O počecima kategoriziranja zagonetača
Piše: Stjepan Horvat
U pozivu za sudjelovanje na prvom druženju zagonetača u Vinkovcima 14. rujna 1969. godine, u okviru Dana zagonetača u programu je bio predviđen i prvi stručni sastanak s raspravama o nekim temama vezanim uz enigmatiku. Tom prigodom sam pisao:
Stručni sastanak zagonetača zamišljen je kao mali „simpozij“ o našem zagonetaštvu. Za taj dio Dana zagonetača priredili smo već referate o historijatu križaljkaštva u našoj zemlji, o kvadratima i stihovanim zagonetkama, a planira se i niz drugih aktualnih tema, o kojima se vode razgovori s našim zagonetačkim stručnjacima. Svaki zagonetač može sudjelovati u radu ovog stručnog sastanka i svojim prijedlozima, mišljenjima i diskusijom pridonijeti jasnom određenju terminologije i historijata našeg zagonetaštva.
Jedan od voditelja ovog sastanka bio je i Slavko Peleh, koji je i sam sudjelovao u raspravi na nekoliko tema. Ovom prigodom donosim njegov zapis o zamišljenoj kategorizaciji zagonetača, nadajući se da će u njemu zagonetački povjesničari naći i niz zanimljivih podataka vezanih za enigmatiku, posebno o tomu kako se razvijala ideja o kategorizaciji autora zagonetaka.
U Vinkovcima su javno proglašeni prvi zagonetački velemajstori: Boris Antonić (Osijek), Vladimir Bostjančić (Zenica), Ivica Mlađenović (Tuzla), Zvonimir Turek (Koprivnica) i Božidar Vranicki (Split). Za prvog Čvorovog doajena zagonetaštva proglašen je zagonetački veteran Zlatan Čop (Zagreb).
Imam osjećaj da je neko od nas trojice (Štef, Jovan ili VAJVJEROVATNIJE JA) malo pobrkao priloge, pa uz tekst nije prikačen odgovarajući prilog. Provjera je u toku.
ОдговориИзбришиBilo bi interesantno saznati da li je u to doba bilo reakcija tipa "Zašto je taj i taj na spisku, a nije taj i taj"?!
ОдговориИзбришиNasmijah se Slavko, zašto bi pitanja bila samo vezana za neku osobu, zašto ne bi bilo reakcija na pravila, logiku, proceduru ... Šalu na stranu, počesto je u bliskoj prošlosti bilo zanimljivo pomisliti kako bi izgledalo blogiranje i komentiranje da smo sve to imali u vrijeme kad su brojevi enigmata, prodanih primjeraka, klubova... bili bitno veći.
ОдговориИзбришиSrdačan pozdrav, vidim vruće i kod vas :)
Hajro, iako je moje pitanje drugačije formuslicano, u suštini je isto kao tvoje.
ОдговориИзбришиPrečesto smo svjedočili sitacijama iz MOG pitanja. Baš, prečesto.
Jeste vruće, a prognoze govore da će biti još toplije. Planiram nekoliko dana odmora u još toplijim krajevima.
Možda je bilo, ali nije bilo današnjih oblika komunikacije među društvima, zagonetačima i redakcijama.
ОдговориИзбришиAko ti nešto nije bilo pravo, mogao si samo napisati pismo, dopisnicu ili razglednicu i to poslati nekome. No onda nije bilo javno dostupnih adresa zagonetača (zato smo i tiskali Adresar zagonetača EUB i kasnije Jugoslavije). Telefon nije bio svakome kod kuće dostupan, a moram priznati, nismo se ni osobno poznavali ... da, bila su to neka druga vremena u kojima se drugačije živjelo ... tko ne misli da je sva ova tehnologija danas uništila ono što je nekada bilo na radost i veselje?
Slavko, naravno da si mislio isto... jednako i meni u sličnim situacijama prva pomisao bude vezana za osobe, ljudski je to. Posve je drugačija pozicija urednika, domaćina, a i komentatora, zašto ne... valja odlučiti koliko se rezultata tog prvoloptaškog, opuštenog pristupa može pripustiti u javnost. Oprosti mi, teretno je ovo na ovu vrućinu.
ОдговориИзбришиŠtef, ti sigurno možeš porediti vremena, onda si bio super aktivan i tehnički i drugačije napredan, sada si i aktivan i tehnički držiš korak. Pominjana su ta poređenja vremena..., meni je zanimljivo porediti enigmatske radove, naravno najviše križaljke, alatke i kriterije. U svemu treba najprije definirati šta je napredak, od ljudskih odnosa, ekonomije i sl, do naših kockica.
