среда, 30. мај 2018.

REBUSANJE (3260)


REČ PO RIJEČ (1825)



ŠIŠKA - OSA ŠIŠKARICA
Piše: Ilija Ozdanovac
Kako je, ispred, ma na korak, ispod njiva "pod Jelcom", a i moje vikendice, na bošnjačkoj strani (i danas provjereno),  "debela"  hrastova šuma, s jeseni, hodajući po tlu prekrivenim  opalim lišćem, ovdje kažu "šušnjem", vidim i pod nogom osjetim, pored žira i oveće, okrugle tvorevine, koje u vrijeme kupljenja žira.pada sa tih gorostasa.
Ne mali je broj onih, koji su hodajući šumom, to vidjeli, pa se pitali: koje to stablo rodi ovakvim plodom? 
E, to je ŠIŠKA!
Kako bih objasnilo što je šiška, moram krenuti ispočetka! Naime, OSA ŠIŠKARICA ili  ŠIŠARAC (zabilježeno u HER-u)  iz porodice  Cynipiadae,  kukac je iz reda opnokrilaca , od kojih su najpoznatije , lisni šiškar (Cynips folii), hrastov  babuškar (C. calicis) i ružin babuškar (Rhodites rosae).  Ženke istih buše rupicu u biljci, bilo u listu, cvijetu ili plodu, polažu u njih jaja i ispuštaju sok. Iz jaja se razvija ličinka koja siše biljni sok, a biljka, da bi se oslobodila uljeza, oko ličinke stvara posebnu tvrdu zaštitnu tvorevinu, koja se kasnije pretvara u šišku, koja zapravo, pored normalnog ploda  - žira, postaje nametnik na stablu hrasta.
Na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=45658, nađoh tumačenje da šiška nastaje od izlučina ličinki ranije položenih jaja, koje rastu u biljci.
U vrijeme opadanja žira, moguće ih je naći na tlu. To su, oker do smeđe boje, okrugle kugle, promjera do, otprilike 5 cm, s izrazitim "bodljama" koje ne bodu.
Kako su šiške bogate taninom koristile su se prilikom štavljenja kože i u medicini. 
Zanimljivo je, da sam ih, kao dijete, sa ocem ili didom, skupljao, danima lutajući,  po šumi, jer su bile zanimljive za dječje igre, a tada me sve ovdje napisano, nije zanimalo, niti sam to tada znao. A i zašto bih? To su bili dani bezbrižni.... 
Pored ovog pojma, šiška, tragajući za potvrdom nađoh i sinonime: šišarica,  šišarka,  babuška ili cecidija.
Ovaj pojam, mada isto zvuči isto, nije isto što i šiške, odnosno, uvojci kose koji se šišaju na način da nekom ukrašavaju čelo, a nekom da sakriju oči...

ANAGRAMIRANJE (3791)

Dva dela V. Nazora.

REZULTATI (5. KOLO)



Popunio Branislav Nikić

уторак, 29. мај 2018.

MAGIČNI LIK

Feniks 608

ZRNCA (2905)



DODAVALJKA
Okvir pade,
jao, kuku
i povrijedi
meni ruku!
Autor: Gojko Mandić         

ANAGRAMIRANJE (3790)

ŠKRT OPAKO OPČARA
Autor: Tonći Kulić

REBUSANJE (3259)


REČ PO RIJEČ (1824)

DŽEZVA
Džezva je specijalna kuhinjska posuda sa dugom drškom namenjena prevashodno za kuvanje kafe. Pored kafe u džezvi se može kuvati, čaj, kompot ili kakao (topla čokolada). Džezva može biti napravljena od: bakra, gvožđa (emajlirana), čelika ili od vatrostalnog stakla. Drška može biti od istog materijala od kojeg je napravljena i posuda, ali može biti i od drveta, bakelita ili vatrostalne plastične mase.
Izvor: Vikipedija

ANAGRAMIRANJE (3789)


понедељак, 28. мај 2018.

ACTA AENIGMATICA (9)



POTRES I ZAGONETAČKA SOLIDARNOST
Piše: Stjepan Horvat
Banjaluku je 27. listopada 1969. godine snažno pogodio razarajući potres jačine 8 stupnjeva po Merkalijevoj ili 6 stupnjeva po Richterovoj skali. Potres je razorio grad, poginulo je petnaestero Banjalučana, a više od tisuću bilo je teže ili lakše ozlijeđeno. Materijalna šteta bila je ogromna, razoreno je više od 86 tisuća stanova, školskih, kulturnih, zdravstvenih i drugih objekata. Raznovrsna pomoć stizala je u Banjaluku sa svih strana svijeta.
Enigmatsko udruženje iz Bjelovara djelovalo je nešto duže od godinu dana i već je imalo više od stotinu članova s područja cijele tadašnje države. Među njima bio je i enigmatski zaljubljenik i danas dragi zagonetački prijatelj Ivan Šagadin. I njegova obitelj stradala je u tom potresu. EUB se želio uključiti u akciju pružanja pomoći i od svojih skromni sredstava uputio je novčanu pomoć od 300 dinara
Dana 26. veljače 1970. godine dobio sam pismo od Ivana:
Poštovane kolege. Danas sam primio vašu cijenjenu pomoć te honorar za protekli period na čemu vam još jedanput zahvaljujem. Molim vas da priloženu zahvalu objavite u našem glasilu, a koju biste, po vašem nahođenju, izvoljeli eventualno korigirati.
Osobno sam mu 4. ožujka 1970. godine odgovorio:
Dragi kolega Šagadin, primili smo Vaše pismo sa zahvalom i moram Vas obavijestiti da ju više nećemo moći objaviti, jer ona bi u ovom slučaju mogla dovesti do raznih, možda i krivih razmišljanja, koja su se skoro i kod Vas pojavila, a mi za to nismo bili gotovo nimalo odgovorni. Još jednom drago nam je da smo Vam uspjeli bar djelomično pomoći, iako skromno. Naše su mogućnosti male, ali što smo mogli to smo učinili.
Evo, nakon gotovo pedeset godina, i tadašnje zahvale Ivana Šagadina:
Najtoplije se zahvaljujem upravi Enigmatskog udruženja iz Bjelovara koja mi je u najtežim trenucima nakon prošlogodišnjeg zemljotresa izrazila moralnu podršku te mi poslala novčanu pomoć u iznosu od 300 ND. Kako se u mojoj obitelji dogodio ujedno i smrtni slučaj, moralna i materijalna solidarnost naših kolega, osobito predsjednika Stjepana Horvata, došla je u pravo vrijeme te mi ublaži(la) tešku situaciju nastalu proteklih mjeseci.
Ivan Šagadin, s. r.
Banja Luka

ZRNCA (2904)


UČAURENI ANAGRAM

Zagonetku sklapam
pored rijeke ove
i slova mi njena
sad kroz mrežu "plove".
Autor: Gojko Mandić