KOMISIJA POVJESNIČARA I TEORETIČARA
Piše: Stjepan
Horvat
Osma skupština
Enigmatskog udruženja „Čvor“ održana je u Bjelovaru 6. prosinca 1980. godine i
na njoj je prihvaćen novi Statut EUČ. U skladu s novim Statutom na skupštini je
izabrano i nekoliko komisija: Komisija za sastavljače – Boris Antonić, Branko Polić i Fehim
Kujundžić; Komisija za odgonetače – Zvonimir
Jurković, Mirko Čikić i Petar Ivegeš;
Komisija povjesničara i teoretičara – Slavko
Peleh, Pavle Gregorc i Milan
Guberović, te Komisija za izdavačku djelatnost – Marijan Jurčec, Vladimir Kuterovac, Edgar Blažičević, Ivo Fici i Stjepan Horvat. Komisije su dobile
zadatak da izrade svoje programe rada za 1981. godinu.
Na čelu Komisije povjesničara i
teoretičara bio je Slavko Peleh,
koji je izradio do 7. veljače 1981. godine Prijedlog rada za 1981. godinu. Kada
je došao taj prijedlog, tajništvo EUČ je trebalo u „Glasniku“ pozvati članove
da se prijave u ovu sekciju i da prijave eventualne rukopise te da izraze želje
na čemu mogu raditi. Komisija će sve zainteresirane kontaktirati putem
„Glasnika“ i „Zagonetača“, a sastanci će se održavati svaka dva do tri mjeseca
(u Zagrebu, Bjelovaru ili mjestu gdje se održava neka zagonetačka priredba).
Komisija povjesničara i teoretičara (KPT)
u zadatak si je uzela sistematsko istraživanje povijesti i teorije zagonetaka i
da bi to pokrenula, mora provesti anketu među članovima o njihovim interesima i
mogućnostima rada. Kroz anketu trebalo je doći do određenih rukopisa za tisak,
a Komisija bi koordinirala pripreme rukopisa prema financijskim mogućnostima
izdavanja EU „Čvora“.
Kako je u EUČ pristizalo dosta različitih enigmatskim materijala
(časopisa, knjiga, brošura i sl.), Komisija je trebala potaknuti
katalogiziranje i sređivanje enigmatskog fundusa i to kroz Enigmatski
dokumentacijski centar (EDC) i Zagonetačku biblioteku (ZB). Smisao katalogiziranja
je bio taj da šire članstvo bude upoznato što se sve nalazi u EDC i ZB, pa da
mogu tražiti određene usluge (npr. fotokopiranje stranica i sl.). Zamisao je
bila da se u katalogizaciju uključe i privatne zagonetačke zbirke, tako da bi
svaka takva zbirka imala svoj poseban broj u EDC-u.
Komisija je mogla predlagati nove rukopise knjiga i brošura za tisak, a
podržala je izlazak već pripremljenih: treću i četvrtu knjigu „Enigmatskog
rječnika 5“ Branka Polića,
„Bibliografiju Sfinge Rebusa“ Slavka Peleha,
teorijski prilog u biblioteci „Zagonetačka teorija i praksa“ Branka Stojanovića „Rarebus i rebusoid“, te
„Zagonetaštvo varaždinskog kraja“ Borisa Nazanskog
i Milana Đurića.
O Enigmatskom dokumentacijskom centru (EDC) već je bilo govora u četvrtom nastavku ovog serijala: Acta aenigmatica (4).
ОдговориИзбришиKratica EDC uvrštena je u Enigmatske kratice na sh.Wikipediji, ali nema kratica KPT i ZB.
ОдговориИзбриши