Slažem se sa Belircom. Te tri riječi se ukrštaju sa poznatim pojmovima, tako da ta ukrštanja ne predstavljaju problem iskusnom, a možda i manje iskusnom rješavaču.
Lijep bušman, siguran sam da je i prijatan za rješavanje. Kretanje iz sredine je stil koji podrazumijeva ne baš veseli detalj - ako pada lijeva strana pada sve dosad urađeno, isto je i ako pada desna strana. Bilo bi zanimljivo pokazati te razlike (drugi stilovi imaju svoje teretne detalje) na primjerima po fazama sastavljanja.
Pravila u Feniksu su postavljena tako da sve riječi koje se ne nalaze u osnovnim rječnicima (HOL, Anić i sl.) idu u teške odgonetke, bez obzira na odgonetljivost. Ikorec je pojam koji u svim Feniksovim križaljkama mora biti u težim odgonetka bez obzira na autora i na odgonetljivost. Teže odgonetke ima samo Feniks i to je dodatan posao urednika koji valja cijeniti. Inače, ova Antonićeva križaljka je po uzoru na talijanske autore iz Setimane enigmistica, kakove je u nas još radio i Željko Sviben..
Kad sam bio mladi enigmat i pokušavao rješavati križaljke (inače počeo sam od 2. razreda OŠ), najviše sam naučio kad je bilo u križaljci par nepoznatih pojmova. Možda nisam uspio to riješiti prva dva-tri puta, ali sam pamtio te kombinacije za slijedeći put. Normalno, kasnije sam se oslanjao na 2-, 3- i 4-slovne riječi, ali ako vidim neku poznatu dugu riječ, ta je u šahu.Postepeno je to bilo "mačji kašalj", svaka križaljka je bila riješena za 2-3-4 maksimum minuta ( pričam o vremenu kad sam imao 16 i dalje godina). Mislim da i današnji odgonetači imaju istu taktiku. Vjerujem da oni koji vole izazov hoće par relativno nepoznatih riječi u križaljci.
Tako smo izbjegli subjektivnost. Usput, teže odgonetke nisu samo pomoć rješavačima. One su i poruka sastavljačima. Ako se ne varam teže odgonetke je nekada imala i Čvor Križaljka.
U skandinavkama koje sam objavljivao u osječkim lokalnim listovima, u jedno slobodno polje upisivao sam teže odgonetke, ali sam koristio naslov: "Olakšice" jer bi za "Teže odgonetke" trebala dva retka. Na primjer: "OLAKŠICE: / AJANI, EZ- / DRA, IRIT / NAMIRA", s tim da je naslov bio podvučen.
Ovo je lijep primjer sastavljanja križaljke iz sredine s velikom nekvadratnom bjelinom i sa sadržajem prijatnim za rješavanje.
ОдговориИзбришиIako su ispod križaljke navedene tri teže odgonetke, za malo verziranijeg rješavača ni jedna od njih nije bila stvarno teška za rješavanje.
ОдговориИзбришиZa rijeku Ikorec na ruskoj Wikipediji piše da je duga 97 km:
ОдговориИзбриши"Ико́рец — река в Воронежской области России, левый приток Дона, бассейн Азовского моря."
Anagram s izmjenom: ruska RIJEKO (j=c) sad ti znamo i ime!
ОдговориИзбришиSlažem se sa Belircom. Te tri riječi se ukrštaju sa poznatim pojmovima, tako da ta ukrštanja ne predstavljaju problem iskusnom, a možda i manje iskusnom rješavaču.
ОдговориИзбришиLijep bušman, siguran sam da je i prijatan za rješavanje. Kretanje iz sredine je stil koji podrazumijeva ne baš veseli detalj - ako pada lijeva strana pada sve dosad urađeno, isto je i ako pada desna strana. Bilo bi zanimljivo pokazati te razlike (drugi stilovi imaju svoje teretne detalje) na primjerima po fazama sastavljanja.
ОдговориИзбришиPravila u Feniksu su postavljena tako da sve riječi koje se ne nalaze u osnovnim rječnicima (HOL, Anić i sl.) idu u teške odgonetke, bez obzira na odgonetljivost. Ikorec je pojam koji u svim Feniksovim križaljkama mora biti u težim odgonetka bez obzira na autora i na odgonetljivost. Teže odgonetke ima samo Feniks i to je dodatan posao urednika koji valja cijeniti. Inače, ova Antonićeva križaljka je po uzoru na talijanske autore iz Setimane enigmistica, kakove je u nas još radio i Željko Sviben..
ОдговориИзбришиNisam znao da se tako određuju teže odgonetke.
ОдговориИзбришиKad sam bio mladi enigmat i pokušavao rješavati križaljke (inače počeo sam od 2. razreda OŠ), najviše sam naučio kad je bilo u križaljci par nepoznatih pojmova. Možda nisam uspio to riješiti prva dva-tri puta, ali sam pamtio te kombinacije za slijedeći put. Normalno, kasnije sam se oslanjao na 2-, 3- i 4-slovne riječi, ali ako vidim neku poznatu dugu riječ, ta je u šahu.Postepeno je to bilo "mačji kašalj", svaka križaljka je bila riješena za 2-3-4 maksimum minuta ( pričam o vremenu kad sam imao 16 i dalje godina). Mislim da i današnji odgonetači imaju istu taktiku. Vjerujem da oni koji vole izazov hoće par relativno nepoznatih riječi u križaljci.
ОдговориИзбришиTako smo izbjegli subjektivnost. Usput, teže odgonetke nisu samo pomoć rješavačima. One su i poruka sastavljačima. Ako se ne varam teže odgonetke je nekada imala i Čvor Križaljka.
ОдговориИзбришиU skandinavkama koje sam objavljivao u osječkim lokalnim listovima, u jedno slobodno polje upisivao sam teže odgonetke, ali sam koristio naslov: "Olakšice" jer bi za "Teže odgonetke" trebala dva retka.
ОдговориИзбришиNa primjer: "OLAKŠICE: / AJANI, EZ- / DRA, IRIT / NAMIRA", s tim da je naslov bio podvučen.