Evo prilike za diskusiju po ovom pitanju.
REZULTATI
уторак, 19. април 2016.
REŠADOVA KRIŽALJKA
Evo prilike za diskusiju po ovom pitanju.
REZULTATI
Evo prilike za diskusiju po ovom pitanju.
REZULTATI
Evo prilike za diskusiju po ovom pitanju.
REZULTATI
S obziroma na u Kvizoraminoj „Uredničkoj riječi“ više puta naglašavanu činjenicu da je konkurencija 15. memorijala Pavle-Libran bila „daleko najbrojnija i najkvalitetnija od svih dosadašnjih“ i da su tome naročito doprinijela redovita obavještenja na enigmatskim blogovima, pretpostavljam ovom najviše, bilo bi poželjno da se (riješeni) radovi sa tog konkursa objavljuju i na blogu TIO paralelno sa objavama u Kvizorami.
ОдговориИзбришиVrlo rado ću objaviti sve objavljene (i neobjavljene) radove sa ovog takmičenja. Tu mi treba pomoć. Ko ima tehničke mogućnosti neka mi pošalje popunjenu i skeniranu križaljku (prvoplasiranu).
ОдговориИзбришиTakođe, objavio bih i magične likove.
ОдговориИзбришиTIO rado daje podršku svim enigmatskim takmičenjima, a pogotovo ovako značajnim kao što je Memorijal "Pavle-Libran".
ОдговориИзбришиA sada, što se Rešadovog rada tiče, moram reći da ne mislim da je za dobar rad najvažnije posložiti veći broj riječi maksimalne dužine i da me rijetko takve ukrštenice oduševe.
ОдговориИзбришиU radu je reč ŠTEMOVATI. Na nekim hrvatskim portalima ima samo reči ŠTEMATI.
ОдговориИзбришиMožda je ovo za žiri bio prvi minus.
Ajoj, par dana ranije i ja sam mogao sve skenirati: sad mi je čitava ovogodišnja kolekcija već na putu. Mogu, međutim, skenirati novu Kvizoramu kad stigne u četvrtak.
ОдговориИзбришиŠto se tiče teme, za mene kod ovakvih uradaka (moleraji) dojam ovisi o:
1) kvaliteti samih pojmova koji ga zidaju: mislim da je Rešad to položio bliže četvorki nego trojki: prva 24-ica je i najbolja (dugačka fraza), puno ime i prezime je i prepoznatljivo i lijepo prelomljeno, AMINOKISELINE su jedine dosadnjikave ali drže vrlo kompleksan moleraj na okupu.
I u donjem moleraju je prvi pojam najatraktivniji, dok su preostala dva tek funkcionalna (MATERIJALIZAM je u molerajima otrcan kao i KISELINE, a i pridjev HISTORIJSKI, iako prihvatljiv po HJP-u, malo bode u oči u odnosu na u hrvatskom jeziku češći POVIJESNI).
Ukratko, gornji moleraj četvorka, donji 3 i pol, to je sve skupa negdje minus četiri (jako jako grubo zaokruženo, tek za orijentaciju u kojem smjeru razmišljam o ovom radu).
2) kvaliteti pojmova koji presijecaju moleraj i rasporedu crnih polja oko njega: unatoč tome što je ovo razmještajna križaljka, kvaliteta pojmova i njihova "prepoznatljivost" (koja će u ovom slučaju zamijeniti kriterij rješivosti) i dalje igraju ulogu. Mislim da je i tu uradak negdje između 3 i 4: gornji je moleraj plaćen sa dva okomita i dva vodoravna troslova koji nisu prepoznatljive riječi, te sa nekoliko jednoslova i dvoslova koji su posljedica okolnih pojmova (Lanci crnih polja su tim jednoslovima i dvoslovima izbjegnuti, ali protočnost uratka nije povećana). Mislim da plaćena cijena nije previsoka, jer je izvučeno i nekoliko jako lijepih izlaza iz moleraja, recimo TUBERKULOZA, ELIPSOIDI, SMETNUTI S UMA). Donji je moleraj strukturno jednostavniji, pa osim tri lošija troslova nema problematičnijih presjeka i crna polja djeluju "raštrkanije" (ponekad je teško kvantificirati dojam:D). Ponovno, tu su dvoslovi i jednoslovi kao posljedica izlaska iz moleraja, ali ništa što mene posebno smeta. I ova je kategorija za moje pojmove oko minus 4.
