3 (+ a), samoglasnika. Međutim, kada se uđe dublje u ovu problematiku i zaviri u stručnu literature, vidi se da to nije baš tako. Naime, postoje mnogi primjeri ovih promjena, posebno palatalizacije, u kojoj su one izvršene posredno ili zaobilazno, tj. ne direktnim izvođenjem iz osnovne riječi već indirektno iz njene izvedenice. Bitno je da se u toj izvedenoj riječi izvršila ta glasovna promjena. Za nas sastavljače, kao što znate, nije važno da li se u riječima od kojih polazimo ona stvarno vrši ili ne. Nas interesuje oblik koji bismo dobili KADA BI SE IZVRŠILA ta glasovna promjena u polaznoj riječi.
ОдговориИзбришиIlija je prvo poslao zagonetku sa rješenjem GROG – GROZNICA, pitajući se da li se uklapa u pravila i istovremeno dajući odgovor povlačenjem paralele sa sličnim primjerima iz jezičke prakse TRAK – TRAČNICA i ZRAK – ZRAČNICA. Kada sam našao potvrdu u stručnim izvorima da se u tim riječima zaista odigrala palatalizacija, indirektno kao što već rekoh, sugerisao sam mu da sastavi i ovaj primjer sa rješenjem GROG – GROZA kako bi ta veza bila jasnija. Istina, i u ovom primjeru veza je indirektna (direktna je GROG + ITI = GROZITI), ali je jasnija.
U gramatici poznat primjer posredne sibilarizacije, a koji je sličan ovom zadatku, je STEGA – stegnuti – stezati - STEZNIK.
ОдговориИзбришиLijepo si to sročio, Zdenko, međutim taj primjer nije prihvatljiv iz razloga što tu nema izvođenja. Obje riječi u traženom rješenju (GROG – GROZD) su proste. Kod ove zagonetke druga riječ mora biti izvedenica, kao što sam gore pisao, i to izvedena iz prve riječi po pravilima palatalizacije, sibilarizacije ili jednačenja suglasnika po mjestu tvorbe.
ОдговориИзбришиSlučajno primjetih da sam na jednom mjestu gore umjesto Milan Ž. otkucao Milana Ž. Izvinjavam se Milanu Žarkovačkom.