Ove ukrštene riječi imaju veoma lijepu bjelinu 7x7, kroz koju ne prolazi ni jedan loš ili lošiji pojam. Jedina slabost je ponavljanje korijena u dvije riječi (raspremiti se i nespremnost), što se naknadnom intervencijom ne može izbjeći.
Dvoslov SR nije se morao ponoviti jer se umjesto grada AHAURA na Novom Zelandu, mogao uvrstiti glagol AHNUTI (Rečnik MS).
Белирац, ја за ту ријеч нисам чуо, питао сам оца који је студирао у Хрватској, каже није ни он чуо, па ред је да приупитам онога ко ју користи. Мислим да је то у реду?! Никола
Naravno da je u redu! Tog pridjeva nema u Dvomatičnom rječniku, ni kod Jurančiča, a ni u historijskom Rječniku Jugoslavenske akademije, što vjerovatno znači da je u hrvatski jezični izraz ušao u novije vrijeme. Prema Anićevom rječniku, potječe iz slovenskog jezika.
To što sam se umiješao u ovu prepisku ne sprečava IlijuO da napiše što njemu ta riječ znači. Pretpostavljam da mu je poznata iz službene policijske terminologije.
Inače, kad sam rješavao Polićeve ukrštene riječi, primijetio sam ponavljanje dvoslova SR, a isti korijen zapazio sam tek kasnije. Sad vidim da postoji još jedan par riječi istog korijena: GRAĐEVINAR i GRADINE. Međutim, to ponavljanje moglo se lako izbjeći tako da se umjesto riječi GRADINE uvrstila riječ KRAJINE.
U ukrštenici postoje i dva glagola s istim prefiksom: RASPREMATI SE i RASKOPAVATI (plus još i troslov RAS). I to se moglo izbjeći uvrštavanjem npr. riječi ZAŠTOPAVATI i RUS.
Jovane, za tako banalnu i općepoznatu i općeprihvaćenu riječ u hrvatskom jeziku( ne samo u pol.terminologiji), mrzi me prevrtati sve rječnike, ali po Hrvatskom Enciklopedijskom Rječniku iz 2002.g., svezak broj 9, na strani 134, piše: -razvidjeti: steći uvid u što, uvidom se temeljito uvjeriti ili obavijestiti o čemu. Iz čega proizlazi da je razvidno - ono koje je ili što je potpuno jasno, očito, očigledno , odnosno koje se može zapaziti, vidljivo...
Захваљујем на поуци од стране господина Илије. Ако је ријеч банална и позната у хрватском језику не значи да је позната и у српском језику! За наук убудуће! Никола
Svi mi koristimo određeni fond riječi, i neke riječi su nam kao "dobar dan" sa druge rijetko koristimo. "Razvidan" sam shvatio iz konteksta, ali prilično sam siguran da do sada (ja, koji mislim da prilično dobro baratam i hrvatskom varijantom "naških jezika") nisam se sreo sa tim pojmom. Sve ostalo: "jasno, očito, očigledno , odnosno koje se može zapaziti, vidljivo" mi je kao pomenuti "dobar dan". Kao što bi rekao naš prijatelj Nikola Makdeonski, ali i njegov mlađani imenjak - stalno nešto novo naučimo. Sličan primjer: Prije dan-dva dobih zadatak da sastavim križaljku sa (citiram) svim hrvatskih riječima. Nije mi bilo mnogo teško jer mreža nije bila teška. Na moje iznenađenje, naručilac mi se zabrinuto javio tvrdeći da u hrvatskom jeziku ne postoji ZVRČKA. U čudu se počešah po glavi, i uvrstih manje atraktivno ZVEČKA (Pojam koji mi je bio prvi izbor). Ni sada mi baš nije najasnije šta fali pojmu ZVRČKA.
