MODERNI TUMAČ ZAGONETAKA
Piše: Stjepan Horvat
Šesta skupština EU "Čvora"
(1974.) u prihvaćenom Programu rada zacrtala je i pripremu i tisak novog
priručnika pod imenom Moderni tumač zagonetaka. Za
provedbu je bila zadužena Komisija za povijest i teoriju, na čijem čelu je bio Slavko Peleh.
Dugo
su se tražile mogućnosti kako realizirati ovo, svakako kapitalno djelo
zagonetaštva, no pomaka nije bilo iz više razloga. Svakako financijski razlozi
bili su na prvom mjestu jer je nakladništvo EU
"Čvora" zahvatila kriza, pa ostvarena sredstva nisu bila dovoljno
za preživljavanje redovitih izdanja. Ni broj mogućih suradnika nije bio velik,
no pokušavalo se na razne načine pozvati na suradnju na projektu i stvoriti
neke osnove budućeg tumača. No enigmatske snage okupljene oko EU "Čvora", mahom mladih
suradnika, nisu imale dovoljno znanja i zagonetačkog iskustva da na tome rade,
a većina starijih bila je okrenuta časopisima koji su plaćali njihovu odanost
sigurnom suradnjom i honorarima pa ih ove druge aktivnosti i nisu previše
zanimale.
Bez
obzira na sve Slavko Peleh je
pripremio pismo, koje smo uputili na desetak adresa zagonetača koji bi mogli
pomoći u izradi novog tumača zagonetaka, obrazlažući im kako se zamišlja rad na
novoj knjizi. Predviđen je timski rad, a svatko je mogao predložiti koju bi
zagonetku želio obraditi.
Uz
pismo išao je i popis natuknica za tumač, koji je ima 203 naziva zagonetaka
koje bi ušle u novi tumač, a svatko je mogao predložiti i druge, možda
stjecajem okolnosti zaboravljene zagonetke. Osim toga popisa posebno je dodao
pismu i popis pitanja koja su pratila ovakav rad i na koja je svaki suautor
trebao odgovoriti. Tu je pridodana i zamišljena metodologija izrade novog
priručnika (u prilogu preslici!). Dana su pojašnjenja što je to opća ili
posebna natuknica, kako i kojim redom prikupljene podatke posložiti u tekstualnu
cjelinu, kako navesti izvore i sl.
Plan
je bio da se za šest mjeseci napravi prvo prikupljanje i ocijeni napredak u
pripremi teksta pa da se tek nakon toga poduzmu drugi koraci koji bi pomogli u
realizaciji ovog projekta.
Ideja i koncept su (tada i danas) savrseno logicni i velika je steta da nemamo tako nesto. Na internetu ne bi kostalo puno (rad dizajnera), bila bi to enciklopedija enigmatike, sa razlicitim natuknicama (enigmatske vrste, autori, izdanja…), primjerima i objasnjenjima, sve uz pogodnosti koje internet pruza. Tesko da mozemo nesto bolje napraviti za dobro naseg hobija. Jednom sredjeni sajt bi bilo lako pretvoriti u knjigu.
ОдговориИзбришиHajro, to već ima!
ОдговориИзбришиČudim se što nema Jovanovog komentara. On je najupućeniji po tom pitanju. Prije jedno dvije godine postojala je ideja da se na ovom blogu pokrene rubrika - jednom sedmično: Objava jedne "odrednice" sa pozivom da svi ponešto dopune, pa da se "gotov proizvod" prebaci na Enigmopediju. Još to nije realizovano, ali možda i hoće.
Hvala Slavko, znam za sadržaje o kojima govoriš. Izgleda da je lijepa ideja i inicijativa negdje zapela, nadam se da će biti bolje. Ono što je meni u glavi je vizualno i sadržajno atraktivniji sajt (format Vikipedije ili bloga ima značajna ograničenja) sa brojnim ograncima i linkovima na kome bi internetski namjernik našao više od suhog enciklopedijskog teksta. Jasno mi je da je riječ o kompleksnom projektu, no možda bi vrijedilo započeti nadajući se da će koncept privući autore da napišu nešto o temama koje su im drage i poznate (uključujući i o samom sebi, zašto ne).
ОдговориИзбришиBilo bi zanimljivo čuti od Jovana o iskustvima u njegovom radu (sve čestitke) na Enigmopediji.