Mogao si, kolega, lijevi otvor staviti 5x7, a desni 5x5, pa potom podići odozdo križaljku i izbaciti četiri crna polja dolje. Usput, što će ti onaj nastavak "TENOR" iza Pavarottija. Čini mi se sumnjiv, također, glagol ORITAVETI (ne bi li ekavski trebalo biti "ORITAVITI" i "RITAVITI" poput "ORUTAVITI" i "RUTAVITI". Zanimljiva mi je i hrvatska riječ "GOSPODARSTVO" skupa s fonetskim riječima "PAVAROTI", "ESKOBAR" te četveroslovna kratica "RSSK" koja zacijelo postoji no mogla se izbjeći. Pozdrav!
Odakle tebi, Nedeljko, ideja da je gospodarstvo hrvatska reč? Tačno, Hrvati je koriste u jednom posebnom značenju (privreda), ali nije tačno da je samim tim postala njihova. I dalje je zajednička, a osnovno značenje je vlast, vladanje. U RMS - u je naveden Nušićev primer.
Glagol oritaveti jeste sumnjiv, mada to ne znači da autor nema dobar izvor. Opet mi nije jasno otkud Nedeljku ideja da je u ekavštini I bolje rešenje od E (ako tražimo neki postojeći glagol sličnog značenja, čini se da svi putevi vode do ODRTAVETI).
Kombinacija, inače, nije ništa posebno. Slažem se da je dodatak tenor nepotreban.
Ja nemam onaj famozni višesveščani Rječnik srpsko-hrvatskoga jezika koji je objavljen samo na ćirilici pa ne mogu provjeriti neke riječi poput toga gospodarstva, koja zapravo i nije problematična jer je moglo i samo "GOSPODAR" Budući da u novim hrvatskim rječnicima postoje glagoli "OMLITAVJETI", "OĆELAVJETI" i sl., kojih nije bilo u prijašnjim, možda jednako tako i u novim rječnicima srpskoga jezika postoje glagoli "OMLITAVETI", "ORITAVETI" i sl. Pozdrav Melu i Novi!
Skoro sam nabavio jednotomni Rečnik srpskog jezika MS, ali i dalje koristim onaj veliki, jer je jednotomnik zapravo njegova škrta verzija. Nije očišćen od reči koje se češće koriste u Hrvatskoj (kao blagovaonica, škare, poduzeće itd.), iako neuk svet veruje da su to kroatizmi. Svaka naša reč se može napisati i ćirilicom, i latinicom, ali to je ne čini hi srbizmom, ni kroatizmom. Ja se, zapravo, ponekad pitam da li su neki tobože učeni ljudi uopšte išli u osnovnu školu, i ukoliko su išli, da li su tamo išta naučili - ako su im promakle neke elementarne stvari. Jedna od elementarnih stvari je da nereformisana ćirilica nije samo srpsko pismo, niti je reformisana latinica samo hrvatska (štaviše, Vukova latinica iz 1827. je gotovo identična ovoj koju ja upravo koristim, a hrvatska latinica je u to vreme bila slična mađarskoj).
Elem, glagol oritaveti je diskutabilan zato što ga nema u rečnicima, ali OMLITAVETI / OMLITAVITI nije. U RMS - u je za prvu varijantu naveden Andrićev primer (ekavica), a za drugu citat Borivoja Jevtića (takođe ekavica). Moje iskustvo kaže da su u ekavici slični glagoli na - eti obično neprelazni, a na - iti prelazni (važi za spomenuti glagol), ali nema pravila.
Poštovani prijatelji; Osnovna namjera mi je bila da ovom i sličnim ukrštenicama izazovem osmijeh na licima onih koji ih gledaju. Takvih je popriličan broj radova za moju dušu i teško da su pogodni za objavljivanje u nekom listu, jer, čak ni "tematski pojam" nije tematski, nego jedna šaljiva dosjetka. Što se nekih riječi tiče, nisam mnogo vodio računa o izboru. ESKOBAR je vjerovatno bio aktuelan kad sam se zabavljao ovom ukrštenicom, pa na njegovo mjesto nije došao "istovar" npr. "Lučano Pavaroti - tenor" nije uobičajen, ali je sasvim korektan, a i prolazi kroz cijeli lik, što je još jedna dosjetka. "Oritaveti" je svakako nepravilan oblik, (niko ne zna dokle će tako biti) pa kad bi ga opisivao uz njega ne bi išlo ni "arh." ni "neol.", ali oblik koji se svakako može čuti u narodnom govoru, baš kao i "radeti" ili "pravilni "sedeti" kao "drugi stepen ekavizacije" od ijakavskog sjediti preko "sediti". Što se pak razabiranja riječi tiče, protivnik sam "odokativnog" metoda, pogotovo od strane ljudi kojima niti jezičko znanje, ni jezički sluh nisu jača strana. Hvala Slavku što i ovakve radove smatra "Blogougodnim" i omogućava im da i takvi kakvi jesu, ugledaju svjetlo dana. Pozdrav. Novo Zekić
NE PLAŠI LOPOVA !?
