Sve posetioce bloga pozdravljaju Minići iz Beča.
понедељак, 30. април 2018.
ACTA AENIGMATICA (5)
Piše: Stjepan Horvat
Enigmatsko udruženje
„Čvor“ bilo je inicijator osnivanja brojnih zagonetačkih klubova (društava,
sekcija), a posebno se nastojalo surađivati s već osnovanim društvima i
redakcijama (o čemu će biti više riječi u budućim prilozima iz serije „Acta
aenigmatica“).
* * *
Nakon jednog mog
boravka u Beogradu i susreta s nekim enigmatima, u uredništvo ZD „Čvora“ stiglo
je i pismo od 21. IX. 1983. godine, u kojemu predsjednik Enigmatskog društva
„Zagonetka“ arh. Ivica Mlađenović piše:
Predsedništvo ED „Zagonetka“ na sednici 20.9.83. godine prihvatilo je
Tvoj usmeni predlog da ZD „Čvor“ izda specijalno izdanje u kome bi se
predstavili saradnici-članovi ED „Zagonetka“.
Bilo bi neophodno da nam sam predložiš uslove izlaska ovog specijalnog
broja. Pretpostavljamo da bi u zaglavlju prve stranice morao stajati i znak
„Zagonetke“, sam naziv lista „ČVOR-ZAGONETKA“ i dr.
Predlažemo da format lista bude kao dve stranice „ZEZ-a“. Ne možemo,
naravno, odrediti i broj stranica bez Tvoje saglasnosti, pa je to i elemenat od
bitnog značaja.
Mi mislimo da bi Boško Petrović, kao urednik tog broja, mogao odrediti
izgled i sadržaj stranica. Ako tu postoje uslovi – oni se unapred moraju znati.
Dalje, naši sastavljači bi krenuli na posao tek kada sam potpišeš saglasnost
na svaku predloženu stranicu koncepta.
Morao bi nam predložiti i finansijske uslove i drugo (tiraž!).
Očekujemo da ćeš imati vremena da nam odgovoriš dok Dr M. Zuber bude u
Bjelovaru“.
O
ovom prijedlogu Predsjedništvo ZD „Čvora“ raspravljalo je na 12. sjednici,
održanoj 23. IX. 1983. godine pod 5. točkom, a u zaključku „prihvaćena je
suradnja s tim da se odnosi samoupravno reguliraju. Za daljnje razgovore i
pripremu sporazuma zadužuje se inž. Ljubislav Drakulić“.
Već
na 15. sjednici Predsjedništva ZD „Čvora“ 9. XI. 1983. godine inž. Ljubislav Drakulić je podnio izvještaj u kojemu je „istaknuta
zainteresiranost ED 'Zagonetke' za izdavanje časopisa, što bi financijski
trebao podržati 'Čvor'. Odlučeno je da se zatraži pismeno obrazloženje s
detaljnim njihovim planovima, o kojima će tada raspravljati Predsjedništvo“.
U
konačnici do ove suradnje nije došlo jer je ZD „Čvor“ ponudio da članovi ED
„Zagonetka“ pripreme jedan broj već izlazećeg časopisa, budući da financijski
nije mogao poduprijeti izdavanje novog časopisa.
REČ PO RIJEČ (1795)
ŠKAF
Piše: Ilija Ozdanovac
Prvi
moj ovozemaljski susret sa tom posudom, škafom, zasigurno bijaše
odmah po rođenju, kada me je seoska babica uronila u "taman"
toplu vodu i oprala me, po prvi put.
Kako
sam rastao, tako sam se i upoznavao sa raznoraznim funkcijama, veličinama
i oblicima škafa. Od onoga, što pamtim, bilo je: donesi mi onaj
škaf....; u onom starom škafu....Morat ćemo kupiti novi škaf...
Znamo
da tada nije bilo "suvremene " PVC pošasti, pa su se sve
posude, potrebne jednom prosječnom kućanstvu, izrađivale od drva. Tim su se
bavili obično stariji ljudi, vični tim poslovima, pa su oblikovanjem i
dubljenjem debala vrbe ili topole, (a kojih je bilo u izobilju po kanalima ili
rubovima šuma), ili izrezivanjem daščica i slaganjem na
željeni oblik i za različite potrebe (e, za to je već trebao određeni stupanj
stručnosti!). Bilo to za potrebe unutar kuće, za održavanje higijene, kupanja
djece, pranje "veša", i sl., pa sve do podruma, gdje je
služio (bogomdan), za pretakanje rakije ili vina...Pa ih je zato svako
kućanstvo imalo u znatnom broju. Uglavnom, svagdje je bio obavezan i iskorišten
do krajnjih granica! Kad im jednom prođe vrijeme i crvi odrade svoj dio posla,
bili su dobri kao posude za cvijeće....
ŠKAF je, dakle, oniža
drvena posuda za vodu, okruglog ili ovalnog oblika, prilagođena potrebama
korisnika, obično sa dva uha sa strana, koja su služila za hvatanje i nošenjem
u rukama, mada je u domaćinstvima, obično po potrebi, služila za svašta...
U
prošlosti škaf je bio i vinska mjera koja je odgovarala spudu odnosno
akovu!
Tražeći
potvrdu, na raznim izvorima nađoh tumačenja da riječ ŠKAF dolazi od
njemačke riječi "Schaff" u značenju: vjedro ili kabao, pa
grecizam "skafe" - korito, i latinski schapium - drvena
posuda, premda sam mišljenja, da je, bar u ovim krajevima, riječ je germanizam,
a preuzeta i prilagođena , od Švaba koji su boravili u ovim krajevima. Kao
sinonimi za škaf navode se izrazi: banjica, čabar, uhača, čabrica,
šćavnjak...
Riječ
je zabilježena na HJP, u HER-u, Rječniku stranih riječi, B.Klaića i u Rječniku
stranih riječi , Anić- Goldstein!
недеља, 29. април 2018.
REČ PO RIJEČ (1794)
DŽEKFRUT
Džekfrut ili nangka (lat. Artocarpus heterophyllus) je
vrsta drvenaste biljke, rasprostranjena u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Uspeva
dobro u tropskim krajevima u: južnoj i jugoistočnoj Aziji, u istočnoj Africi, u
Brazilu i nekim zemljama Kariba. Nangka je nacionalna biljka Bangladeša, gde se
zove Kathal. Biljka je dobro prilagođena tropskoj klimi i uslovima. Plod je
jedan od najvećih plodova voća, može narasti do 90 cm dužine, 50 cm širine i
težine do 36 kg. Džekfrut se često koristi u južnoj i jugoistočnoj azijskoj
kuhinji.
Stablo se koristi kao kvalitetna drvna građa. Od
njegovog drveta se izrađuju različiti muzički instrument. Koristi se za
proizvodnju nameštaja, prozora, vrata i krovova. Od njega se dobija pigment,
koji daje karakterističnu svetlosmeđu boju odeće budističkih monaha u
jugoistočnoj Aziji.
Izvor:
Vikipedija