Disertacija Slavka Peleha (3)
Piše: Stjepan Horvat
Za znanstveno djelo Slavka Peleha Književni rad na zagonetkama u ilirsko i postilirsko doba (1835–1865) Zagonetačko društvo Čvor je početkom 1988. godine zatražilo potporu za tisak u obliku knjige od Republičke zajednice za znanstveni rad u Zagrebu (vidjeti 160. i 161. nastavak ove rubrike). Uz zahtjev za financijsku podršku išlo je nekoliko različitih dokumenata, a među njima i recenzije od dvojice redovnih profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Josipa Kekeza i Miroslava Šicela.
Dr. sc. Josip Kekez u svojoj recenziji napisao je: … Djelo metodološki obuhvaća dva jednako strukturirana dijela (ilirski, postilirski) u čije tri identične glave u jednostavnoj kronologiji autor interpretira glavninu izvora odnosno u abecednom poretku registrira rad enigmografa (sakupljača usmenih zagonetaka) i autora umjetnih zagonetaka te minuciozno prati evoluciju enigmoloških termina (gonetka, odgonetljaj, uganka, zagenka, zagonetka, zganjka i dr.)…
… Ovo djelo ide u prvence u specijalnosti zagonetke kao jednostavnog (malog, kratkog) oblika, pa svojom metodologijom, konceptom, rješenjima i pouzdanošću može ogledno poslužiti kasnijim istraživanjima, poetičarima i povjesničarima usmene i pisane književnosti.
Recenziju dr. sc. Miroslava Šicela donosim u presliku. Kao što je istaknuo prof. Kekez, disertacija dr. sc. Slavka Peleha mogla bi se podijeliti na dva nezavisna dijela, pa si eto dajem zadatak da u dogledno vrijeme uredim i objavim dvije knjige: Književni rad na zagonetkama u ilirsko doba (1835.–1849.) i Književni rad na zagonetkama u postilirsko doba (1850.–1865.). Vjerujem da dr. sc. Slavko Peleh to zaslužuje zbog značajne uloge u hrvatskom, pa i šire, zagonetaštvu druge polovice dvadesetog i početkom dvadeset i prvog stoljeća.
Samo jedno podsjećanje: sutra, 11. maja bit će godišnjica smrti Slavka Peleha.
ОдговориИзбриши
ОдговориИзбришиPažljivo pratim Štefove tekstove i bilo bi izuzetno da se objave obe knjige iz rukopisa disertacije dr Slavka PELEHA, s kojim sam sarađivao i lično se upoznao na susretima u Vinkovcima i na skupštinama "Čvora".
Treba ispraviti godine - Ilirsko doba 1835 - 1849 i Postilirsko doba 1850 - 1865 /greška verovatno u kucanju/.
Vlašar
U pravu si Vlašar, greška u kucanju, po navici sam u dvadesetom stoljeću. Na prvoj knjizi se pomalo radi, pa vidjet ćemo možda nešto bude od toga u dogledno vrijeme. Prebrzo mi je prošla ova godina dana od njegove smrti.
ОдговориИзбришиGrešku u datiranju koje je pomaknulo ilirsko i postilirsko doba za cijelih sto godina nije primijetio ni urednik ove rubrike. Predlažem blogogazdi da to ispravi da ne bi izazivalo zabunu.
ОдговориИзбриши