ОдговориИзбришиMogao si, kolega, lijevi otvor staviti 5x7, a desni 5x5, pa potom podići odozdo križaljku i izbaciti četiri crna polja dolje. Usput, što će ti onaj nastavak "TENOR" iza Pavarottija. Čini mi se sumnjiv, također, glagol ORITAVETI (ne bi li ekavski trebalo biti "ORITAVITI" i "RITAVITI" poput "ORUTAVITI" i "RUTAVITI". Zanimljiva mi je i hrvatska riječ "GOSPODARSTVO" skupa s fonetskim riječima "PAVAROTI", "ESKOBAR" te četveroslovna kratica "RSSK" koja zacijelo postoji no mogla se izbjeći. Pozdrav!
ОдговориИзбришиOdakle tebi, Nedeljko, ideja da je gospodarstvo hrvatska reč? Tačno, Hrvati je koriste u jednom posebnom značenju (privreda), ali nije tačno da je samim tim postala njihova. I dalje je zajednička, a osnovno značenje je vlast, vladanje. U RMS - u je naveden Nušićev primer.
ОдговориИзбришиGlagol oritaveti jeste sumnjiv, mada to ne znači da autor nema dobar izvor. Opet mi nije jasno otkud Nedeljku ideja da je u ekavštini I bolje rešenje od E (ako tražimo neki postojeći glagol sličnog značenja, čini se da svi putevi vode do ODRTAVETI).
Kombinacija, inače, nije ništa posebno. Slažem se da je dodatak tenor nepotreban.
Ja nemam onaj famozni višesveščani Rječnik srpsko-hrvatskoga jezika koji je objavljen samo na ćirilici pa ne mogu provjeriti neke riječi poput toga gospodarstva, koja zapravo i nije problematična jer je moglo i samo "GOSPODAR" Budući da u novim hrvatskim rječnicima postoje glagoli "OMLITAVJETI", "OĆELAVJETI" i sl., kojih nije bilo u prijašnjim, možda jednako tako i u novim rječnicima srpskoga jezika postoje glagoli "OMLITAVETI", "ORITAVETI" i sl. Pozdrav Melu i Novi!
ОдговориИзбришиSkoro sam nabavio jednotomni Rečnik srpskog jezika MS, ali i dalje koristim onaj veliki, jer je jednotomnik zapravo njegova škrta verzija. Nije očišćen od reči koje se češće koriste u Hrvatskoj (kao blagovaonica, škare, poduzeće itd.), iako neuk svet veruje da su to kroatizmi. Svaka naša reč se može napisati i ćirilicom, i latinicom, ali to je ne čini hi srbizmom, ni kroatizmom. Ja se, zapravo, ponekad pitam da li su neki tobože učeni ljudi uopšte išli u osnovnu školu, i ukoliko su išli, da li su tamo išta naučili - ako su im promakle neke elementarne stvari. Jedna od elementarnih stvari je da nereformisana ćirilica nije samo srpsko pismo, niti je reformisana latinica samo hrvatska (štaviše, Vukova latinica iz 1827. je gotovo identična ovoj koju ja upravo koristim, a hrvatska latinica je u to vreme bila slična mađarskoj).
ОдговориИзбришиElem, glagol oritaveti je diskutabilan zato što ga nema u rečnicima, ali OMLITAVETI / OMLITAVITI nije. U RMS - u je za prvu varijantu naveden Andrićev primer (ekavica), a za drugu citat Borivoja Jevtića (takođe ekavica). Moje iskustvo kaže da su u ekavici slični glagoli na - eti obično neprelazni, a na - iti prelazni (važi za spomenuti glagol), ali nema pravila.
Poštovani prijatelji;
ОдговориИзбришиOsnovna namjera mi je bila da ovom i sličnim ukrštenicama izazovem osmijeh na licima onih koji ih gledaju. Takvih je popriličan broj radova za moju dušu i teško da su pogodni za objavljivanje u nekom listu, jer, čak ni "tematski pojam" nije tematski, nego jedna šaljiva dosjetka. Što se nekih riječi tiče, nisam mnogo vodio računa o izboru. ESKOBAR je vjerovatno bio aktuelan kad sam se zabavljao ovom ukrštenicom, pa na njegovo mjesto nije došao "istovar" npr. "Lučano Pavaroti - tenor" nije uobičajen, ali je sasvim korektan, a i prolazi kroz cijeli lik, što je još jedna dosjetka. "Oritaveti" je svakako nepravilan oblik, (niko ne zna dokle će tako biti) pa kad bi ga opisivao uz njega ne bi išlo ni "arh." ni "neol.", ali oblik koji se svakako može čuti u narodnom govoru, baš kao i "radeti" ili "pravilni "sedeti" kao "drugi stepen ekavizacije" od ijakavskog sjediti preko "sediti". Što se pak razabiranja riječi tiče, protivnik sam "odokativnog" metoda, pogotovo od strane ljudi kojima niti jezičko znanje, ni jezički sluh nisu jača strana.
Hvala Slavku što i ovakve radove smatra "Blogougodnim" i omogućava im da i takvi kakvi jesu, ugledaju svjetlo dana.
Pozdrav. Novo Zekić