Prilog: Jovan Nedić
недеља, 19. јануар 2020.
REČ PO RIJEČ (1999)
Sasvim pijan.
Izvor: Đorđe Otašević, "Frazeološki rečnik srpskog jezika",
субота, 18. јануар 2020.
USKORO, USKORO
Na prvom narednom sastanku, predsedništvo EK "Kikinda" utvrdiće detalje vezane za predstojeće rsapise - Memorijal "Đuro Knežević" i Enigmatski Dani ludaje. Prema okvirnom planu, odmak iza "Svetosavskih rebusa" biće objavljen raspis za MĐK, a tokom marta (povodom pet godina rada EKK) i EDL. U međuvremenu, vredni Dejan Minić je već napravio logo za ovu godinu. Mora se na vreme planirati!
TRI ANE U 8 X 8
Složite pojmove sa osam sličica u mrežu ovog kvadrata 8x8.
„Tri Ane je jugoslovenski crno-beli igrani
film snimljen 1959. godine u režiji Branka Bauera.“-
„Najnoviji roman novinara i publicista Gradimira
Radivojevića "Tri Ane"
životna je storija jedne riječke obitelji temeljena na istinitim događajima...“- „Tri Ane je
meksička TV novela...“
Žarko Đokić
 |
| Ispravka |
REČ PO RIJEČ (1997)
ORMA
Piše: Ilija Ozdanovac
Imali
smo mi, tamo kasnih šezdesetih (od kad sežu moje prve uspomene) dva konja. Veelllliiikaaaa
za moje, tada, dječje oči. Vranca, mog miljenika Semeša i sivkastu Sidu,
koju, tada, nikako nisam volio. Bila je pudljiva, što bi rek'o moj dida
Ilija, "u vražju mater", osobito za vrijeme dok je
dojila ždrijebe. Postali su mi najbolji prijatelji, iako je Semeš bio i moj prvi stvarno doživljeni strah, kada
me je moj dada, želeći pokazati komšiluku kako je Semeš miran, provlačio između
njegovih nogu. Moš' mislit! A kad me podigao Semešu na leđu, nije bilo veće
sreće. Kako sam samo bio ponosan - Điha! I služili su nas tako godinama.
Dok jednom u našu avliju nisu došli neki nakupci, oni nasmijani,
slatkorječivi, sa zlatnim zubom.Kad su oni izbrojali novce, izašli iz
avlije i odveli konje, štala je ostala prazna. Nakon par dana
zamijenio ih je novi IMT! (Ovdje bi trebalo napraviti stanku i poslušati , kako
bi sve bilo jasnije, Najbolje Hrvatske tamburaše i pjesmu "Vranac": https://www.youtube.com/watch?v=J7YNbvJ4U54
E
sad! Tamo gdje su konji tamo je obavezna bila i orma. Jer bez orme konj
u kola ne ide. Dva para kompleta konjske opreme, orme, koja su
uvijek bila spremna i spremljena nasuprot štale, ispod čardaka,
onim redoslijedom kako se stavljala na konja. Pa su tu na posebnim klinovima i
policama stajali amovi (am = ham) ), ogrlje, oglavine sa obaveznim
metalnim žvalama i onim poluokruglim kožnim usmjerivačima konjskih pogleda,
čijeg se točnog imena ne sjećam, sjajnim metalnim alkama i crvenkastim
ukrasima, uzde (uglavnom pletene od kudilje (kudelja ili kudjelje -
konoplja) ili kajasi, izrađeni od crnoobojene kože, i još vazdan toga nečega
bez čega se nije moglo upregnuti konja. I par kandžija, za svaku priliku,
jer bez nje nije išlo...
Kako
je većina orme izrađena od kože morala se i održavati odnosno redovno
mazati vazelinom (jeftinija, češće korištena, verzija) ili
kalafonom (isp: kolofonij) kojeg su su si mogle priuštiti samo gazde.
