Приказивање постова са ознаком Reč po riječ (A-I). Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Reč po riječ (A-I). Прикажи све постове

среда, 10. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2690)

IPEKAKUANA

IPEKAK

Ipekakuana ili ipekak, tropski južnoamerički grm iz porodice broćeva (Rubiaceae), visok do 40 cm. Raste u vlažnim brazilskim šumama. U jugoistočnoj Aziji uzgaja se kao ljekovita biljka. Rabi se kao ekspektorans u liječenju kašlja i prehlade te kao emetik pri trovanjima. Povijesno je važna u tradicionalnoj medicini amazonskih plemena koja se njome koriste za liječenje probavnih problema i visoke temperature, kao i u ritualne svrhe. Korijen sadržava do 40% škroba, približno 4% alkaloida (emetin, cefalein, psihotrin, emetamin), saponin i dr.

Citiranje:

ipekakuana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 4.6.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ipekakuana> 

уторак, 9. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2689)


 ZBRDA-ZDOLA

1. Bez imalo reda u izboru i redosledi, kojekako.

2. Naziv muzičkog festivala u Bjelovaru.

понедељак, 8. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2688)

ŽBANDAJ

Žbandaj (ital. Sbandati) je naseljeno mesto u Republici Hrvatskoj u Istarskoj županiji. Administrativno je u sastavu Grada Poreča. Žbandaj se nalazi 6 km jugoistočno od Poreča na nadmorskoj visini od 132 m. Prema popisu iz 2012. ima 296 stanovnika. Smješten je na brežuljku pokraj glavnog puta Poreč — Baderna, na raskrsnici sa putem za Sveti Lovreč. Žbandaju gravitiraju naselja: Buići, Filipini, Jehnići, Kadumi, Kirmenjak, Ladrovići, Mičetići, Mihelići, Montižana, Radmani, Radoši, Ružići i Veleniki. Žbandaj i okolna naselja administrativno pripadaju gradu Poreču, u kojem većina stanovništva uglavnom radi. Ostalo je još malo onih kije sa bave poljoprivredom. Okolina Žbandaja se intenzivno urbanizuje, a izgradnja je pre svega u funkciji masovnog turizma porečkog priobalja. (Vikipedija)

недеља, 7. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2687)

ELDA VILER

Elda Viler (Koštabona, 1944) je slovenačka I jugoslovenska pevačica zabavne muzike. Bila je jedna od velikih muzičkih zvezda bivše Jugoslavije. Elda Viler je bila jedna od prvih i velikih dama slovenačke popularne muzike. Njenim nezaboravnim interpretacijama se i danas dive i uče današnje generacije slušalaca, kritičara i muzičara. Jednostavno, bila je zlatni glas i jedan od temelja slovenačkog pevanja. Elda Viler, bila je pevačica za koju su se bukvalno takmičili najbolji kompozitori, tekstopisci i aranžeri. Pevala je najteže, najzahtevnije pesme, a slušajući njeno pevanje, njene interpretacije, postalo je jasno da može da otpeva bilo šta. Mojmir Sepe, Ati Sos, Jože Privšek i drugi najveći majstori slovenačke zabavne muzike, kako je jednom rekao kompozitor Jure Robežnik, pisali su najveće pesme za Eldu. Mogla je da peva sve i svašta, ali su po pravilu nastajale najteže pesme koje su joj bile namenjene za izvođenje, pesme koje su zahtevale izvanredan vokalni domet. Uz danas legende kao što su: Marjana Deržaj, Majda Sepe, Berta Ambrož, Jelka Cvetežar, Beti Jurković, Irena Kohont i kasnije Ditka Haberl, Eva Sršen, Meta Malus, Tatjana Gros, Alenka Pinterič, Neca Falk i druge, ostavila je neizbrisiv trag jedne epohe. Krasili su ih prijateljstvo i kolegijalnost, koje današnja generacija muzičkih izvođača gotovo da i ne poznaje. Pevači tog vremena bili su izvođači u pravom smislu te reči, kada si bio pevač ili ne. Nije postojalo između. Tada se pevalo uživo i nije bilo mogućnosti da se isprave greške. Možda je ili verovatno to i dalo muzici poseban pečat i poseban karakter.(Vikipedija)

субота, 6. јун 2026.

петак, 5. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2685)


DRUŠTVENA POKRETLJIVOST

Društvena pokretljivost ili socijalna mobilnost je prohodnost koju pojedinac ima u svom kretanju kroz različite slojeve i klase u jednom društvu.

