ACTA AENIGMATICA (212)

Izdavački problemi "Čvora" 1981.

Piše: Stjepan Horvat

Da u izdavanju enigmatskih listova nisu uvijek cvale ruže govori i situacija u EU Čvoru početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Da bi se to bolje shvatilo potrebno je znati da je u bivšoj državi tih godina, pa i dalje, bila visoka inflacija, što je bitno ekonomski utjecalo na izdavačku djelatnost, jer dolazilo je do čestih promjena prodajnih cijena novina, uzrokovanih prije svega sve većim troškovima tiska. Tako je samo od početka 1981. do rujna 1981. cijena tiska porasla za 81 %, prema podacima iznijetim na sjednici Predsjedništva EU Čvora.

Ni Čvor nije bio iznimka u tome vremenu. Zbog promjena cijena dolazilo je do pada prodajnih naklada, pa su listovi svojom prodajom sve teže pokrivali osnovne troškove proizvodnje. Prodajni rabati bili su i 40 % od prodajnih cijena, pa je više od trećine prihoda ostajalo prodajnoj mreži, koju su držale velike republičke informativne kuće (Vjesnik, Politika, Oslobođenje…).

U trećem kvartalu 1981. godine Čvor se našao u gubicima koji se nisu mogli jednostavno sanirati, pa je Predsjedništvo Čvora raspravljalo na koji način dalje nastaviti izdavačku djelatnost i što izdavati. Kako se većina listova tiskala u lokalnoj tiskari Prosvjeta, normalno je bilo da se prvo razgovara s predstavnicima tiskare, jer praktički drugih zainteresiranih za opstanak zagonetačke izdavačke djelatnosti i nije bilo.

Nakon sjednice Predsjedništva EU Čvora, NIŠRO Prosvjeti je 16. studenog 1981. godine upućeno pismo u kojem se iznosi stanje u izdavačkom programu Čvora i predlažu neka rješenja. Predsjedništvo Čvora, tada na čelu sa Zvonimirom Jurkovićem, naznačilo je da postoje tri rješenja:

1. obustavljanje izdavanja listova, što bi spasilo ostale aktivnosti Čvora kao društva, ali bi zaposleni radnici u Radnoj zajednici Čvora ostali bez radnih mjesta;

2. mogućnost nastavka zajedničkog izdavanja listova, gdje bi se nakon analize utvrdila obostrana prava prema učešću u proizvodnji časopisa (tisak, uređivanje, distribucija i sl.). Pitanje zaposlenih rješavalo bi se shodno situaciji;

3. da bi se riješilo pitanje zaposlenih, kao treća mogućnost, predloženo je pripajanje NIŠRO Prosvjeti dijela djelatnosti EU Čvora, za što su navedeni uvjeti koje bi trebali ispuniti EU Čvor i NIŠRO Prosvjeta (opširnije pogledati u priloženim pretiscima).

Ovo je bila osnova za daljnje razgovore, u koje se, osim rukovodstva tiskare i EU Čvora, uključila i lokalna politika. Privremeno je u to vrijeme zaustavljen rast cijena tiska, zimska prodaja se stabilizirala, svi ostali troškovi su svedeni na minimum, a u daljnjim pregovorima EU Čvor je donio odluku o pripajanju Prosvjeti, ali kod njih se stvar zakomplicirana pa nikada nije došlo do ujedinjenja. EU Čvor je za njih u ono vrijeme bio „grupa građana“, a to politika nije jednostavno prihvaćala (tada je trajala javna rasprava o novom Zakonu o društvenim organizacijama i udruženjima građana, po kojemu će kasnije EU Čvor dobiti status društvene organizacije).