Majstor
koji je izrađivao ovakvu opremu za konje, kod nas, se zvao sarač,
mada je sada ispravno govoriti i remenar, jer to je to! Sarača više ni nema
(?), a bili su cijenjeni i priznati u selu!
Provjerama
za izvor i značenje riječi orma - omiljene i često korištene među
križaljkašima, na HJP-u i u
HER-u, nađoh da je orma zapravo izvedena iz latinizma arma u
značenju: oružje, oruđe, prvotno prostor za spremanje istog. Ormu ne
nađoh ni kod B. Klaića (Rječnik stranih riječi), niti kod Anića u Rječniku
Hrvatskog jezika, kao ni kod Anić- Goldsteina u Rječniku stranih riječi.
петак, 17. јануар 2020.
REČ PO RIJEČ (1997)
NJIVA
Piše: Ilija Ozdanovac
Još odmalena pamtim riječi
moje mame Kate, gotovo uvijek kad bih upitao: A di je dada?, kada bi mi
odgovorila da je oš'o na njive. U mojim djetinjastim ušima to je zvonilo
kao nešto, kao nešto eeej ....veliko, prostrano, daleko i pomalo tajnovito.
E, a kad sam poodrastao,
počeo sam i ja s njim odlaziti na „te“ njive! Prvi pogled i susret me je očarao
i podsjetio na slike iz one knjige koju sam nosio na vjeronauk...hoću kazati Raj na zemlji! Bila je to, zapravo,
nepregledna žutozelenoplavosmeđa ustalasana ravnica žita, kukuruza, ugara,
djeteline u cvatu, suncokreta obješenih glava, ispresijecana smeđim lenijama,
prekrivenim pedalj debelom prašinom i nebom koje je sve to nježno obavilo u
zagrljaj...
Nikad i nigdje toliko
leptira, ševa, makova i čička. I mirisa zemlje, sijena, procvalih
jabuka... A tamo negdje u sredini te ljeposti bio nam je stan.
Sve je tada, u tim
dječačkim danima, na našim njivama, mirisalo na prašnjavu zavjesu, koju su konji
i šinska kola (to su ona prije gumenjaša), kada, ne daj Bože, krenu „biga“,
ostavljala za sobom, u predvečerje mirise na pokošenu travu, a kad bi
došli bliže Kukavici (kanal koji spaja Bosut i Spačvu, a omeđuje naše njive s
jedne strane), vonjalo bi po ustajaloj vodi, žabokrečini i glini, a iz
koleba se živo vio dim i pleo se u granje...
Južna strana je bila
omeđena šumom Jelac, koji nam je cijelim danom pružao tako željeni hlad, ali u
to doba još sam zazirao ući u taj tajni šumski svijet. Sve dok me didak Ilija
nije u'vatio za ruku i odvukao u dubinu sve do Spačve...
Nakon dobrih pedesetak
godina, žalosno, nema više ni stana ni njiva...
A kada bismo htjeli
ukratko definirati što je to njiva, HJP nam daje pojašnjenje da je to, zapravo,
zemljište koje se obrađuje oranjem, sijanjem i sadnjom, i što bi često rekli
(po Tadijanoviću!): oranica, iako je, za svakog onog tko zna što je zemlja, tko
na njoj radi i natapa je znojem svojim, brine o njoj, a koja ga za to i
hrani i drži na životu, je nešto puno, puno više!
„Valda znaju moji
Šokci...“
Etimološki gledano pojam
„njiva“ korijene vuče iz praslavenskog i staroslavenskog izraza „niva“, ruskog
i češkog „niva“, odnosno grčkog neios u značenju: polje!
Dopuna S.B:
Venčali se
Lala i Sosa. Prve bračne noći kaže Lala Sosi:
Njivo moja neorana.
Sledeće noći isto tako. Treće noći, Lala opet kaže Sosi:
Njivo moja neorana.
