ACTA AENIGMATICA (74)

PRVA VLAŠAROVA RAZMIŠLJANJA O ENIGMATICI

Piše: Stjepan Horvat

Prošli tjedan objavio sam pismo Borisa Antonića pa me je to potaklo da objavim još jedno pismo, no ovog puta enigmatskog prijatelja Vladimira Šarića. Pismo je od 24. siječnja 1970. godine i ono će imati uskoro pedeset godina.

Vlada Šarić (Vlašar) zagonetač je koji će se uskoro moći pohvaliti da je prije pedeset godine objavio prvu zagonetku u „Čvoru“ (1. X. 1969.) u vrijeme kada je bio student politologije. No ni o njemu neću govoriti kroz zagonetke, već upravo kroz druge doprinose enigmatici. Mogao bih reći da je njegovo zanimanje za zagonetaštvo počelo inicijativama iz „Čvor“, a on se u njih uključio maksimalnim zalaganjem i ljubavlju, pa je danas sigurno jedan od korifeja srpske enigmatike.

Pismo o kojemu je riječ ima sedam rukom pisanih stranica, a donosim prve dvije koje pokazuju kako mladi Šarić već tih godina razmišlja o zadacima u budućnosti jugoslavenske enigmatike, a koja su se u velikom dijelu poklopila s onime što je Enigmatsko udruženje Bjelovar, a kasnije EU „Čvor“, provodilo.

Enigmatsko udruženje Bjelovar počelo je pismeno obavještavati sve svoje članove putem pisane i umnožene okružnice koju smo zvali „Glasnik EUB“, a kasnije „Informacije za članstvo“. Koliko je to bila dobra ideja vidi se iz ovog pisma, jer je Vladimiru žao što nismo i opširnije pisali o Prvom susretu zagonetača Jugoslavije.

Sredinom 1969. godine krenula je akcija kategorizacije zagonetača, prvo autora, a kasnije će doći na red i odgonetači. Šarić piše:

… smatram da bi ideju o kategorizaciji zagonetača mogli da podrže i prihvate i drugi zagonetački časopisi, naročito „Enigma“. Te bi moglo da dođe i do stvaranja Saveza Enigmata (zagonetača) Jugoslavije (SEJ – skraćeno), sa centrima u Beogradu, Bjelovaru i Zagrebu. Međutim, ova ideja o SEJ-u možda je za sada neostvarljiva, ali u budućnosti, možda bi se mogla i ostvariti.

Već 1969. počeli smo razmišljati o tisku Leksikona zagonetača, pa su zanimljiva Vladina razmišljanja o takvom izdanju. Neke od tih ideja bit će realizirane u izdanju Leksikon srpskih enigmata puno godina kasnije.

Kao mladi čvoraš na drugoj stranici pisma praktički je predložio program rada EUB u 1970. godini pa i dalje. Iz ovoga je vidljivo koliko smo slično razmišljali o enigmatici daleke 1970. godine.

Nadalje pisao je o potrebi organiziranja nagradnih igara za odgonetače, o mjesečnim ili polugodišnjim natjecanjima rješavača križaljaka, rebusa, premetaljaka i sl., o potrebi uvođenja stalne antologijske rubrike ispunjene zagonetkama jednog autora, o uvođenju rubrika „Zagonetački kalendar“ i „Zagonetačke zanimljivosti“ te o još koječemu.

Danas, nakon pedeset godina, možemo slobodno reći da smo mnoge zamisli uspješno realizirali, ali da nove tehnologije mijenjaju smisao i sadržaje enigmatike, a ovo davno bila su neka druga, lijepa vremena kojih se rado prisjećamo.