3) Razigranost u ostatku križaljke: dva moleraja zauzimaju velik dio rastera križaljke (ne uvijek sami po sebi, nego i zbog toga što pojmovi koji izlaze iz njih ograničavaju kombiniranje). Preostali prostor mreže je zbog toga skučen, i zbog toga mora biti maksimalno iskorišten. Mislim da se tu Rešad najviše pokazao, vidljiv je trud kod uvrštavanja pojmova i inzistiranje na umjetničkom više nego na tehničkom dojmu (u biti, dvostruk 24-slovni moleraj je sasvim dovoljan za jak tehnički dojam cjeline, pa je odluka razumljiva): sviđaju mi se, primjerice, UMIŠLJAJ, HAJDUK, ČEJEN, ZABAT...
Mislim da je autor vrlo efektivno popunio preostali dio mreže:skoro plus četiri, ali četiri je po meni u redu.
Gdje nas to ostavlja: negdje malo ispod četvorke: puno bolje od prosječnog, u osnovi vrlo dobro uz par neizbježnih lošijih detalja koji su posljedica odabrane tehnike sastavljanja.
Ako pogledamo bodove pobjednika i drugoplasiranog, koji su u prosjeku od sudaca dobili 8/10, ovaj je uradak malo ispod njih. Gdje je u odnosu na druge u tablici (pod pretpostavkom da nije diskvalificiran)ovisi i o tome kako su ti preostali radovi izgledali (vidio sam do sada samo Ćavarov i on mi je bolji od ovog)i o tome je li žiri strože gledao na ukazane mane od mene (što je ok: kriteriji se razlikuju!).
Nadam se da sam bio korektan!
Zbog ovakvih komentara korisno bi bilo objaviti sve križaljke (Možda će neko skenirati i poslati Ćavarovu). Ukusi su različiti, ali nas ne spriječava da razmijenimo mišljenja.
ОдговориИзбришиDragi Slavko,
ОдговориИзбришиšto se Rešadove križaljke tiče, bila je u konkurenciji i završila
je na 22. mjestu. Zbroj ocjena bio je 26 (raspon od 0-10) što znači
da je dobila prosječnu ocjenu 5,2. Inače, mislim da nije korektno
objavljivati radove s natječaja prije nego što ih objavi Kvizorami
(ili bilo tko drugi kada organizira natječaj). Rešadova bi, po mome
sudu, sigurno bila objavljena, a ovako - nisam siguran.
Boris je poslao i PDF stranice sa Ćavarovom križaljkom. Probaću da je popunim i popunjenu skeniram, kako bih je sutra objavio.
ОдговориИзбришиNaravno, ako je neko već ima popunjenu, može mi je poslati da uštedimo na vremenu (jer ja je ne mogu objaviti, zbog tehničkih ograničenja) prije sutra (popodne)
ОдговориИзбришиMislim da ovde možemo govoriti samo o tome koliko nam se sviđa ili ne sviđa Rešadova ukrštenica, a ne da li je zaslužila plasman ili nije. Žiri očito nije video u njoj ništa naročito vredno, i mislim da to nema mnogo veze sa tim kakvi su ostali radovi, nego sa odnosom prema ovakvom pristupu. Skoro sam siguran da ogroman broj enigmata, naročito starijih, razmišlja kao Radoja: ti tzv. moleraji su zabavni nama koji ih pravimo, odnosno mi imamo utisak da su vredni jer znamo koliko je potrebno truda za njihov nastanak, ali oni koji ih ne prave tj. oni koji ne znaju i ne zanima ih koliko je teško izvući npr. ovaj uz donju ivicu (bez obzira na to što je strukturalno skromniji od gornjeg) imaju pravo da tretiraju te radove kao sve druge jer je to, u suštini, stvar izbora i ukusa. E, kad ovu ukrštenicu posmatramo kao običan rad - onda mane (ili "mane") postaju mnogo očiglednije: jednoslovi, dvoslovi, glagoli, povratni glagoli, pridevi, troslovne skraćenice... Ima svega, a pri tom nema onoga što je u hrvatskoj enigmatici na najvišoj ceni: tuđih slova (Q, W, Y), pa iako ja verujem da među bolje plasiranim radovima ima mnogo zanatski skromnijih, siguran sam da su ti autori mudrije kombinovali (to vam je kao kad polažete ispit: mnogo je važnije da položite profesora).
