VREĆAR
Izrađivač vreća. Izvor: RSANU, ER 6
(Pozivam kolege koje imaju odgovarajuće knjige da pogledaju da li imamo slične izrađivače npr. Kako bi se zvali izrađivači džakova, kesa,...)
Ima mnogo zanimanja za koje nismo čuli, a još manje znamo šta majstori, izradjivači, zanatlije, ..., čime se zapravo bave, pa ću neke navesti: adremist, ađuster, ađustirer, agrumar, ajnleger, anodaš, asurdžija, bačer, bajcer, bajčar,baler, banjar, baterista, berajter, biker, bikarboner, bilinar, bioekstraher, bižuter, blatar, bujičar, bundar, burmar, cantrager, cinčar, čamčar, čunkadžija, čuturar, direkdžija, drešer, dublirac, dublirer, dugar, duplak, dupler, itditd. Na osnovu samog naziva zanimanja možemo navesti-pretpostaviti čime se ljudi zanimaju, kao: agrumar - čovek koji bere agrume, asurdžija - čovek koji izradjuje asure, čuturar - čovek koji pravi čuture, itditd. Verovatno u nazivima zanimanja smo "prvaci sveta". Pozdrav.
Meni se čini da VREĆAR ne bi trebalo da bude sporna riječ, a i kesar mi je logički dobro sklopljen pojam. Ja to ne mogu naći u knjigama koje imam, te se pitam da li imajoš sličnih primjera.
Riječ "čuturar" zabilježena je u knjizi "Popis stanovništva i stanova u 1971. godini : abecedni spisak zanimanja" (Bgd, 1971). U toj knjizi nema riječi "vrećar", ali ima - uvrećar u obliku "uvrećar brašna - priučeni radnik". Na "Belju" je postojalo radno mjesto "uvrećivač"...
Vrećar se spominje i ovdje ovdje kao radnik u Zagrebačkoj banci, u kojoj postoji i "trezorist", a svi su - "zabaši".
Zanimljivo je da nam orijentalni nastavak -džija često zvuči bliže i adekvatnije nego slovenski - ar (recimo, sladoledžija vs. sladoledar). Na jednoj relativno savremenoj listi zanimanja u Srbiji, sreće se vrlo mali broj -džija, među njima: bunardžija, ćevabdžija, kazandžija, buregdžija (dakle, kompletni turcizmi), a onda i neki hibridi tipa šeširdžija, bombondžija i roštiljdžija (uzgred, kad smo već kod brze hrane, čudno je što i dalje koristimo izraz pica-majstor, a ne recimo picadžija ili picar/pičar; a moglo bi i: giroždžija / girosar, hotdogdžija / hotdogar, pomfridžija / pomfritar itd). Kad se takva reč zbog same osnove zavrašava na - rar, deluje nam dodatno neprirodno (kao gore čuturar). U spomenutu klasifikaciju su ušli samo sunđerar i jezgrar. U enigmatici se koristi još nekoliko sličnih reči, kao korar, sirar, jedrar, u hrvatskom: sadrar, urar i sl. Negde postoje dubleti ili bar živi sinonimi (sirar-sirdžija, časovničar-sajdžija), a imamo i parove kao mlekar i mlekadžija; ovo drugo je žargonizam i znači raznosač mleka. I još nešto: sufiks -džija se prilično često koristi za nazive zanimanja u žargonu (npr. pumpadžija), a gradi i zajedničke imenice, počev od uobičajenih: šaljivdžija, galamdžija, siledžija, do žargonskih, kao njupadžija i tabadžija.
Ovaj dobar Mladenov komentar podsjeti na pradavnu igrariju koju je pokrenuo legendarni Milan Milin, kada smo smišljali imena za autora rebusa: rebusar, rebusista, rebušdžija, rebuždžija,... :)
Ma, baš me zanima kako bi jezikoznanci preveli općepoznati i općeprihvaćeni izraz na širokim prostorima, DRKADŽIJA, ( a kog vjerojatno nema u Rječnicima!)