Društvena pokretljivost predstavlja promene unutar društvene strukture. Može biti vertikalna i horizontalna (prostorna).

Socijalna mobilnost se određuje kao kretanje pojedinca i grupa po različitim društveno-ekonomskim pozicijama. (Vikipedija)

четвртак, 4. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2684)

GRČKI JOGURT

Grčki jogurt je jogurt koji je proceđen da bi se uklonio veći deo surutke, što je rezultiralo gušću konzistencijom od normalnog neceđenog jogurta, dok je i dalje očuvan karakterističan kiselkast ukus jogurta. Kao i mnoge vrste, proceđeni jogurt se često pravi od mleka obogaćenog prokuvavanjem nekog sadržaja vode ili dodavanjem dodatne masnoće i mleka u prahu. U Evropi i Severnoj Americi se često pravi od nemasnog ili nemasnog kravljeg mleka. Na Islandu se pravi sličan proizvod po imenu skir. U Velikoj Britaniji se prodaje kao „jogurt u grčkom stilu“, iako se proceđeni jogurt takođe široko jede na Levantu, Istočnom Mediteranu, Bliskom istoku, Centralnoj Aziji, Južnoj Aziji i istoku Evrope kuhinje, gde se često koristi u kuvanju, jer se slabije zgruša kada se kuva. Koristi se u raznim jelima, kuvanim ili sirovim, slanim ili slatkim. Ceđenje čini čak i nemasne varijante gušćim, bogatijim i kremastijim od neceđenih. Pošto se ceđenjem uklanja surutka, potrebno je više mleka za pravljenje proceđenog jogurta, što povećava troškove proizvodnje. Zgušnjivači kao što su pektin, ili skrob takođe se mogu koristiti za zgušnjavanje jogurta. U zapadnoj Evropi i SAD, proceđeni jogurt je postao popularniji u poređenju sa neceđenim jogurtom. Pošto proces ceđenja uklanja deo laktoze, proceđeni jogurt ima manje šećera od neproceđenog jogurta. (Vikipedija)

среда, 3. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2683)

VOĆNI ŠEĆER

Fruktoza je ugljeni hidrat. Spada u grupu ketoznih monosaharida. Poznata je pod nazivom i voćni šećer. Slađa je od saharoze odnosno od belog šećera koja je najkorišćenija u korekciji ukusa u industriji, ali i domaćinstvima. Ima energetsku vrednost, pa ne bi trebalo da ga koriste gojazne osobe, a zahteva znatno manju količinu insulina od količine koja je potrebna za razgradnju saharoze (šećer koji se koristi u domaćinstvu), pa se često preporučuje osobama koje su obolele od dijabetesa. Fruktoza je u biljkama obično vezana za glukozu u vidu disaharida saharoze. To je jedan od tri dijetetska monosaharida, zajedno sa glukozom i galaktozom, koji se apsorbuju direktno u krv tokom varenja. Fruktozu je otkrio francuski hemičar Ogastin-Pjer Dubrafo 1847. godine. Naziv „fruktoza“ skovao je 1857. godine engleski hemičar Vilijam Alen Miler. Čista, suva fruktoza je slatka, bela, kristalna čvrsta supstanca bez mirisa i najviše je rastvorljiva u vodi od svih šećera. Fruktoza se nalazi u medu, voću drveća i vinove loze, cveću, bobicama i većini korenskog povrća. Komercijalno, fruktoza se dobija od šećerne trske, šećerne repe i kukuruza. Kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze je smeša glukoze i fruktoze u obliku monosaharida. Saharoza je jedinjenje sa jednim molekulom glukoze kovalentno povezanim sa jednim molekulom fruktoze. Svi oblici fruktoze, uključujući voće i sokove, obično se dodaju jelima i pićima zbog poboljšanja ukusa, kao i radi davanja smeđe boje nekim tipovima hrane, poput pekarskih proizvoda. Godišnje se proizvede oko 240.000 tona kristalne fruktoze.(Vikipedija)

уторак, 2. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2682)

BEOGRADSKI SINDIKAT

Beogradski sindikat je srpski hip hop sastav iz Beograda. Nastao je 21. marta 1999. godine, ujedinjenjem grupa Red Zmaja, TUMZ (Tehnika upravljanjem mikrofonom i znanjem) i solo em-sija Feđe Dimovića (MC Flex), a kasnije su se pridružili Šef Sale, Prota i di-džej Ajron.