Dragi Hajro, dalo bi se o tomu mnogo pisati ali čemu to. Današnja mladež ne zna što je to olovni slog, klišej, reprofotografija, fotolit i stotine takvih stvari koji su doslovno nestali, recimo danas s InDesignom a da ne govorim o Photoshopu (one druge programčiće s kojima se raja služi neću i da spominjem).
ОдговориИзбришиNo postavimo se ovako: kako je netko u ono vrijememogao sastaviti dobru križaljku po današnjim kriterijima uz jednu enciklopediju (šest tomova), dva rječnika stranih riječi, nekoliko leksikona iz vremena prije II. svjetskog rata - Minerva i Sveznanje, bez baza podataka dostupnim jednim upisom i klikom, kada si morao prelistati stotine stranica da bih pronašao jednu riječ ... I kad se radi o križaljkama, je li današnji hiperautori (ne superautori) baš sve sami pišu iz glave, uz olovku i gumicu... e tu su te razlike koje su vidljive u enigmatici od prije pedeset, triideset ili u sadašnje vrijeme ...
Pa danas se ni premetaljke ne sastavljaju bez pomoći računalnih programa ...
Ipak, isprika onim stvarnim zaljubljenicima kojima je to hobi, zadovoljstvo, ljubav a ne trka kod nas za kunama, dinarima a uskoro za eurima ...
I ima još toga, ali ne bih o tome ... generacija koju smo ogojili sedamdesetih godina prošlog stoljeća je na zalasku, svake godine sve nas je manje, a mladi se mogu na prste nabrojiti, a oni misle da od njih počinje enigmatika ...
Slavkov osjećaj ga je prevario: na blogu su uz ovaj članak objavljeni predviđeni prilozi, kao što i stoji u tekstu: "Jedan od voditelja ovog sastanka bio je i Slavko Peleh, koji je i sam sudjelovao u raspravi na nekoliko tema. Ovom prigodom donosim njegov zapis o zamišljenoj kategorizaciji zagonetača, ..."
ОдговориИзбришиDragi moj Štef, nisi li uvijek govorio kako treba pisati i publicirati. Porediti vremena, tehnologiju, praksu… nije nezanimljiva tema, naprotiv. Još zanimljivije i izazovnije bi bilo pisati sa željom i planom da nas ta poređenja i promišljanja približe kompleksnijem razumijevanju suštine našeg lijepog hobija. Osim sveprisutnog pojma napredak iliti progres (od koga nas sve češće boli i glava i duša) valjalo bi, u našoj priči, definirati i u vremenski, prostorni, kulturni… kontekst smjestiti, pojmove autorstvo, kreativnost, tehničku i umjetničku komponentu…, pa sve do statusa, uloge i budućnosti enigmatike. Kategorizacija zagonetača je dobar primjer. Analizirajući ovu vrijednu inicijativu i praksu kroz decenije, rezultate, budućnost… morali bi dirnuti mnoga suštinska pitanja.
ОдговориИзбришиSvako pominjanje “onda/sada” na našim prostorima odmah zamiriši na sukob generacija, svakovrsna neslaganja i sl. U enigmatskom kontekstu teško da može biti sukoba generacija ne samo zbog brojnog stanja koje pominješ već, mnogo više, zbog totalne šutnje.
U našem progresu smo napredovali do totalnog odsustva želje za analizom, razmjenom mišljenja, produktivnom diskusijom. Tehnologija, ekonomija i promjene u društvu i svakodnevici su mijenjale i enigmate i enigmatiku, ali, htjeli mi to priznati ili ne, najvažniji faktor smo uvijek mi sami. Enigmati su zaslužni i za dobro i ono drugo u našoj enigmatici. Evo i konkretnije – nije bilo moguće održati visoke tiraže, boriti se protiv ekonomskih faktora, navale drugačijih oblika zabave, medija, telefona, interneta…, no možda (ja vjerujem sigurno) smo mogli održati i unaprijediti ozbiljnost, hobističko zajedništvo, prilagoditi se novim tehnologijama (mnogo je pozitivnog u njima) i pokušati povećati šanse za dostojno valoriziranu prošlost, a i svjetliju budućnost onog do čega nam je stalo.