 |
| Drvored u Kikindi (foto: Jovan Nedić) |
AMERIČKI KOPRIVIĆ
Američki koprivić (Celtis
occidentalis L.), poznatiji kao BOĐOŠ (mađ. bogyo – bobica), drvo je poreklom
iz Severne Amerike. Najčešće se pojavljuje kao primešana vrsta u lišćarskim
šumama u rečnim dolinama, naročito reke Misisipi i njenih pritoka. Bođoš je drvo
koje može da naraste u visinu do 35 m, najčešće ne više od 20 m. Voli bogata i
sveža zemljišta, iako uspeva i na slanim, i oceđenim, peskovitim zemljištima.
Otporan je na niske temperature i sušu. Takođe, dobro podnosi gradska
zagađenja. Cvetovi su jednodomi, zelenkasti, sitni, promaljaju se u rano
proleće, istovremeno s listanjem. Plod je okrugla, plavičastocrvena ili
tamnocrvena koštunica. Zri u mesecu septembru i oktobru. Bobica je jestiva, a
za ishranu ga najviše koriste ptice. Pionirska je vrsta, pogodna za
zaustavljanje erozionih procesa. U Americi je često upotrebljavan u
poljozaštitnim pojasevima dok je kod nas najčešće u parkovima i drvoredima u
Vojvodini. Ime rodu, Celtis, dao je čuveni švedski botaničar Karl Line
(Linnaeus Carolus, 1707-1778) prema grčkoj reci koju je Plinije koristio za
opisivanje nekih vrsta. Zrela bobica bođoša upotrebljava se tucana kao začin
ili se, pak, prave hranljivi kolači od mlevenog ploda zamešanog a kukuruznim
brašnom i masnoćom. Urođenici iz Dakote (indijanci) bođoš zovu Yamnumnugapi,
đto znači zdrobiti, pošto ptice drobe bobicu u ishrani. Takođe, poznata je
upotreba u narodnoj medicini američkih urođenika (indijanaca) u lečenju
prehlade, upale grla i regulisanja menstrualnog perioda. U Somboru, (a
zasigurno ni u Kikindi,) ako kažete koprivić, niko neće znati o čemu govorite.
Ako kažete bođoš, e, to je već nešto drugo. Neki mu se dive, neki klinci pune
pljuce njime, neke sove žive na njemu, a neki bi baš da poseku "onaj
veliki, ispred kuće".
Prilog:Ilija Ozdanovac.
Izvor: http://www.biblioso.org.rs/eko.php?id_eko=21&lng=sr
Ivan Šugar (*) navodi
mnoštvo hrvatskih naziva za ovu vrstu, abecednim redoslijedom:
balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola
*) Ivan Šugar, Hrvatski biljni imenoslov (Nomenclator botanicus Croaticus), 857, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola
*) Ivan Šugar, Hrvatski biljni imenoslov (Nomenclator botanicus Croaticus), 857, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
Prilog: Jovan Nedić
Izvor: hrvatska Vikipedija
Možda smo mi ovdje pomiješali dvije vrste drveća iz istog roda Celtis:
ОдговориИзбриши1) Celtis occidentalis (en-wiki);
2) Celtis australis (sr-wiki i hr-wiki).
Preostaje da se Slavko raspita kod stručnih osoba koja vrsta raste u Kikindi i da li je to ista vrsta kao i ona u Somboru.
U Kikindi i Somboru rastu stabla iz vrste Celtis occidentalis, stoga se ona narodna imena ne odnose na njih.
ОдговориИзбриши