ACTA AENIGMATICA (87)

ENIGMATSKE KNJIGE I HONORARI

Piše: Stjepan Horvat

Zagonetačko društvo Čvor kao jednu od osnovnih zadaća svoga postojanja imalo je i izdavanje zagonetačkih priručnika i knjiga raznovrsnog enigmatskog sadržaja. Bila su to vremena kada su priprema rukopisa, obrada za tisak i sam tisak bili nešto nedostupno većini osoba koje su se zanimale za zagonetke. Moram ovdje reći, zbog mlađih, da u to vrijeme nije svako imao ni pisaći stroj, da su se sastavci, posebno križaljke, ručno opisivale, likovi crtali specijalnim perima i brojke upisivale tušem pomoću tehničkih šablona.

Do pojave Enigmatskog udruženja Bjelovar izdano je svega nekoliko knjiga čiji je sadržaj vezan za klasično zagonetaštvo: Društveni zabavljač (Oskar Ključec – Zagreb, 1924.), Leksikon za sastavljače i odgonetače zagonetaka (Mavro Špicer – Zagreb, 1930.), Priručnik za sastavljanje i rješavanje zagonetaka (Vladimir Vrđuka – Zagreb, 1933.), Tumač zagonetaka (Josip Budisavljević – Zagreb, [1933].), Zagonetke za mlađe (Šime Fučić – Zagreb, 1936.), Veliki enigmatski rečnik (Dragoljub Spalajković – Beograd, 1939.) i Tumač zagonetaka (Zvonimir Crnković – Zagreb, 1941.). I do njih je bilo vrlo teško doći. Već tada je odlučeno da će EUB pokušati izdati poneku knjigu, a na osnovu iskustva zaključeno je da to trebaju biti priručnici koji će pomoći mladim autorima u njihovom radu.

Prvu knjigu Kako sastaviti dobru križaljku EUB je izdao 1970. godine, a autor je bio Slavko Peleh. Potom je izdan Priručnik za odgonetače, kojeg je po uzoru na neke strane enigmatske leksikone pripremio Stjepan Horvat. Ova će knjiga doživjeti dva izdanja i bit će rasprodana u tri tisuće primjeraka. U međuvremenu u vlastitim naklada izdali su Zlatan Čop knjižicu Izabrane zagonetke i Marijan Jurčec Teoriju slovčanih magičnih kvadrata 8x8, a EUB je pomogao u prodaji. Zatim su došle knjige Počeci križaljkotvorstva u Hrvatskoj, Odostražnik riječi od pet slova, Enigmatski rječnik 2, Zagonetke Ivana Gorana Kovačića i tako redom četrdesetak naslova.

No ovaj tekst pišem da bih pokazao s koliko entuzijazma i ljubavi se radilo, jer autori su uložili svoje znanje i vrijeme da bi pripremili rukopise za tisak, ali za to bi dobili autorski honorar u visini od 20 % od prodajne cijene knjige i to – po prodanim količinama knjige! EU Čvor je ulagao novce u pripremu i tisak i onda pomalo prodavao sve knjige, a redovno se vodila evidencija o skladišnim i prodanim količinama, pa se dva puta godišnje isplaćivala naknada autorima kao autorski honorar. U prilogu je preslik jedne stranice obračuna za prodaju knjiga u 1982. godini, kao i rekapitulacija bruto-honorara svih autora obračunatih za 1982. godinu.

Godine 1982. najveće honorare od prodaje knjiga ostvarili su Branko Polić iz Valjeva od 19.840 dinara (Enigmatski rječnik 5 – I-V), Fehim Kujundžić iz Zvornika od 14.280 dinara (Zagonetni talas), Slavko Peleh iz Zagreba od 9.783 dinara (Zagonetke I. G. Kovačića, Bibliografija enigmatike, Rebusi u Slavena, Bibliografija Sfinge rebusa, ZTP-3) i moja malenkost s honorarom od 4.140 dinara (Leksikon zagonetača Jugoslavije, Enigmatski rječnik 3). Ostali autori ostvarili su manje iznose, no bez obzira koliko su ti autorski honorari bili mali, isplaćivalo se svakom autoru po jednakim kriterijima.

Danas tehnologija omogućava da se do knjige dođe jednostavnije i brže, pa čak i ne mora biti otisnuta na papiru, a svatko može biti svoj izdavač. Koliko se može zaraditi od autorstva na enigmatske knjige više ne znam, ali sudeći prema mom angažiranju u posljednje dvije godine – ništa! – osim časti da je knjiga ugledala svjetlo dana i da će biti zabilježena u nekim katalozima. I posljednje knjige koje sam uređivao i pripremao tako prolaze. Biblioteke dobiju svoj dio, autori pokoji primjerak, a izdavač će možda pokriti nešto od troška tiska eventualnom prodajom pet do petnaestak primjeraka. I ako autor uspije osigurati koji novčani prilog od nekog sponzora, te se knjige najčešće podijele među prijateljima zagonetaštva i na taj način povećaju svoju nakladu.

Ako imate koji prilog za eventualnu objavu u tiskanom obliku – javite mi se. Razgovarat ćemo o tome, a ja dok mogu da kucam po računalu svoj rad ne računam.