ACTA AENIGMATICA (175)

Izdavačka politika EUČ u 1979.

Piše: Stjepan Horvat

Već u više nastavaka pisao sam o izdavačkoj djelatnosti Enigmatskog udruženja Čvor u različitim godinama. Kako držim da pisani tragovi doprinose boljem shvaćanju enigmatskih događanja u proteklom vremenu, ovog puta ću donijeti neke podatke iz zapisnika Savjeta EU Čvora od 4. veljače 1979. godine, posebno i zato da se prikaže s koliko entuzijazma i uloženog truda smo živjeli za zagonetaštvo krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Shodno tadašnjim zakonima vezanim uz izdavaštvo, i EUČ je imao Savjet EU Čvora, tijelo koje je odlučivalo o najvažnijim aktivnostima društva između dviju skupština, a njegove odluke je provodio Poslovni odbor društva. Redovna sjednica ovog tijela EUČ održana je 4. veljače 1979. godine, a nazočili su joj članovi Savjeta EUČ Miroslav Šantek (predsjednik), Milovan Šoić (predstavnik RK SSRNH), Ivo Fici, Aleksandar Rebić (predstavnik OK SSRN Bjelovar), Stjepan Horvat, Ivica Perković i Marijan Jurčec, a tu su bili još Mladen Gatalica (računovođa), Slavko Peleh, Marko Smolčić, Zvonimir Turek i Nedjeljko Uštulica (predstavnik RZ EUČ). Dnevni red je imao osam točaka: 1) Izvršenje planova u 1978. i zaključni račun; 2) Prijedlog planova za 1979. godinu; 3) Izdavačka politika u 1979. godini; 4) Autorski honorari u 1979. godini; 5) Investicijska politika u 1979. godini; 6) Kadrovski problemi u RZ EUČ, 7) Izvještaj o radu Radne zajednice EUČ i 8) Razno.

Kako je tema današnjeg članka upravo izdavačka politika, komentirat ću samo treću točku s ovog sastanka. Uvodno izvješće podnio je Slavko Peleh, koji je istakao uspješno izdavanje pet enigmatskih časopisa koji su osnova za financiranje drugih izdavačkih pothvata. Knjige su se izdavale kada je bilo priređenih rukopisa, a i u više navrata planiralo se izdavanje nekih naslova koji su bili tek u idejama. Zbog toga je u raspravi predloženo da se osnuje Komisija Savjeta EUČ za djelatnost teorijskih publikacija, a za predsjednika je imenovan Slavko Peleh. U 1978. godini je izašla knjiga Rebusi u Slavena (Slavko Peleh), iako je planiran tisak knjige o magičnim kvadratima Borisa Antonića, čiji rukopis nije bio dovršen.

U prilogu je pretisak dijela zapisnika vezan uz treću točku, u kojemu su pobrojene brojne knjige koje se planiralo tiskati, pa je zanimljivo vidjeti što je u konačnici od toga realizirano do 1990. godine. Tako je izdan Leksikon zagonetača Jugoslavije (Stjepan Horvat), Enigmatski rječnik riječi od 5 slova (Branko Polić), Enigmatski rječnik riječi od 4 slova (Radoš Pušonjić), Partizanske zagonetke (Jovan Vuković) i posebno izdanje MIS Čvor Razbibriga (pripremili su ga članovi EK Božidar Vranicki). Gotovo četrdeset godina kasnije izdane su čak tri knjige Borisa Antonića o kvadratima i knjiga Zvonimira Bacha o kriptogramu. Sve drugo nije ugledalo svjetlo dana, no neke ideje su ipak u nekim drugim prilikama i na druge načine bile realizirane (knjižice Male zagonetačke biblioteke i serije Zagonetačka teorija i praksa, i još ponešto).