Slijedom gore navedenog da li bi onda izrađivač džakova bio DŽAGDŽIJA?
Ova priča o zanatlijama me vratila na ovogodišnju majstoricu splitske kvizovke, u kojoj sam odigrao 11-icu EUROMULETAR, a sudački par (Sanda-Petar) su je, na moju sreću priznali. Dakako nije moglo bez pitanja protivnika: što bi to bilo? Oni na internetu nađoše da je MULETA uvriježeni naziv za crvenu tkaninu toreadora ili matadora, te se izvedenicom došlo do definicije: europski izrađiva crvenih krpa za koridu.
Dakako, ja uopće nisam znao za to značenje, već mi je osnova za tvorbu nevedene izvedenice bio lokalizam: MULETE - hvataljka za žeravicu, koja se koristi u mom rodnom mjestu Vrbanj na Hvaru, i koji je zabilježio moj pok. otac u svom rječniku DOMOĆE RIČI, koji je u rukopisu i čeka mukotrpnu doradu za možebitno objavljivnje.
Znajući da suci neće naći moj lokalizam, druga varijanta je bila izrađivač gatova, molova (gat, mol, mul - Wiki) u lučicama.
Napisah : "vjerojatno", znajući da ima! Znači : masturbator ( Pikasov je veliki). E pa onda bi trebao biti sinonim: onanizator, onanizer, onanisač ili čak, samobludnik?
Ima mnogo zanimanja za koje nismo čuli, a još manje znamo šta majstori, izradjivači, zanatlije, ..., čime se zapravo bave, pa ću neke navesti: adremist, ađuster, ađustirer, agrumar, ajnleger, anodaš, asurdžija, bačer, bajcer, bajčar,baler, banjar, baterista, berajter, biker, bikarboner, bilinar, bioekstraher, bižuter, blatar, bujičar, bundar, burmar, cantrager, cinčar, čamčar, čunkadžija, čuturar, direkdžija, drešer, dublirac, dublirer, dugar, duplak, dupler, itditd. Na osnovu samog naziva zanimanja možemo navesti-pretpostaviti čime se ljudi zanimaju, kao: agrumar - čovek koji bere agrume, asurdžija - čovek koji izradjuje asure, čuturar - čovek koji pravi čuture, itditd. Verovatno u nazivima zanimanja smo "prvaci sveta".
ОдговориИзбришиPozdrav.
...vrećer = izrađivač vreća
ОдговориИзбришиDa li je KESAR izrađivač kesa (izrađivač kesi)?
Meni se čini da VREĆAR ne bi trebalo da bude sporna riječ, a i kesar mi je logički dobro sklopljen pojam. Ja to ne mogu naći u knjigama koje imam, te se pitam da li imajoš sličnih primjera.
Sa ovog Krstinog spiska, interesantan mi je npr. ovaj ČUTURAR.
ОдговориИзбришиRiječ "čuturar" zabilježena je u knjizi "Popis stanovništva i stanova u 1971. godini : abecedni spisak zanimanja" (Bgd, 1971). U toj knjizi nema riječi "vrećar", ali ima - uvrećar u obliku "uvrećar brašna - priučeni radnik". Na "Belju" je postojalo radno mjesto "uvrećivač"...
ОдговориИзбришиVrećar se spominje i ovdje ovdje kao radnik u Zagrebačkoj banci, u kojoj postoji i "trezorist", a svi su - "zabaši".
Šteta što nema izvrećar (onaj koji u pekari izručuje brašno iz vreća)
ОдговориИзбриши:)
Više mi se sviđa ČUTURDžIJA OD ČUTURAR!
ОдговориИзбришиPo ovom "rječniku"čuturdžija se hrvatski kaže - "izrađivač ploski".
