Istog dana, 18. VIII. 2020. godine, u zagrebačkim "Novostima" objavljen je članak Sinana Gudževića "Pešter i Velež" praktički o istoj temi, čak se pozivamo na iste autoritete: Pešter i Velež.
Oprosti mi brzinu Jovane, vidjeh naslov, moment kad sam kliknuo da pustim komentar pomislih da si sigurno pokrio tu priču o imenu. Svima nama koji nismo lokalni, Velež je nogometni klub više nego planina i onda ide muški rod. Od Hercegovaca ovdje sam naučio riječ SARANSAK za češnjak iliti bijeli luk, ... uvijek se prepiremo na povrtne teme... kelj, raštika, blitva i sl, ista riječ ima različito lokalno značenje... Tako mi je bilo i nakon selidbe u Sarajevo na mesne teme zaporak ili špinjetak.
Evo ih dvije kulinarske osmice SARANSAK i ŠPINJETAK
Ako neko bude radio osmice sa hercegovačkom terminologijom svakako treba uvrstiti NIĐE VEZE, tako se moji Hercegovci kritički osvrnu ...
Išla ekipat Orbisa na janjetinu i ja upitah konobara za ŠPINJETAK, ovaj me gleda začuđeno, a oni se svi uvališe od smijeha, u Sarajevu je ZAPORAK. Glavni urednik Milan Radić je preminuo prije desetak godina, Srđan je u Australiji, Sejo mislim u Belgiji, Bera je u Štokholmu (sreli smo se tamo 2010), Eso je u Mičigenu (dolazio mi je u posjetu 2000-e), Mikicu sam vidio jednom u Sarajevu, ostade priča koju su ponavljali...
Ne sjetih se pitati prošlog septembra, bilo je dobro i bez špinjka. Mogao bi Slavko objasniti publikumu o čemu je riječ. Zasad smo utvrdili da je jestivo i da ima veze sa ja(g)njetinom.
SARANSAK je beli luk ŠPINJETAK je: Jagnjeće prednje noge koje su se na specijalan način provlačile kroz kožu trbuha da bi zatvorile mjesto kuda su vađene iznutrice, nakon što se jagnje stavi na ražanj. Inače najslaniji i najukusniji komad pečenja oko koga je obično vladala otimačina
Upravo otvorih post,drago mi je da se Jovan sjetio ove teme.Mogu potvrditi da je sve upravo onako kako je opisano.Ako nekoga eventualno zanima nekadašnji način života Podveležja neka potraži knjigu Tvrtka Kanaeta "Podveležje i Podvelešci".Isti je od 1939 do 1952 više puta boravio na ovom prostoru i detaljno opisao naslovne pojmove.
Danas mi je kolega Zdravko Žarković u telefonskom razgovoru rekao da sam u članku trebao napisati da je ime Velež nastalo od imena Veles. Evo citata iz članka Sinana Gudževića:
"Ali ono po čemu fudbalski klub Velež ima ime nije muškoga roda već ženskog: planina Velež. To gramatičari i etimolozi zovu oronim. Veliki klub muškoga imena Vȅlež iz Mostara ide među rijetke na svijetu koji imaju ime po planini, a ova je još i ženskoga roda: Vèlēž. Svi stanovnici na toj planini Velež i u Podveležju znaju da je Velež ženskoga roda, i da ima samo dva padežna oblika: Velež za nominativ, a za ostale padeže Veleži. Na Veleži, po Veleži, sa Veleži, od Veleži, o Veleži! Kosi padeži, osim lokativa, imaju kratkouzlazni naglasak na drugom e: Velèži. Stihovi ‘Ne kazuj mi maglu na Veleži’, te ‘Žarko granu sa Veleži sunce’ nalaze se u Rječniku JAZU, uz natuknicu Velež. Ali je FK Velež sa svojim velikim igračima i velikim igrama potisnuo, a ponegdje i istisnuo ženskost visoke šutljive planine Veleži. Tako, Hercegovac Safet Isović pjeva: ‘Sa Veleža blagi povjetarac piri’. Stvar je možda objašnjiva time da je Isović bio u mlađim kategorijama FK Veleža. Ovo je dokaz da je klub pod Bijelim brijegom, poodavno, a još je i sad, čuveniji od gromade, koja možda (možda!) ima ime po staroslavenskom bogu Velesu. Ako je Velež od Veles, onda je bog u onoj hercegovačkoj gorštačkoj zajednici postao žensko, a visoko loptačko umijeće družine pod Bijelim brijegom ga je pretvorilo opet u muško."
O ovoj temi treba pitati Ibru Memića.
ОдговориИзбришиZar nije Vrhovi Veleži, ženski rod.. kao i Pešter?
ОдговориИзбришиPožurih kao i obično, vidim u tekstu to pitanje... Hercegovci koje ovdje poznam svi kažu Veleži i vele da tu ne može biti dilema. Da čujemo Ibru.
ОдговориИзбришиMoj prijedlog je bio da naslov bude: "Vrhovi Veleži".
ОдговориИзбришиIstog dana, 18. VIII. 2020. godine, u zagrebačkim "Novostima" objavljen je članak Sinana Gudževića "Pešter i Velež" praktički o istoj temi, čak se pozivamo na iste autoritete: Pešter i Velež.
ОдговориИзбришиInače, Sinan Gudžević godinama piše čudesno zanimljivu kolumnu u zagrebačkim "Novostima". Preporučujem je svima.