OPŠIRNIJE

понедељак, 1. јун 2026.

REČ PO RIJEČ (2681)

ALJASKI MALAMUT

Aljaski malamut je jedna od najstarijih vučjih pasmina pasa, a ime je dobio po urođeničkom plemenu Inuita zvano Malemut koji su nastanjivali visinske dijelove zapadne Aljaske. Aljaski malamut je sličan drugim arktičkim pasminama i špicevima, kao što su grenlandski pas, kanadski eskimski pas, sibirski haski i samojed. Aljaski malamut se u početku koristio kao pas za vuču, zbog svoje snage i izdržljivosti. Danas se sve manje koristi u te svrhe, ali i dalje ima zemalja u kojima služi za vuču.

OPŠIRNIJE

недеља, 10. мај 2026.

REČ PO RIJEČ (2654)

IRFAN SMAJLAGIĆ

Irfan Smajlagić bivši je jugoslovenski i hrvatski rukometaš, trenutno je rukometni trener. Smajlagić je rođen 16. oktobra 1961. godine u Banja Luci. Započeo je karijeru u mlađim kategorijama rukometnog kluba Borac Banja Luka. Sa Borcem je osvojio po jedno prvenstvo i kup, a to je pre svega zbog dominacije Metaloplastike iz Šapca tokom osamdesetih godina. Sa klubom Medveščak Zagreb osvojio je Kup Jugoslavije 1989. i 1990. godine. Nakon toga je prešao da igra za klubove u francuskoj ligi, najpre u Ivri, a potom u USAM Nim.Zatim se vratio u Hrvatsku u Badel 1862 Zagreb. Nakon kratkog igranja za RK Zamet i Medveščak opet se vratio u Ivri i odigrao 26 utakmica. Godinu dana je proveo u Bordou, da bi 2002. godine u Livri-Garganu završio igračku karijeru karijeru. Nakon završetka igračke karijere posvetio se trenerskom poslu. Prvo je trenirao Čakovec, a bio je pomoćnik Linu Červaru u reprezentaciji Hrvatske. Godine 2008. kao trener osvojio je Prvenstvo Afrike sa reprezentacijom Egipta. Bio je trener Bosne iz Sarajeva, Zameta i Irana, od 2013. do 2014. trenirao je ženski rukometni klub Lokomotiva Zagreb. Smajlagić je osvojio bronzanu medalju sa reprezentacijom Jugoslavije na Olimpijadi u Seulu 1988. godine. (Vikipedija)

субота, 9. мај 2026.

REČ PO RIJEČ (2653)

ZGLOBNI AUTOBUS

Zglobni autobus, popularno zvan "harmonika" ili "dupli autobus", je vozilo javnog prevoza sastavljeno od dve krute celine povezane zglobnom vezom, što omogućava savladavanje krivina uz veliku dužinu (obično oko 18 metara). Ovi autobusi su dizajnirani za gradski i prigradski saobraćaj sa velikim kapacitetom putnika, često preko 150 mesta. 

петак, 8. мај 2026.

REČ PO RIJEČ (2652)

ŽUTOĆUBI KAKADU

Žutoćubi kakadu (Cacatua galerita) u prirodi živi u Australiji i Novom Zelandu. Stanište su mu šume, obodi šuma i planinski predeli do visine 2400 metara. Žive u parovima ili malim grupama do 30 ptica, a u grupama od nekoliko stotina kada su van sezone parenja. Dan provode u oblastima u kojima se hrane. Na terenu su veoma oprezni, uvek neka jedinka stražari dok se ostale ptice hrane. U krošnje drveća se vraćaju u predvečerje. Lete prilično brzo, a let je propraćen pozivima i oštrim zviždanjem. Hrane se semenjem, voćem, bobicama, pupoljcima, cvetovima, insektima i njihovim larvama. U potrazi za hranom često posećuju oblasti u kojima žive ljudi. Obično se gnezde u šupljinama na visokim stablima pored vodotokova, povremeno i u pukotinama na liticama. Ženka položi 2 do 3 jaja. Inkubacija traje oko 30 dana. Mladi operjaju sa oko 10 nedelja. (Sajt Beogradskog zoološkog vrta)
 

четвртак, 7. мај 2026.

REČ PO RIJEČ (2651)

EPISTEMOFOBIJA

Bolestni strah od znanja. Oboleli smatraju da je znanje loše i opasno, te da nepotrebno komplikuje život.