ОдговориИзбришиZanimljivo je da nam orijentalni nastavak -džija često zvuči bliže i adekvatnije nego slovenski - ar (recimo, sladoledžija vs. sladoledar).
ОдговориИзбришиNa jednoj relativno savremenoj listi zanimanja u Srbiji, sreće se vrlo mali broj -džija, među njima: bunardžija, ćevabdžija, kazandžija, buregdžija (dakle, kompletni turcizmi), a onda i neki hibridi tipa šeširdžija, bombondžija i roštiljdžija (uzgred, kad smo već kod brze hrane, čudno je što i dalje koristimo izraz pica-majstor, a ne recimo picadžija ili picar/pičar; a moglo bi i: giroždžija / girosar, hotdogdžija / hotdogar, pomfridžija / pomfritar itd).
Kad se takva reč zbog same osnove zavrašava na - rar, deluje nam dodatno neprirodno (kao gore čuturar). U spomenutu klasifikaciju su ušli samo sunđerar i jezgrar. U enigmatici se koristi još nekoliko sličnih reči, kao korar, sirar, jedrar, u hrvatskom: sadrar, urar i sl.
Negde postoje dubleti ili bar živi sinonimi (sirar-sirdžija, časovničar-sajdžija), a imamo i parove kao mlekar i mlekadžija; ovo drugo je žargonizam i znači raznosač mleka.
I još nešto: sufiks -džija se prilično često koristi za nazive zanimanja u žargonu (npr. pumpadžija), a gradi i zajedničke imenice, počev od uobičajenih: šaljivdžija, galamdžija, siledžija, do žargonskih, kao njupadžija i tabadžija.
... i TUPADŽIJA :)
ОдговориИзбришиOvaj dobar Mladenov komentar podsjeti na pradavnu igrariju koju je pokrenuo legendarni Milan Milin, kada smo smišljali imena za autora rebusa: rebusar, rebusista, rebušdžija, rebuždžija,... :)
ОдговориИзбришиi BUKADŽIJA!
ОдговориИзбришиMa, baš me zanima kako bi jezikoznanci preveli općepoznati i općeprihvaćeni izraz na širokim prostorima, DRKADŽIJA, ( a kog vjerojatno nema u Rječnicima!)
ОдговориИзбришиIlija, Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (VRH) i HJP bilježe ovu riječ.
ОдговориИзбришиSlijedom gore navedenog da li bi onda izrađivač džakova bio DŽAGDŽIJA?
ОдговориИзбришиOva priča o zanatlijama me vratila na ovogodišnju majstoricu splitske kvizovke, u kojoj sam odigrao 11-icu EUROMULETAR, a sudački par (Sanda-Petar) su je, na moju sreću priznali. Dakako nije moglo bez pitanja protivnika: što bi to bilo? Oni na internetu nađoše da je MULETA uvriježeni naziv za crvenu tkaninu toreadora ili matadora, te se izvedenicom došlo do definicije: europski izrađiva crvenih krpa za koridu.
Dakako, ja uopće nisam znao za to značenje, već mi je osnova za tvorbu nevedene izvedenice bio lokalizam: MULETE - hvataljka za žeravicu, koja se koristi u mom rodnom mjestu Vrbanj na Hvaru, i koji je zabilježio moj pok. otac u svom rječniku DOMOĆE RIČI, koji je u rukopisu i čeka mukotrpnu doradu za možebitno objavljivnje.
Znajući da suci neće naći moj lokalizam, druga varijanta je bila izrađivač gatova, molova (gat, mol, mul - Wiki) u lučicama.
Napisah : "vjerojatno", znajući da ima! Znači : masturbator ( Pikasov je veliki). E pa onda bi trebao biti sinonim: onanizator, onanizer, onanisač ili čak, samobludnik?
ОдговориИзбриши&IlijaO:
ОдговориИзбришиPogledati ovdje!
Dalijev je veliki
ОдговориИзбришиPravoslavno: rukoblud(nik).
ОдговориИзбриши