ACTA AENIGMATICA (217)

Knjige u planovima Edija Panasa

Piše: Stjepan Horvat

Slavko Peleh, hrvatski zagonetački povjesničar, bibliograf, teoretičar, pisac i autor zagonetaka (Edi Panas), cijeli svoj život imao je dvije velike ljubavi: šah i zagonetke. I jednoj i drugoj ljubavi posvetio je sve svoje slobodno vrijeme, a iza njega su ostali brojni članci, eseji i knjige, kroz koje je prvi progovorio o njima.

Među prvima je pristupio Enigmatskom udruženju Bjelovar, u kojemu je brzo zauzeo mjesto glavnog suradnika, kreatora brojnih akcija društva, urednika listova i propagatora enigmatike kao vrijedne i korisne društvene i kulturne djelatnosti.

Iza njega ostale su brojne knjige, ne samo enigmatske, tiskane u izdanju EUB, odnosno kasnije ZD Čvora. Sjetit ćemo se samo knjiga Kako sastaviti dobru križaljku (1970.), Počeci križaljkotvorstva u Hrvatskoj (1971.), Fišera nije trebalo izmisliti (1972.), Zagonetke Ivana Gorana Kovačića (1974.), Bibliografija enigmatike (1978.) i Rebusi u Slavena (1979.), kojima je utrt put u enigmatskom knjiškom izdavaštvu.

Kruna njegovog povijesnog i istraživačkog rada bila je doktorska disertacija Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba (1835.-1865.), kojom je stekao stupanj doktora znanosti iz književnosti, a mi smo govorili da je to prvi zagonetački doktor znanosti. Prvi dio, vezan uz zagonetke u ilirsko doba, uspio sam prirediti i objaviti u zasebnoj knjizi 2021. godine, a drugi dio, nadam se, publicirat će Čvor u drugoj polovici ove godine.

U djelomično sačuvanoj arhivi Slavka Peleha, što sam je uspio „spasiti“, nalazi se i jedan list papira iz 1979. godine kojim želim pokazati s koliko širine, žara i želje je Slavko pristupao enigmatici. Njegova brojna istraživanja starih domaćih i stranih listova (ne samo enigmatskih!) otvorila su mu vidike brojnim temama, pa je tako nastao ovaj popis, kojeg je nazvao Naredni projekti mojih knjiga (pretisak u prilogu!).

Ne znam treba li popis komentirati, ali tu su ideje za knjige koje su trebale obogatiti naša znanja o zagonetkama i zagonetaštvu u bivšoj državi i šire. Planovi su bili veliki, a slobodnog vremena za njihovo ostvarenje malo. Mnoge planirane knjige pojavljivale su se kasnije u izdavačkim programima ZD Čvora, ali gotovo ništa od toga nije realizirano. Ako se smijem našaliti, najdalje smo otišli s knjigom Život i enigmatsko djelo Slavka Jankovića, za koju smo pripremili rješenje korica! Na kraju moram reći i to da u dijelu pregledanih „papira“ iz ostavštine Slavka Peleha do sada nisam pronašao ni jedan započeti rukopis na neku od planiranih tema.