ОдговориИзбришиOprosti mi brzinu Jovane, vidjeh naslov, moment kad sam kliknuo da pustim komentar pomislih da si sigurno pokrio tu priču o imenu. Svima nama koji nismo lokalni, Velež je nogometni klub više nego planina i onda ide muški rod. Od Hercegovaca ovdje sam naučio riječ SARANSAK za češnjak iliti bijeli luk, ... uvijek se prepiremo na povrtne teme... kelj, raštika, blitva i sl, ista riječ ima različito lokalno značenje... Tako mi je bilo i nakon selidbe u Sarajevo na mesne teme zaporak ili špinjetak.
ОдговориИзбришиEvo ih dvije kulinarske osmice SARANSAK i ŠPINJETAK
Saransak je efikasan lijek za koronu. Doduše, ne liječi ali čini da prisutni drže distancu u odnosu na konzumenta saransaka.
ОдговориИзбришиMoram priznati da za SARANSAK i ŠPINJETAK nikad nisam čuo. Zar se te i takve riječi nikad ne pojavljuju u križaljkama?
ОдговориИзбришиAko neko bude radio osmice sa hercegovačkom terminologijom svakako treba uvrstiti NIĐE VEZE, tako se moji Hercegovci kritički osvrnu ...
ОдговориИзбришиIšla ekipat Orbisa na janjetinu i ja upitah konobara za ŠPINJETAK, ovaj me gleda začuđeno, a oni se svi uvališe od smijeha, u Sarajevu je ZAPORAK. Glavni urednik Milan Radić je preminuo prije desetak godina, Srđan je u Australiji, Sejo mislim u Belgiji, Bera je u Štokholmu (sreli smo se tamo 2010), Eso je u Mičigenu (dolazio mi je u posjetu 2000-e), Mikicu sam vidio jednom u Sarajevu, ostade priča koju su ponavljali...
Niđe veze ovaj moj komentar ?
U Hercegovini je ŠPINJAK, a ako je tako u Hercegovini, onda je TAKO, a svi ostali izrazi su najobičniji lokalizmi :)
ОдговориИзбришиNe sjetih se pitati prošlog septembra, bilo je dobro i bez špinjka. Mogao bi Slavko objasniti publikumu o čemu je riječ. Zasad smo utvrdili da je jestivo i da ima veze sa ja(g)njetinom.
ОдговориИзбришиSARANSAK je beli luk
ОдговориИзбришиŠPINJETAK je: Jagnjeće prednje noge koje su se na specijalan način provlačile kroz kožu trbuha da bi zatvorile mjesto kuda su vađene iznutrice, nakon što se jagnje stavi na ražanj. Inače najslaniji i najukusniji komad pečenja oko koga je obično vladala otimačina
U Dalmaciji je to PAPRČNJAK ili OPEK!!!
ОдговориИзбришиBITNO je da zapamtite kako se zove najviši vrh na ovoj planini.
ОдговориИзбришиUpravo otvorih post,drago mi je da se Jovan sjetio ove teme.Mogu potvrditi da je sve upravo onako kako je opisano.Ako nekoga eventualno zanima nekadašnji način života Podveležja neka potraži knjigu Tvrtka Kanaeta "Podveležje i Podvelešci".Isti je od 1939 do 1952 više puta boravio na ovom prostoru i detaljno opisao naslovne pojmove.
ОдговориИзбришиMene sada zanima jesu li naši enigmatski Hercegovci izbližega upoznali Velež, tj. jesu li planinarili po Veleži?
ОдговориИзбришиDanas mi je kolega Zdravko Žarković u telefonskom razgovoru rekao da sam u članku trebao napisati da je ime Velež nastalo od imena Veles.
ОдговориИзбришиEvo citata iz članka Sinana Gudževića:
"Ali ono po čemu fudbalski klub Velež ima ime nije muškoga roda već ženskog: planina Velež. To gramatičari i etimolozi zovu oronim. Veliki klub muškoga imena Vȅlež iz Mostara ide među rijetke na svijetu koji imaju ime po planini, a ova je još i ženskoga roda: Vèlēž. Svi stanovnici na toj planini Velež i u Podveležju znaju da je Velež ženskoga roda, i da ima samo dva padežna oblika: Velež za nominativ, a za ostale padeže Veleži. Na Veleži, po Veleži, sa Veleži, od Veleži, o Veleži! Kosi padeži, osim lokativa, imaju kratkouzlazni naglasak na drugom e: Velèži. Stihovi ‘Ne kazuj mi maglu na Veleži’, te ‘Žarko granu sa Veleži sunce’ nalaze se u Rječniku JAZU, uz natuknicu Velež. Ali je FK Velež sa svojim velikim igračima i velikim igrama potisnuo, a ponegdje i istisnuo ženskost visoke šutljive planine Veleži. Tako, Hercegovac Safet Isović pjeva: ‘Sa Veleža blagi povjetarac piri’. Stvar je možda objašnjiva time da je Isović bio u mlađim kategorijama FK Veleža. Ovo je dokaz da je klub pod Bijelim brijegom, poodavno, a još je i sad, čuveniji od gromade, koja možda (možda!) ima ime po staroslavenskom bogu Velesu. Ako je Velež od Veles, onda je bog u onoj hercegovačkoj gorštačkoj zajednici postao žensko, a visoko loptačko umijeće družine pod Bijelim brijegom ga je pretvorilo opet u muško."