REČ PO RIJEČ (2093)

OZDANOVAC

Piše: Ilija Ozdanovac

Počelo je to još poodavno, kad sam kao osnovnoškolac, počeo pokazivati zanimanje za porijeklo i značenje mog prezimena, a za prva saznanja, iz nekih debelih, prašnjavih knjiga, mogu zahvaliti, sada pokojnom, nastavniku Hrvatskog jezika (G.G.), koji je, u to vrijeme vodio i literarno- recitatorsku sekciju i onomad u meni prepoznao spisateljskoistraživačku željneznanja dušu. Kad su to prilike dozvoljavale, omogućio mi tajne odlaske na prašnjav i paučinom zapreten tavan stare škole. Tamo se u nekim starim knjigama skrivalo blago, samo ih je trebalo otvoriti...Kad sam se, puno kasnije, počeo kretati i družiti s ljudima iz drugih krajeva, pa uz ostala, kretalo i pitanje o porijeklu i značenju prezimena, postalo meni još intrigantnije.

Da bi priča imala smisla i da ne bi ispala bez glave i repa, a možda baš tu leži odgovor, treba krenuti ispočetka...stoga, prvo o Otoku :

Prvi spomen, danas grada, Otoka, nalazimo zabilježen u 14.stoljeću, kada papin legat u nekoliko navrata, od 1313.-1315.godine pohodi skupinu zaselaka i župu, smještenu između Save i Dunava u srcu Spačvanskog bazena, većinom između Spačve i Bosuta. Tada je, nađoh podatak, u posjedu mađarskih plemića Gut- Keledi, za koju u dokumentima iz tog doba, i kasnije, nalazimo nazive Ottok, Ocak, Athak, Otock. Kasnije, u 15. stoljeću, točnije 1428.godine, spominje se Otok i to kao possesium Athak (possesium=posjed), kao posjed feudalne obitelji Alšana. Ime je, najvjerojatnije, dobio po činjenici što je učestalim plavljenjem Save i okolnih rijeka i rječica sa svih strana bio okružen vodama.

Po izumrću Alšana, Žigmund (Luksemburški, rimsko –njemački car) taj posjed, 1437. (a te godine i umire!), daje Talovcima, koji ga pak, 1476.godine prodaju kaločkom nadbiskupu Ladislavu (1452.-1502.). U to doba, Possesium Athak, najvjerojatnije mijenja ime u Oppidum Athak (oppidum= naselje ) a sadržavao je preko 70-ak zaselaka.

Turskim osvajanjima 1526.g. ovaj kraj na jugoistoku Slavonije ulazi u kadiluk koji je imao sjedište u Nijemcima (mjesto istočno od Otoka, udaljeno 12 km).

Vizitator Petar Mazarechi 1623./24. tako bilježi da tadašnja župa Otok ima 7 sela i to: Gradince, Vitkovce, Strajince, OZDANOVCE, Orlovo, Fališevce i Privlaku.

Pokušao sam vremenom utvrditi moguće lokacije gdje su se točno nalazila naselja, pa tako i Ozdanovci-(da ne bi bilo zabune-kratkouzlazni naglasak je na prvom slogu), pa koliko sam čuo od starih, a nešto i pročitao, iz svega sam sa sigurnošću mogao potvrditi da su moji davni pređi živjeli baš u tom naselju. Isto tako, i dandanas se imena ovih „sela“ koristi kao stari /novi naziv ulica ili oraničnih predjela u Otoku i Privlaci (unatoč silnim preimenovanjima- sukladno trendu i vremenu).

Važno je napomenuti da i sada „živi“ pojam Ozdanovačke livade, kao naziv jednog od oraničnih predjela u ataru Otoka, pa i da je nekada, kao stara sorta, postojala kruška Ozdanovka, i da se njeno ime veže uz Otok.

U svojoj knjizi, „Šokački stanovi“, Ante Knežević, bilježi : „ U Bosutskom međurječju zapadno od Nimaca i Komletinaca, ležao je pod Turcima skup sela, kojima je središte bio Otok. Na tom se zemljištu u dotursko vrijeme nalazilo na plodnom tlu četrdesetak što manjih što većih sela, a sam je Otok bio središte od jedno osamdesetak kuća.“

Nakon mira u Srijemskim Karlovcima, 1699.god. Otočki kraj je oslobođen od Turaka, formira se Vojna krajina, a u Otok se doseljavaju i žitelji okolnih zaselaka, pa tada kao poznato trgovište, sa razmjerno velikim područjem, prostranim šumama i plodnim oranicama postaje svojevrsno središte ovog dijela Slavonije.

Sve dalje, do današnjih dana- opće je poznata stvar.