ОдговориИзбришиTonči i Mladen su pokrili najvažnije o ovom radu, odnosno stilu, nema se šta puno dodati. Možda na temu uloženog rada, odnosno koliko je teško napraviti ovako nešto, odnosno koliko je vrijednost (ne zalazeći u oblast ukusa) proizvoda određena količinom uloženog rada. Autor bira stil i kriterije po svom nahođenju i ulaže rad u to. Ako sam sebi nametnem odsustvo jednoslova i dvoslova u sredini moram pristati da ću zbog toga baciti mnoge krasne kombinacije, potrošiti mnogo više vremena i sve tako. Ako zbog istog razloga sigurno neću imati veliku bjelinu moram pristati da će žiri odsustvo velike bjeline možda vidjeti kao manu. Žiri može i treba jedino gledati rad kao takav, ne upuštati se u to koliko je vremena potrošeno na pravljenje listi pojmova jednake dužine i njihovo slaganje, koliko se bjelina mogla povećati prihvatanjem dvoslova, da li je i u kojoj mjeri korišten kompjuterski program za sastavljanje i sl. Ponoviću po stoti put – bilo bi vrlo korisno da ocjenjivači napišu kratka obrazloženja, u ovako masovnom natjecanju bi bilo previše pisati o svakom radu, ali neki generalni kriteriji bi mogli biti objašnjeni. Svakako bi bilo zanimljivo vidjeti radove, dokučićemo mnogo o kriterijima žirija.
ОдговориИзбришиMoje mišljenje o ovakvim radovima je generalno određeno pitanjima koliko je mreža skladna cjelina i koliko je sadržaj rješiv i zanimljiv za rješavanje. Ovako visoki zahtjevi (složiti jedan pored drugog vrlo dugačke pojmove) će neizbježno u mrežu dovesti pojmove koje inače ne bismo nudili rješavaču. To je prisutno u svakom radu, u svakom stilu, možda je ovdje najprisutnije i najvidljivije. Sve gornje nije previše bitno u poređenju sa hobističkim užitkom kreativca koji uspije napraviti nešto što on smatra lijepim i vrijednim, što će mnogi prepoznati kao istinsko dostignuće sa "pečatom" autora, a natjecanja i žiriji su manje važni. Treba se podsjetiti i one “ne može se sve imati”.
Администратор блога је уклонио коментар.
ОдговориИзбришиObrisana jedna rečenica. Komentaru ništa nije falilo osim potpisa.
ОдговориИзбришиKako su Tonči, Mladen i Hajro uglavnom sve napisali, ja bih dodao da iznimno cijenim Rešadov uloženi trud pri sastavljanju ove križaljke. Od prvoplasirane ima 5 crnih polja više, nema nijednu riječ koja povezuje dvije bjeline 3 x 24, a GORBAČOV kao tematska osoba nije baš aktualan. No, mnogo ćemo više znati nakon objave svih bodovanih križaljaka. Čestitam svim sudionicima i pozdrav!
ОдговориИзбришиU propozicijama konkursa je traženo da se u križaljku uvrsti „barem jedno ime i prezime poznate, važne ili popularne osobe, domaće ili strane, iz bilo koje oblasti javnog života“. Kako ja to tumačim, aktuelnost nije tražena pa se sa te strane nema šta zamjeriti ovom radu.
ОдговориИзбришиMoje čestitke svim učesnicima u takmičenju, a zahvalnost svima onim koji su afirmativno govorili o radovima, bez obzira na plasman, (to u nekim "enigmatikama" nije poznat pristup). Što se pak žiriranja tiče, još i prije nego što bude poznat "konačan ishod", ja iz nekog razloga, uvijek imam u vidu Čaplinova tajna učešća u konkursima za "Čaplinovog dvojnika" u kojima nikad nije pobijedio, pa ni bio blizu vrhu. Uvijek je bilo onih koji su više ličili na Čaplina od Čaplina. Ponekad se to dešava i u drugim oblastima ovisno-zavisnim od žiriranja, a može poslužiti kao utjeha "Čaplinu takmičaru".
ОдговориИзбришиNovo Zekić