ENIGMATIKA (tupljenje i oštrenje)
Ime sve govori
среда, 2. јул 2025.
уторак, 1. јул 2025.
ENIGMATSKI DANI LUDAJE
Enigmatski klub „Kikinda“, po jedanaesti put, raspisuje tradicionalni sastavljački konkurs „Enigmatski Dani ludaje“ u tri discipline:
UKRŠTENICA
Sastavite ukrštenicu na zadati lik. Ukrštenicu NE treba opisivati, ali treba obavezno navesti izvore za manje poznate pojmove. Svako slovo donosi određen broj bodova. Plasman će biti određen sabiranjem bodova svih upisanih slova. Bodovanje slova: 1. A, E, I, O, R, T; 2. K, L, N, P, S, V; 3. B, C, D, J, M, U; 4. Č, Ć, F, G, H, Z; 5. DŽ, Đ, LJ, NJ, Š, Ž.
VAŽNO: Da bi ukrštenica bila vrednovana mora zadovoljiti sve uobičajene standarde, svi pojmovi moraju biti prihvatljivi za redakcije enigmatskih listova. Skraćenice od tri i više slova nisu dozvoljene.
U prvoj fazi dobiće se lista od 15 ukrštenica koje su sakupile najveći broj bodova, te će najbolja biti vrednovana s 15 bodova a petnaesta će dobiti jedan bod. Nakon toga, sudije će svakoj od tih 15 ukrštenica davati ocene od 1 (slaba) do 10 (odlična) na osnovu kvaliteta (rešivost, lepota reči, kombinacija,…).
ANAGRAM
Sastavite čist anagram od:
JUBILARNI ČETRDESETI DANI LUDAJE U KIKINDI
(37 slova)
REBUS
Sastavite rebus (klasičan sa slikama) sa rešenjem do 26 slova, s tim da u POSTAVCI (na slikama) uvrstite makar jedan od ponuđenih pojmova: AŠOV, BRUS, BUDAK, KOSA, KOSILICA, LOPATA, MOTIKA, PIJUK, PLUG, RAONIK, TESTERA, TRIMER, VILE, VODIR. Zadati pojmovi mogu biti u bilo kom obliku (jednina, množina, padež). U postavci rebusa dozvoljena su najviše dva dodata (dopisana) slova. Rebuse ne treba crtati. Dovoljno je poslati samo ideju, ali pri sastavljanju treba voditi računa o načinu prezentacije rebusa.
Propozicije:
1. Pravo učešća imaju svi koji žele, sa najviše po 3 rada za svaku disciplinu (dakle 3 x 3). Možete poslati i više radova, a naknadno odabrati one koji idu u konkurenciju.
2. Sastavi se potpisuju punim imenom i prezimenom autora.
3. Radovi se sastavljaju na srpskom jeziku (ekavica, fonetsko pisanje stranih imena).
4. Ranije objavljeni rebusi biće eliminisani pre žiriranja.
5. Radovi se šalju na adrese: slavkobovan@yahoo.co.uk ili slavkobovan@gmail.com
ili poštom na adresu: EK “Kikinda”, Gavrila Principa 11, 23300 Kikinda.
6. Rok za slanje radova: 01.08.2025. do 24 sata.
7. Radovi će biti šifrovani, te će pod šifrom biti ponuđeni sudijama na žiriranje.
7. Sudije će svaki rad u konkurenciji oceniti ocenom od 1 do 10.
NAGRADE: Za svaku disciplinu pobednik će dobiti pehar i novčanu nagradu – po 5000 dinara. Još nekoliko kvalitetnih sastava biće nagrađeno drugim prigodnim nagradama.
Kikinda, 27.05.2024.
Predsedništvo EK “Kikinda”
POZDRAV IZ OMIŠA
REČ PO RIJEČ (2350)
ARHIV JAVNIH SKUPOVA
Arhiv javnih skupova (AJS) je srpska nevladina organizacija sa sedištem u Beogradu. Osnovana je 3. jula 2023. tokom protesta Srbija protiv nasilja, a pokrenuli su je Aleksandar Gubaš, Vladimir Nikolić i Dušan Čavić. Finansirana je putem donacija.
понедељак, 30. јун 2025.
REČ PO RIJEČ (2341)
ŠATLEVORTOV ROGOZ
Šatlevortov
rogoz je višegodišnja biljka iz familije rogoza. Na teritoriji Srbije raste 6
vrsta. Zeljasta je biljka sa puzećim rizomom. Stabljika ja visoka 1-1,5 m i
široka oko 5mm. Listovi su usko linearni, u preseku ravni. Široki su uglavnom
do 1 cm, ređe 1,5 cm, najčešće žutozeleni. Muška i ženska cvast su spojene u
terminalnu jedinstvenu cvast. Ženska cvast duplo duža u odnosu na mušku. Muški
cvetovi su sa prostim dlakama. Prašničke kesice duge 0,5-2 mm, a polenova zrna
grupisana u tetrade. Egzina polenovog zrna blago izbrazdana. Ženski cvetovi bez
ljuspica, sa 5-25 dlaka na dršci tučka. Stubić je jednake dužine ili kraći od
dlaka, pa je cvast nakon precvetavanja sjajna i srebrne boje. Cveta u julu i
avgustu, a oprašuje se pomoću vetra. Ova vrsta plodonosi od avgusta do oktobra,
a rasejava se takođe pomoću vetra. Razmnožava se semenima i vegetativno, pomoću
rizoma. Ova vrsta ima emerznu životnu formu i raste na zamočvarenoj podlozi,
često na obalama i u plitkoj vodi bara, jezera i močvara. Široko je
rasprostranjena u Evropi, areal obuhvata Francusku, južnu Nemačku, severnu
Italiju, Balkansko polusotrvo i južne Karapate. U Srbiji je prvi put
detektovana u okolini Novog Sada, Kragujvca, Sjenici i na Kukavici. Kasnijim
istraživanjem tokom 21. veka pronađena je na Staroj planini, Ozrenu, Jelovoj
Gori, Tari, Radanu i Goliji. Takođe se navodi da raste u okolini Bora, Svrljiga
i Bosilegrada. Isušivanje bara i močvara u planinskim predelima predstavljaju
negativne faktore koji utiču na ovu vrstu. Zato je ona zakonom zaštićena u
Srbiji i ima status strogo zaštićene vrste. Ova vrsta se nalazi u Crvenoj
knjizi flore Srbije, ali takođe i u Crvenim kljigama i listama drugih država
(Austrija, Grčka, Bugarska, Lihtenštajn, Slovačka). Navodi se da je ovaj takson
izumro u Mađarskoj. (vikipedija)