ACTA AENIGMATICA (247)

Program obilježavanja 10. obljetnice rada EUČ

Piše: Stjepan Horvat

U 1978. godini Enigmatsko udruženje Čvor trebalo je navršiti punih deset godina svog djelovanja u zagonetaštvu. Do tada postignuti su veliki rezultati i, osim izdavanja listova, značajne aktivnosti bile su izdavanje zagonetačkih knjiga, druženja zagonetača i urednika enigmatskih listova, natjecanja odgonetača i autora zagonetaka te organiziranje zagonetača u zemlji i u zemljama istočne Europe.

Kako je deseta obljetnica bila prva koja se trebala obilježiti, uprava društva pripremila je program njenog obilježavanja. Za to su bila potrebna i materijalna sredstva koja društvo uvijek nije imalo dovoljno, pa su se tražili načini sufinanciranja pojedinih stavki programa. U to vrijeme kulturne aktivnosti financirale su se preko samoupravnih interesnih zajednica (SIZ) za kulturu, koje su djelovale na području tadašnjih općina. I Općina Bjelovar imala je SIZ za kulturu, ali EU Čvor nikada do tada nije uspio „izvući“ neku novčanu pomoć. Razloga je bilo više, a svakako jedan je bio i taj da enigmatika nije smatrana ozbiljnom kulturnom djelatnošću, a i za sam EUČ držalo se da je grupa građana, a ne društvena organizacija.

Da bi se moglo tražiti novac iz tog fonda, bilo je potrebno, uz zahtjev za dodjelu sredstava, pripremiti i program na što bi se utrošila sredstva. U prilogu donosim preslik Programa kulturnih aktivnosti EU "Čvor" od društvenog značenja za općinu Bjelovar u toku 1978. g.

U zahtjevu zatražena su dodatna sredstva za četiri glavna programa u 1978. godini u iznosu od tadašnjih pedeset tisuća dinara, iako su potrebna sredstva za njihovu realizaciju procijenjena na gotovo četiristo tisuća dinara:

Međunarodni susret urednika evropskih listova enigmatike (pokretači Čvor i mađarski Füles; kasnije nazvan Enigmapress; inače poznat pod nazivom Međunarodni susret zagonetačkih urednika – MSZU) po prvi puta trebao se održati u Bjelovaru (nakon Budimpešte, Varšave i Berlina). Osim predstavnika redakcija iz zemalja istočne Europe, želja je bila da prisustvuju i urednici iz nekih zapadnih zemalja, što se kod nas moglo organizirati, a kod prijašnjih domaćina nije dolazilo u obzir iz političkih razloga. Očekivalo se tridesetak novinara enigmata, a cijeli program trajao bi četiri dana i prema procijeni stajao bi više od dvjesto tisuća dinara.

Susret rješavača i sastavljača SFRJ (inače poznat pod nazivom Susret zagonetača Jugoslavije – SZJ, odnosno Susret zagonetača i odgonetača Jugoslavije – SZOJ), do tada održavan u Vinkovcima (sedam puta, uz pokroviteljstvo Vinkovačkih jeseni) i Kumrovcu (suradnja Čvora i Vjesnikova kviza), a deseti, jubilarni susret bio je predviđen za Bjelovar. EU Čvor je svojim radom okupljao zagonetače s prostora cijele bivše države, a uvijek se nastojalo uključiti i listove iz svih republika (nažalost, nije uvijek bilo razumijevanja za to).

Pojedina društva koja su osnivana tih godina imala su u svojim programima rada priređivanje enigmatskih izložbi, na kojima bi se njihovi članovi predstavljali lokalnoj javnosti svojim objavljenim radovima i fotografijama s dotadašnjih druženja. Povodom desete obljetnice rada EU Čvor bila je predviđena i izložba u Bjelovaru, na kojoj je na deset velikih panoa bila prikazana povijest zagonetaka u Jugoslaviji (prvi listovi, zagonetke, knjige, urednici i brojne fotografije s do tada održanih devet Susreta zagonetača /i odgonetača/ Jugoslavije).

Kao četvrta stavka u ovom programu bio je tisak Leksikona zagonetača Jugoslavije, čiji sam bio autor, a bilo je to prvo enigmatsko izdanje takvog sadržaja. EUČ je veći dio troškova tiska pokrivao iz pretplate, no ipak je zatražena pomoć u iznosu od pet tisuća dinara.

I tako je 1978. godine ostvaren cjelokupni zacrtani društveni program društva, ali neke financijske pomoći od SIZ-a nije bilo. EU Čvor je bio u svibnju domaćin IV. Međunarodnog susreta zagonetačkih urednika i X. Susreta zagonetača i odgonetača Jugoslavije i pokrio je sve troškove iz vlastitih izvora.