ACTA AENIGMATICA (58)

ENIGMATIKA U RALJAMA SAMOUPRAVLJANJA

Piše: Stjepan Horvat

Da zagonetaštvo nije samo sastavljanje ili odgonetanje zagonetaka, potvrđuje to mnogo različitih primjera: društveni rad klubova, saveza, sekcija, potom izdavanje knjiga i priručnika koji olakšavaju i sastavljanje i odgonetanje, istraživanje zagonetačke povijesti, teorije i pristupa zagonetkama, organizacija druženja i natjecanja zagonetača i odgonetača i još mnogo toga bez čeka bi zagonetaštvo ostala samo dokolica ili razbibriga. I u različitim vremenima bio je različiti pristup zagonetaštvu, a o tomu kako će se tretirati bavljenje zagonetkama, često su odlučivali sami zagonetači.

Enigmatsko udruženje Bjelovar (EUB) osnovano je u vrijeme brojnih društvenih promjena u bivšoj državi, posebno nakon 1971. godine, kada je došlo do značajnih društvenih promjena uvođenjem samoupravnog socijalizma. Ni EUB, iako je bilo samo udruženje građana (društvo, klub ili udruga), nije moglo izbjeći te promjene, a prava zaposlenih regulirala su se posebnim zakonima. EUB je u to vrijeme imao četvero zaposlenih, a mojim odlaskom na služenje vojnog roka (krajem kolovoza 1973.), ostala trojica tražila su svoja „samoupravna prava“, pokušavajući čak pretvoriti EUB u radnu organizaciju iz koje bi se isključili neposredni osnivači.

Bilo je to vrijeme previranja u kojemu su održani brojni sastanci s predstavnicima tadašnjeg SSRN-a i sindikata, a lokalni politički faktori bili su skloni da se udruženje pretvori u poduzeće. Poslovni odbor EUB na razne načine pokušavao je zadržati dotadašnji status društva, a zaposlenima pružiti onoliko mogućnosti koliko su im neki zakoni dopuštali. Prije svega bila je tu mogućnost organiziranja tzv. Poslovnice EUB, putem koje bi zaposleni ostvarivali potpuna prava iz radnog odnosa, koja bi se vremenom izdvojila u samostalnu jedinicu i ugovorno bi radila za EUB. Sve je to bilo malo komplicirano jer nije bilo pravog odgovora o imovini stvorenoj dotadašnjim radom EUB.

Da bi se riješio dio problema vezanih uz samoupravljačka prava zaposlenih Poslovni odbor je 19. prosinca 1973. donio Prednacrt Akcionog programa, kojim je trebalo donijeti niz akata po kojima bi radilo Enigmatsko udruženje Bjelovar (tu nije bilo ništa vezano uz zagonetaštvo), po kojemu se trebao donijeti Samoupravni sporazum (ugovor!) EUB i Poslovnice EUB, novi Statut EUB prema odredbama novog Zakona o udruženjima građana, pravilnike o radu Poslovnog odbora, Nadzornog odbora, o materijalno-financijskom poslovanju i dr.

O svemu se može saznati više iz priloženog Nacrta Akcionog programa, koji je potpisao tadašnji predsjednik Poslovnog odbora EUB Slavko Peleh, a bio je poslan na trinaest adresa osoba koje su vodile EUB te godine – Stjepan Horvat, Slavko Peleh, Ivica Perković, Mladen Gatalica, Josip Derenčin, Miroslav Martinić, Ivo Fici, Željko Lovošević, Radoš Pušonjić, Zdravko Kurnik, Ljubislav Drakulić, Ivan Ređep i Stjepan Tumpić. Neki od njih dali su pismene sugestije i prijedloge za poboljšanje ovih mjera, a neki od zaposlenih, kada su shvatili da neće biti ništa od razbijanja EUB, dali su pismene otkaze.

Redovna skupština EUB, šesta po redu, održana je u Bjelovaru 24. veljače 1974. godine i na njoj su prihvaćene brojne promjene u radu EUB u skladu s društvenim kretanjima toga vremena. Enigmatsko udruženje Bjelovar dobilo je novo ime: Enigmatsko udruženje „Čvor“ Bjelovar, a predsjednik društva postao je tada zagrebački glumac i zagonetač