понедељак, 15. фебруар 2021.

ACTA AENIGMATICA (150)

Članske iskaznice EUB

Piše: Stjepan Horvat

Od prvog dana novoosnovano Enigmatsko udruženje Bjelovar (tada je zakonom bio propisan naziv udruženje za klub, udrugu ili društvo) nastojalo je djelovati što legitimnije i ozbiljnije. Kako se nakon pojave prvog lista Čvor naglo povećao broj zainteresiranih za članstvo, odlučeno je da se svakom novom članu izda potvrda o članstvu u obliku članske iskaznice.

Prve članske iskaznice pripremljene su krajem 1969. godine i otisnute na tvrđem papiru, a slale su se članovima redom kako su uplaćivali članarinu za 1970. godinu. Kasnije je ustrojena i kartoteka s osnovnim podacima o članovima, a sačuvane su i pristupnice za članstvo koje su članovi popunjavali prilikom prvog upisa. Te članske iskaznice važile su do kraja 1970. Iskaznica je na prvoj strani imala upisani redni broj, ime i prezime zagonetača te godinu za koju vrijedi. Na poleđini su bili osobni podaci o članu i datum upisa u članstvo. Nova iskaznica se svake godine slala članu nakon uplate godišnje članarine.


Uvođenjem kategorizacije članova EUB iskazala se potreba da i ti podaci budu zabilježeni u nekom dokumentu, pogotovo što su počela odgonetačka natjecanja, pa se pomoću takvog dokumenta na licu mjesta mogla utvrđivati vrijednost nekog turnira. Zbog toga je u osmom broju Glasnika Enigmatskog udruženja Bjelovar, poslanog članovima uoči Nove 1971. godine, najavljeno izdavanje članskih knjižica.

Nova članska knjižica imala je tvrde korice i uložak od osam stranica. U njoj su bile date mogućnosti za osmogodišnje članstvo (svake godine uplatom članarine član je dobivao posebnu samoljepivu markicu kao potvrdu za članstvo u toj godini), mogle su se koristiti i u novoosnovanim ograncima EUB. Novost je bila i u tome što su na tri stranice bio prostor u koji bi se upisivale utvrđene zagonetačke kategorije svakog člana (vm, m, mk, zA, zB i zC). Na nekoliko stranica ostavljen je prostor u koji se trebalo upisivati podatke o aktivnostima vlasnika knjižice (natjecanja, nagrade i sl.). Na slici je članska knjižica Mijata Gavrana, tada zagonetača iz Dervente (rođen je u selu Mišincima 5. VI. 1949. godine, a od početka 1970-ih živi u Umagu).

Osnivanjem Zagonetačkog saveza Hrvatske izdane su posebne članske iskaznice od strane saveza, tako da je krajem osamdesetih ZD Čvor prestao izdavati svoje članske knjižice.


 

6 коментара:

  1. Zgodan Štefov članak. Ono što je meni zanimljivo, kad je već tu članska karta Mijata Gavrana, jeste to što je on , zapravo, iz sela Mišinci kod Dervente (mislim da je prije rata bilo oko 4oo kućanstava što srpskih što hrvatskih), baš kao i ja a i Luka Jelavić! Dakle, iz jednog ne tako velikog sela trojica enigmata, za njih dvojicu mogu reći izvrsnih, a o sebi ne mogu suditi. Ne znam ima li takvih primjera u regiji/regionu, da na toliko malo km2 ima toliko enigmata, hoćemo li oteti "tiulu" Širokom Brijegu!? Hahaha, ako imate podatke-javite! Pozdrav svima!

    ОдговориИзбриши
  2. Valjda je netko u Mišincima posijao gene enigmata, pa je to sada tako. Slučajno sam našao člansku knjižicu Mijata (mog danas istarskog prijatelja (i ne samo danas!), glavnog "gavrana" u jatu gavrana) pa sam je uporabio za ilustraciju (sliku mi je posao sam Gavran jednim drugim povodom!).

    ОдговориИзбриши
  3. U LZJ-u piše:
    GAVRAN, Mijat (Mišinci, 5. VI 1949)
    JELAVIĆ, Luka (Derventa, 3. I. 1952)
    a u LZBiH još i:
    Ivan MANDIR (Mišinci kraj Dervente, 31. X. 1963)

    Ako je Luka samo rođen u Derventi, a potom živio u Mišincima neko vrijeme prije preseljenja u Derventu, to bi trebalo pisati u njegovoj biografiji.

    I inače za takve slučajeve nema dobrog rješenja u leksikonima, enciklopedijama i Wikipediji. U novije vrijeme npr. svi se Baranjci rađaju u osječkoj bolnici pa im je mjesto rođenja Osijek, iako velika većina njih nikad nije živjela u Osijeku. Stoga bi u leksikonskim opisima morala postojati još jedna rubrika: mjesto početnog življenja.

    Dakle, mjesto rođenja: Osijek, mjesto življenja: Beli Manastir.

    ОдговориИзбриши
  4. Ma nije on rođen u Mišincima, nego je podrijetlom iz Mišinaca, pretpostavljam da su mu roditelji od tud, što ništa ne mijenja na stvari. Dapače, korijeni su najvažniji. Dakle, ostajemo na trojici, nemojte tako, Suzy i Solde su "na konopcima" hahhahah, drugo ne uzdajte se baš puno leksikone, enciklopedije i sl.. Evo primjera: nogometaš Vedran Ćorluka koji je, usputbudirečeno, isto tu iz susjednog sela podrijetlom je dugo na Wikipediji bio, pazisad, Vedran Čorluka, dakle s Č a ne s Ć!? Ja da nisam iz tih krajeva bih isto mislio da je Čorluka! Što govori da je ono što se zna "iz prve ruke" daleko relevantnije nego leksikoni, pogotovu ako su podatci negdje preuzeti. Pozdrav svima

    ОдговориИзбриши