A Sosa mu odgovori:
Njivo moja neorana.
Sledeće noći isto tako. Treće noći, Lala opet kaže Sosi:
Njivo moja neorana.
A Sosa mu odgovori:
Ili ori,
ili da dajem u arendu!
четвртак, 16. јануар 2020.
REČ PO RIJEČ (1996)
NORVEŠKA ŠUMA
Norveška
šuma je roman japanskog pisca Harukija Murakamija iz 1987. godine. Danas je u
Japanu i dalje jedan od najčitanijih romana, a u Srbiji je objavljen 2007.
godine u izdanju Geopoetike. Na osnovu romana snimljen je film reditelja Tran
An Hung-a, koji je prvi put prikazan na festivalu u Veneciji 2010. godine.
Haruki
Murakami (Kjoto 12. januar 1949) jedan je od najpoznatijih japanskih savremenih
pisaca nadrealizma i dobitnik više prestižnih književnih nagrada.
Objavljivanjem prvog romana Norveška šuma, Murakami postaje svetski poznat.
Ovaj roman prodat je u milion primeraka u Japanu. Kratke priče takođe
predstavljaju važan deo Murakamjevog opusa.
Izvorni
japanski naziv, Noruwei no Mori,
predstavlja standardni japanski prevod naziva pesme Norwegian Wood grupe Bitlsi, koju je napisao DŽon Lenon. Sama pesma
se u romanu često spominje.
Izvor: VikipedijaNAJAVA TAKMIČENJA
Na blogu Enigmatika (tupljenje i
oštrenje), po tradiciji, 27. JANUARA održava se takmičenje u rešavanju rebusa
koje je sastavio Dejan Minić. Takmičenje će biti podeljeno u dve faze.
Prva faza će trajati od 18:00 do 21:30 u kojoj će rešavači imati kao pomoć
samo broj slova u rešenju. U drugoj fazi, od 21:30 do 23:00, biće data
još jedna pomoć, broj slova u frazi, ali će se za svako rešenje dobijati 50%
poena od osnovne vrednosti. Svaki od 18 rebusa ima početnu vrednost od 10
poena.
Takmičari
će imati pravo da pošalju po jedan set rešenja za
svaku fazu, ali će u drugoj fazi biti dozvoljeno slati eventualne ispravke
rešenja iz prve faze.
Rešenja
rebusa treba slati na slavkobovan@yahoo.co.uk.
Rešenja se mogu slati i na drugu adresu koju vidite u levom stupcu ili
SMS na telefon 063-89-41-064.
Pobednik takmičenja je rešavač sa najviše osvojenih poena, a u slučaju da dva ili više takmičara imaju jednak broj poena, onda će presuditi veći broj poena u prvoj fazi. Ako i tad bude izjednačeno onda će se uzimati u obzir vreme prijema prvog seta rešenja.
Pobednik takmičenja je rešavač sa najviše osvojenih poena, a u slučaju da dva ili više takmičara imaju jednak broj poena, onda će presuditi veći broj poena u prvoj fazi. Ako i tad bude izjednačeno onda će se uzimati u obzir vreme prijema prvog seta rešenja.
Svaki od zadatih rebusa trebalo bi da ima jedinstveno rešenje. Domaćin takmičenja priznaće neko alternativno rešenje samo ako zadovoljava visoke standarde.
Pozivam
sve posetioce ovog bloga da se uključe u ovo takmičenje kako bismo masovnošću
takmičenje učinili zanimljivijim.
Za najbolje rešavače predviđeni su simbolični poklončići, a po tradiciji jedna nagrada ide i rešavaču koji bude imao najviše sreće na žrebanju (U konkurenciji su svi koji reše makar jedan rebus). Ipak, najveća nagrada svima biće dobra zabava. Hajde da nas bude što je moguće više. IZVOLITE!
Пријавите се на:
Постови (Atom)