A gotovo sam se htio kladiti da je ZVRČKA zabilježena u hrv. jeziku. Jer: na Wikici u objašnjavanju igre "Metloboj" piše: "Zlatna zvrčka: zlatna loptica veličine oraha sa srebrnim krilima, začarana da izbjegava tragača, čiji je jedini posao uhvatiti zlatnu zvrčku.U igri nema vremenskih ograničenja, utakmica završava kad je ulovljena zvrčka. Hvatanje zvrčke donosi ekipi 150 bodova. U metloboju je moguće napraviti prekršaj na 700 načina, a svi su oni napravljeni na jednoj utakmici 1473. Međutim, provjerom u HER-u ne nađoh potvrdu, ali piše: zvrk, zvrčak( mn.zvrčaka), zvrčati, zvrknut...
Izgleda da u (novijim) hrvatskim rječnicima stvarno nema riječi "zvrčka", što je i za mene iznenađenje. Brodnjak je proglašava srbizmom, kome odgovara riječ "zvrk".
Međutim, a uvijek ima međutim. Aniće rječnik i HER riječ "čvrga" opisuju ovako: "zvrčka, čvoka, frnjokula". Pod "čvoka" također se navodi zvrčka, dok se pod "frnjokula" ne navodi ni jedan sinonim (!).
Iz ovoga bi trebalo zaključiti da se u hrvatskom vjerovatno ne koristi riječ "zvrčka" u značenju "zvrk", ali se koristi u značenju "čvrga". Uostalom, to potvrđuju Rečnik MS i Rečnik SANU. Prvi donosi primjer iz Ise Velikanovića, a drugi iz Vjekoslava Kaleba.
Ako je ispravno riješena križaljka, ( u što ne sumnjam),razvidna su dva ponovljena dvoslova -SR- jedan okomito a jedan vodoravno ( građevinar-Ahaura)!
ОдговориИзбришиOve ukrštene riječi imaju veoma lijepu bjelinu 7x7, kroz koju ne prolazi ni jedan loš ili lošiji pojam. Jedina slabost je ponavljanje korijena u dvije riječi (raspremiti se i nespremnost), što se naknadnom intervencijom ne može izbjeći.
ОдговориИзбришиDvoslov SR nije se morao ponoviti jer se umjesto grada AHAURA na Novom Zelandu, mogao uvrstiti glagol AHNUTI (Rečnik MS).
Илија, објасни нама који недовољно познајемо хрватски језик, шта значи појам "развидан". Хвала
ОдговориИзбришиНикола
Nikola, pa zar nije razvidno što znači razvidno: vidljivo, koje se može vidjeti, zapaziti?
ОдговориИзбришиБелирац, ја за ту ријеч нисам чуо, питао сам оца који је студирао у Хрватској, каже није ни он чуо, па ред је да приупитам онога ко ју користи. Мислим да је то у реду?!
ОдговориИзбришиНикола
Naravno da je u redu! Tog pridjeva nema u Dvomatičnom rječniku, ni kod Jurančiča, a ni u historijskom Rječniku Jugoslavenske akademije, što vjerovatno znači da je u hrvatski jezični izraz ušao u novije vrijeme. Prema Anićevom rječniku, potječe iz slovenskog jezika.
ОдговориИзбришиTo što sam se umiješao u ovu prepisku ne sprečava IlijuO da napiše što njemu ta riječ znači. Pretpostavljam da mu je poznata iz službene policijske terminologije.
ОдговориИзбришиInače, kad sam rješavao Polićeve ukrštene riječi, primijetio sam ponavljanje dvoslova SR, a isti korijen zapazio sam tek kasnije. Sad vidim da postoji još jedan par riječi istog korijena: GRAĐEVINAR i GRADINE. Međutim, to ponavljanje moglo se lako izbjeći tako da se umjesto riječi GRADINE uvrstila riječ KRAJINE.
ОдговориИзбришиU ukrštenici postoje i dva glagola s istim prefiksom: RASPREMATI SE i RASKOPAVATI (plus još i troslov RAS). I to se moglo izbjeći uvrštavanjem npr. riječi ZAŠTOPAVATI i RUS.