Kako sam, u ono vrijeme, dok je bio živ, s tada komletinačkim župnikom Ilijom Martinović, a koji je bio riznica podataka, raspravljao o „mom“ prezimenu i njegovu porijeklu, tvrdio je, da se zapravo radilo o zaselku Ozdanovc, a da je slovo“a“ ubačeno kasnije, radi lakšeg izgovora ili iz više nekih drugih razloga, tko će ga znati. Iščitavajući neke stare karte iz prošlih vremena našao sam potvrdu i za to!

Sukladno gore rečenom nije bila potrebna neka posebna mudrost kako bi zaključio da prezime Ozdanovac porijeklo vuče baš iz tog jednog zaseoka koji je u dubokoj prošlosti „upotpunio“ Otok. Svojom čeljadi, zgradama, imanjem, stokom...Drugog smislenog objašnjenja ili tumačenja nema...

E, sad da vidimo šta o ovom kažu debele i stare pametne knjige , ali i sveznajuće svemrežje (Internet!) !

Pa tako, listajući knjige, enciklopedije, leksikone, karte i sve ono što mi je došlo pred oči i u ruke, pa i provjeravajući na stranicama Googlea i (ponekad netočne i lako varljive) Wikipedije, stanje je otprilike ovako:

Ozdanovci su Hrvati, nastanjeni su odvajkada na jugoistoku Hrvatske, u okolici Vinkovaca, mada je danas o tome teško zaključivati i tvrditi, jer, ima nas „širom“. Svjesni smo svih oblika migracija i raseljavanja, pa su se tako i Ozdanovci, htjeli to ili ne, razmilili diljem Hrvatske i Europe.

Važno je napomenuti da su svi ti Ozdanovci, koji su potekli iz, prosto rečeno „jednog plemena“, vremenom , pored osnovnog prezimena, dodavali ili imali i ono „špicname“ ili seosko ime po kom su se „kuće“ razlikovale, a koje je najvjerojatnije nastalo po imenu ili nadimku, ili, čak, i zanimanju začetnika „loze“ . Istog prezimena ali ne i obiteljski povezani.

Za Ozdanovce u Otoku su bile „rezervirane“ ulice koje su se nekad zvale Kraječak i Venecija. Danas je to ulica Bana Jelačića, koja od središta Otoka vodi ka Privlaci. (Otok je ,zapravo, bio uvijek korak ispred svih: od kad pamtim u Otoku su postojale ulice zvane po narodski Amerika, Venecija, Novi Sad...).

Moji su se, pak, kasnih pedesetih, nastanili ( spletom okolnosti ) u Varoščici, gdje sam i ja rođen, na temelju kuće mog pradidaka Ilije Štivičevića - Guslinog- „oca majke moga oca“!

U knjizi Stjepana Pavičića, „ Porijeklo stanovništva Vinkovačkog kraja“, pored hrpe korisnih i bogomdanih saznanja, nađoh zabilježeno i ovo, vezano uz Ozdanovce:

„Osnovni kućni broj im je bio 35, ali je pod tim prezimenom mogla biti još koja druga porodica. Sama ta riječ označuje stanovnika koji je bio porijeklom iz starog sela Ozdanovaca koje je prije Turaka ležalo u području otočkom.Sve te porodice toga prezimena ne moraju biti rod. Oko 1800.god. zabilježeno ih je pet porodica svakako donekle različitog porijeka. Danas će ih biti 23 kuće sa oko 70 čeljadi, kako se vidi, sa vrlo malo potomaka.“

Čitajući spise Josipa Lovretića, kada je u svoje doba, (rođen u Otoku 30.6.1865.), pisao o otočkim prezimenima prije 120 godina, ustvrdih da se više „kuća“ ili „zadruga“ prezivalo Ozdanovac, a po selu su bili poznati kao Rogozevi, Franjini, Kalavardini (za Kalavardini- nisam našao nikoga tko bi mi mogao reći „tko su i što su bili“). Danas, pak, znamo da su u Otoku postojali i postoje još i Karlini, Nezini, Miškovi, Farberovi, Mačoši ... i svi se prezivaju Ozdanovac! ( nek' oproste neki, koje sam možda zaboravio!)

Iako sam našao podatak da u Hrvatskoj živi (samo?) stotinjak Ozdanovaca u 30 domaćinstava, sumnjam u točnost, pomalo zbog zastarjelosti podatka, a i zbog činjenice da su se mnogi ženili, udavali, mijenjali prezime , i naposljetku, rađali se ...

Kažu tako, da smo rasprostranjeni u pet hrvatskih županija, dok u Otoku ima najviše Ozdanovaca, ( eh- da se nisam odselio, bilo bi i više!) , a potom još u Ilači, Vukovaru, Osijeku, Vinkovcima, Zagrebu,... i...i...i Privlaci, naravno! Ima nas, za sada, sedam!

Dodao bih još: Malo nas je, al' smo dobro raspoređeni!

(Napomena: U tekstu može biti i pogrešnih ili netočno navedenih podataka, nenamjerno, a činjenica da se i u svemu što sam koristio nalaze proturječni ili možda krivo napisani podaci, kriva je za to!)