понедељак, 2. април 2018.

REČ PO RIJEČ (1767)



BIRCUZ 

Piše: Ilija Ozdanovac
Danas kada mladež odlazi, poradi razonode ili druženja, ili iz razloga koji ni njima nije sasvim jasan (jer nema više radnih akcija,  izviđača, čitaonica, plesnjaka, a Bogami, ni posla)  u kafiće, kada se udvornička ugostiteljska djelatnost toliko izokrenula samo u svoju korist, teško je zamisliti, kako je to bilo nekad (…ej, nekad) i kamo su to rado svraćali i gazde i sirotinja, oni sretni, a više i oni nesretni....Pa čak i oni koji su si to, iz osobne taštine,  odredili da je to mjerilo statusa i da si mogu  i moraju priuštiti taj "luksuz". Dakako, ovi zadnji, su tu priliku koristili samo nedjeljom, poslije "velike mise", a namjerno ne žureći kući, dajući snaši prostora i vremena da zgotovi ručak. 
Kad sam ja, dakle, bio ni mali ni veliki, a samo kradomice pratio kud' mi to ide dada, u Otoku je bilo "bircuza" na izbor. Onih starinskog štiha, gdje su, bar vikendom svirali vrsni tamburaši (kako  god zvučalo, ali ne s ružnim prizvukom, ali, "Cigani", jer, brate Romi ne mogu tako svirati i stvoriti "štimung"), odnosno vrhunski zabavljači ali istovremeno i superumjetnici za pražnjenje novčanika (šlajboka). A tada je bilo novaca....Za prave "šmekere" dan je bio prekratak i obično je sve završavalo tužaljkom: "Idem selom i posrćem, a rukama blato zgrćem"!
Bilo je i onih gostioničara  koji su se pokušavali stopiti s  novonastalim gibanjima u društvu, ali oni su goste brojili samo na prste, ajd' recimo, na obje ruke.

"Bircuz " je naziv od milja za gradsku ili seosku društvenu "instituciju" – gostionicu, germanskog je porijekla, koji dolazi od Wirtshaus, što bi značilo nešto poput domaćinova/gazdina kuća, a što je kao i većina odomaćenih i prihvaćenih njemačkih izraza, sukladno vremenu, okolini i korisnicima zgodno iskrivljeno i prilagođeno slavonskošokačkom življu.

Kod nas se, tada, eto, podrazumijevalo da je bircuz seoska krčma ili gostionica koja je u svojoj ponudi imala , ako ne baš sve, a ono "gotovo sve"! Tu se slavilo, žalilo, trgovalo, mirilo, kuražilo (za okršaj kad se već stigne kući), lokalo, šprdalo (tko je smio)...i svašta nešta . Gotovo uvijek je mlako pivo tu  bivalo bolje, razvodnjeno vino slađe i "brže vatalo", a rakija, eh, rakija....ni r....

Izraz "bircuz" je zabilježen u HER-u, Klaićevom Rječniku stranih riječi (kao "birc", "birt" i "birchaus") te u Čvorovoj 6!

5 коментара:

  1. U bircuzu je na stolu bio „tamburaš-gulaš“. Znaš li što je to?

    ОдговориИзбриши
  2. Bilo bi dobro to dopisati, jer, nisam se imao priliku sretati a ni gostiti se tim!

    ОдговориИзбриши
  3. Kad su tamburaši došli u bircuz, svirali su i čekali da im netko plati večeru. Dok netko ne plati, jeli su kruh i sol koji su bili na stolu.

    Kruh i sol nazivali su "tamburaš-gulaš". Tako su mi barem ispričali kod Čulara.

    ОдговориИзбриши
  4. ANAGRAMČIĆ

    U ZBRCI
    tih slova
    "kafana"
    iz snova!

    Rešenje: BIRCUZ - u podsetniku starih reči i zaboravljenih izraza - knjizi "ĆOLE TI
    DEČIJE" šimanovačkog autora ĐORĐA V. ĆIRKOVIĆA piše: BIRT, BIRCUS - kafana, krčma;
    BIRTAŠICA - kelnerica. Ovaj podsetnik je štampan 2012. godine i u pripremi je drugo izdanje!

    Vlašar








    ОдговориИзбриши
  5. U "Malom rječniku bolmanskog divana", objavljenom u knjizi "Bolman je bio Bolman" (2012), postoji odrednica:

    bircuz - birtija, krčma. U Bolmanu je postojalo više bircuza: Bogdin, Radojin, Sim'ćev, Šentrin, Veliki bircuz.

    PS. Danas ne postoji - ni jedan.

    ОдговориИзбриши