NJU BRANSVIK
Nju Bransvik jedna je od deset kanadskih pokrajina (provincija). Status pokrajine ima od 1867. godine. Imenovana je po gradu Braunšvajgu u današnjoj Nemačkoj, čije je dijalektalno ime Bronsvik interpretirano kao Bransvik na engleskom jeziku. Jedina je kanadska pokrajina koja je i zvanično dvojezična. Najveći gradovi u pokrajini su Sent Džon i Monkton.
Nju Bransvik je brdovito i stenovito poluostrvo, bez
povoljnih uslova za zemljoradnju. Obilne kiše pogoduju rastu šuma, pa je
razvijena proizvodnja drvne građe i papira. Blizina Atlantika doprinela je
razvoju ribolova. Glavno prirodno bogatstvo je ugalj. (Vikipedija)
Ord for orð.
ОдговориИзбришиDanas je nacionalni dan Norveške. Centralna riječ je BARNETOG - Barn (dijete, djeca) plus Tog (voz, vozić sastavljen od djece koji hodaju ulicom). Sastavljenice ili složenice su jedna od odlika norveškog jezika.
Da ne bih previše mudrovao, evo članka, koji sam preuzeo sa (uz određene korekcije) slijedećeg sajta:
https://www.norway.no/en/croatia/norway/news-events/najvea-roendanska-zabava-u-zemlji/
Norveški Dan državnosti: najveća rođendanska zabava ikad!
Brazil ima svoj karneval, Irska Dan svetog Patrika, a što ima Norveška? Mi imamo Dan ustava! To je najveće slavlje u zemlji koje okuplja sve.
Dan državnosti Norveške, koji se obilježava 17. svibnja, živahna je i radosna prigoda koja okuplja ljude svih dobnih skupina kako bi obilježili bogatu povijest i demokratske vrijednosti zemlje. Poznat kao "Syttende Mai", ovaj dan obilježava potpisivanje norveškog ustava 1814. godine i dokaz je norveške predanosti demokraciji, jednakosti i vladavini prava.
Dok mnoge zemlje svoj nacionalni dan obilježavaju vojnim paradama, nacionalni dan Norveške bitno je drugačiji. Tog su svečanog dana u središtu svih zbivanja djeca. Gotovo svi sudjeluju u slavlju i izlaze na ulicu dotjerani. Dan je ispunjen povorkama, glazbom i zaraznim osjećajem radosti.
Svečanu atmosferu dodatno pojačavaju koncerti, igre i obiteljska okupljanja. Ljudi se okupljaju u duhu jedinstva i prijateljstva, slaveći svoje zajedničko nasljeđe i osjećaj zajedništva. Zrak je ispunjen smijehom, glazbom i divnim zvukovima dječje igre, što ga čini uistinu posebnim danom za sve uključene.
Mnogi se odjevaju u tradicionalnu naro.dnu nošnju – bunad. To su odjevni predmeti specifični za regiju koji prikazuju raznolikost i kulturnu baštinu nacije. Ova lijepo izvezena odjeća simbol je nacionalnog ponosa i način da se poštuje norveška tradicija i umijeće. Kao i u Hrvatskoj, postoje mnoge varijacije bunada, koje bojama i stilovima otkrivaju podrijeklo vlasnika.
Djeca u prvom planu
U većini mjesta, središte slavlja čini “barnetog”, odnosno dječja povorka. Djeca i mladi, većinom između 6 i 16 godina, šetaju svojim selima, mjestima i gradovima uz pratnju orekestra, te pjesmu i navijanje, dok se mnoštvo okuplja kako bi ih pozdravilo. Najveća od ovih povorci održava se u Oslu, gdje oko 100.000 sudionika ispunjava centar grada. Povorka se probija do Kraljevske palače, gdje ju dočekuje kraljevska obitelj.
Pojedina mjesta imaju vrlo specifične običaje po pitanju parade. U Askeru, mjestašcu zapadno od Osla, školarci moraju rano ustati jer ondje povorka prolazi pored Skauguma, rezidencije Prijestolonasljednika i Princeze Norveške, gdje ju članovi kraljevske obitelji dočekuju.
Za prijestolonasljednika i prijestolonasljednicu ovo je naporan dan jer nakon što su pozdravili povorku u Askeru, kreću u Oslo. Ondje mašu i pozdravljaju dječju paradu s balkona Kraljevskog dvorca zajedno s kraljem Haraldom V. i kraljicom Sonjom i ostalim članovima kraljevske obitelji. Parada u Oslu daleko je najveća u zemlji i traje više od tri sata. U njoj sudjeluje više od 30 000 djece iz više od 120 škola i orkestara. Biti prva škola u povorci smatra se čašću i obično je rezervirano za škole i orkestre koji slave obljetnicu.
Itd...
ОдговориИзбришиPar primjedbi. Mislim da bi ova Ambasada trebala angažovati nekog sposobnijeg lektora, ili nekog učenog koji bi pročitao tekst ako ga KI prevodi.