ACTA AENIGMATICA (105)

KAKO SU STVARANI ENIGMATSKI RJEČNICI (1)

Piše: Stjepan Horvat

U vremenu kada se na prste ruku moglo nabrojiti sve enciklopedije, leksikone, atlase i rječnike, san svakog zagonetača bili su zagonetački rječnici. Jasno je da se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća nije moglo ni zamisliti nešto kao što je internet i Google, a i tisak knjiga bio je vrlo skup s obzirom na njihove naklade, pa su se sastavljači križaljaka dovijali na raznovrsne načine. Gotovo da nema ni jednog starijeg autora koji nije nastojao napraviti svoj vlastiti rječnik, bilo svježica, kratica, inicijala i sličnih inačica. I sâm sam bio jedan od njih pa sam tako nekoliko godina ispisivao riječi iz odgonetaka križaljaka objavljenih u Džepnoj križaljci.

Prvi rječnici tiskani su u osječkim zagonetačkim listovima Zagonetka i Rebus, gdje je Marijan Jurčec pripremao i objavljivao rječnik riječi od dva slova, u što su uvrštene i najpoznatije kratice, zatim rječnik riječi od tri slova, dopunjen kraticama i troslovnim inicijalima. Tisak je bio tako izveden da se moglo ta stranice izrezati i uvezati u male knjižice.

Osnivanjem EUB jedan od zadataka bilo je izdavanje zagonetačke literature, pa su rječnici imali veliki prioritet u izdavanju. Sređenih rukopisa nije bilo, ali uspjeli smo zainteresirati nekoliko članova da se počnu baviti tim područjem. Sâm sam prikupljao riječi za objavu u prvom izdanju Priručnika za odgonetače, a dio tih materijala objavljen je i u zagrebačkom Vikendu.

Nabavkom geštetnera (stroja za umnožavanje) EUB je izdao u šapirografiraj tehnici prvo izdanje Odostražnik riječi od pet slova (1972.), a tri godine kasnije novo, drugo izdanje (1975.). Godine 1973. otisnut je Enigmatski rječnik 2, a tek 1977. izdan je prvi troslovčanik. Radoš Pušonjić pripremio je Enigmatski rječnik 4, u kojemu su obuhvaćene riječi iz tada dostupnih enciklopedija, atlasa, Klaićevog Rječnika stranih riječi i rječnika hrvatskog jezika. Nakon toga počelo se razmišljati i o rječnicima riječi drugih dužina pa je došlo do suradnje s Brankom Polićem iz Valjeva, koji je ponudio Enigmatski rječnik 5. Taj rukopis za tisak priredio je Boris Antonić, a s obzirom na obimnost teksta, a i nedostatak financijskih sredstava, odlučili smo da se izda u više knjiga (svaka knjiga je trebala imati oko 200 stranica). U 1980. godini izašle su dvije knjige (A-F, G-LJ), u 1981. uspjelo se izdati još dvije knjige (M-R, S-T), a 1982. izašla je posljednja, pet knjiga (U-Ž). Odmah po izlasku ove knjige Jovan Nedić računalno je pripremio novi Odostražnik 5 : A-Ž.

Već ranije su počele pripreme za nove rječnike s dužim riječima. Kao predsjednik EUČ dao sam inicijativu da se članovi uključe u obradu pojedinih dostupnih mogućih izvora. Tko se želio uključiti dobio je upute što mu je činiti i određena mu je knjiga (rječnik, leksikon, atlas i dr.) koju treba obraditi. U prvo vrijeme koordinirao sam sâm svu tu suradnju, a kasnije smo zaposlili Franju Tušeka, kojemu je osnovna zadaća bila prikupljanje svih tih kartica, sortiranje po broju

slova i priprema rukopisa za tisak. Svaki suradnik je na karticu veličine 100 x 80 mm ispisao određenu odrednicu, potom i kratko objašnjenje značenja te odrednice i na kraju dodao šifru izvora. Obrađeni izvor (kartice) suradnik je vraćao u uredništvo, gdje su se kartice sortirale po dužini riječi, potom po abecedi, a na kraju je urednik pripremao tekst za objavu. Suradnicima je pripadao minimalni honorar prema broju dostavljenih kartica.

Na taj način pripremljeno je dvanaest knjiga Enigmatskog rječnika 6 (1984.-1991.), jedna knjiga Enigmatskog rječnika 7 (1991.) i jedna knjiga Enigmatskog rječnika 3 (1990.).

Urednička napomena: Popis svih enigmatskih rječnika u izdanju "Čvora" objavljen je na sh-Wikipediji u članku "Enigmatski rječnici (biblioteka)", a popis odostražnika u članku "Enigmatski odostražnici" (biblioteka)". (jn)