Jovane, za tako banalnu i općepoznatu i općeprihvaćenu riječ u hrvatskom jeziku( ne samo u pol.terminologiji), mrzi me prevrtati sve rječnike, ali po Hrvatskom Enciklopedijskom Rječniku iz 2002.g., svezak broj 9, na strani 134, piše: -razvidjeti: steći uvid u što, uvidom se temeljito uvjeriti ili obavijestiti o čemu.
ОдговориИзбришиIz čega proizlazi da je razvidno - ono koje je ili što je potpuno jasno, očito, očigledno , odnosno koje se može zapaziti, vidljivo...
Korijene vuče iz slov.- razvideti.
Захваљујем на поуци од стране господина Илије. Ако је ријеч банална и позната у хрватском језику не значи да је позната и у српском језику!
ОдговориИзбришиЗа наук убудуће!
Никола
Svi mi koristimo određeni fond riječi, i neke riječi su nam kao "dobar dan" sa druge rijetko koristimo. "Razvidan" sam shvatio iz konteksta, ali prilično sam siguran da do sada (ja, koji mislim da prilično dobro baratam i hrvatskom varijantom "naških jezika") nisam se sreo sa tim pojmom. Sve ostalo: "jasno, očito, očigledno , odnosno koje se može zapaziti, vidljivo" mi je kao pomenuti "dobar dan". Kao što bi rekao naš prijatelj Nikola Makdeonski, ali i njegov mlađani imenjak - stalno nešto novo naučimo.
ОдговориИзбришиSličan primjer: Prije dan-dva dobih zadatak da sastavim križaljku sa (citiram) svim hrvatskih riječima. Nije mi bilo mnogo teško jer mreža nije bila teška. Na moje iznenađenje, naručilac mi se zabrinuto javio tvrdeći da u hrvatskom jeziku ne postoji ZVRČKA. U čudu se počešah po glavi, i uvrstih manje atraktivno ZVEČKA (Pojam koji mi je bio prvi izbor). Ni sada mi baš nije najasnije šta fali pojmu ZVRČKA.
A gotovo sam se htio kladiti da je ZVRČKA zabilježena u hrv. jeziku. Jer: na Wikici u objašnjavanju igre "Metloboj" piše: "Zlatna zvrčka: zlatna loptica veličine oraha sa srebrnim krilima, začarana da izbjegava tragača, čiji je jedini posao uhvatiti zlatnu zvrčku.U igri nema vremenskih ograničenja, utakmica završava kad je ulovljena zvrčka. Hvatanje zvrčke donosi ekipi 150 bodova. U metloboju je moguće napraviti prekršaj na 700 načina, a svi su oni napravljeni na jednoj utakmici 1473.
ОдговориИзбришиMeđutim, provjerom u HER-u ne nađoh potvrdu, ali piše: zvrk, zvrčak( mn.zvrčaka), zvrčati, zvrknut...
Upravo to i kažem. To što nema na HER-u ne mora nužno da znači da je ZVRČKA nepostojeća riječ.
ОдговориИзбришиIzgleda da u (novijim) hrvatskim rječnicima stvarno nema riječi "zvrčka", što je i za mene iznenađenje. Brodnjak je proglašava srbizmom, kome odgovara riječ "zvrk".
ОдговориИзбришиMeđutim, a uvijek ima međutim. Aniće rječnik i HER riječ "čvrga" opisuju ovako: "zvrčka, čvoka, frnjokula". Pod "čvoka" također se navodi zvrčka, dok se pod "frnjokula" ne navodi ni jedan sinonim (!).
Iz ovoga bi trebalo zaključiti da se u hrvatskom vjerovatno ne koristi riječ "zvrčka" u značenju "zvrk", ali se koristi u značenju "čvrga". Uostalom, to potvrđuju Rečnik MS i Rečnik SANU. Prvi donosi primjer iz Ise Velikanovića, a drugi iz Vjekoslava Kaleba.