ZAGONETAČKI KLUBOVI I ČASOPISI
1985. GODINE
Piše: Stjepan
Horvat
U današnjem nastavku Acta aenigmatice želio
bih samo iznijeti nekoliko činjenica vezanih za enigmatiku 1985. godine. Bilo
je to vrijeme kada je zagonetaštvo dobilo više prostora i pažnje od strane
„odgovornih“, a i Zagonetačko društvo „Čvor“ je već mnogo toga učinilo na promidžbi
zagonetaštva kao izuzetne kulturne i obrazovne djelatnosti.
Okupljanje zagonetača u društvima, klubovima i udruženjima već je bilo
značajno, osnovan je Zagonetački savez Hrvatske, a činjene su brojne radnje da
se osnuju još dva republička saveza kako bi se mogao formirati i Zagonetački
savez Jugoslavije (Enigmatski savez Jugoslavije). Pripremajući materijale za
jednu sjednicu Predsjedništva ZD „Čvora“, napravio sam 3. lipnja 1985. godine
popise svih klubova koji su tada aktivno djelovali na području Jugoslavije, kao
i svih časopisa koji su se mogli naći na kioscima distributivnih mreža.
- Prema tadašnjim podacima u SR Bosni i Hercegovini djelovali su: EK „Simon Racković“ u Zvorniku, Zenički enigmatski klub (ZEK) u Zenici, EK „Labirint“ u Maglaju, EK „Ero“ u Mostaru, Enigmatsko udruženje Banja Luka (EUBL) u Banjaluci, EK „Orbis“ u Sarajevu, EK „Upitnik“ u Brezovom Polju i Enigmatska sekcija KUD „Podgradci“ u Podgradcima.
- U SR Crnoj Gori nije bilo enigmatskog društva.
- U SR Hrvatskoj djelovalo je deset klubova: ZD „Čvor“ iz Bjelovara, Enigmatsko udruženje Zagreb (EUZ) iz Zagreba, ED „Sirena“ iz Pule, EK „Božidar Vranicki“ iz Splita, Zagonetačko društvo iz Slavonskog Broda, ZD „Goran“ iz Kutine, Zagonetačko društvo Vinkovci (ZDV) iz Vinkovaca, Zagonetačko društvo Delnice (ZDD) iz Delnica, Enigmatska sekcija RKUD „Nova Gradiška“ iz Nove Gradiške i Enigmatska sekcija KUDŽ „Vazak“ iz Varaždina. Zagonetački savez Hrvatske prema organizacijskoj strukturi okupio je šest društava.
- U SR Sloveniji je djelovalo Ugankarsko društvo „Domen“ iz Trebnja.
- U SR Makedoniji nije bila osnovana ni jedna udruga.
- U SR Srbiji djelovalo je osam klubova: Enigmatski klub Beograd (EKB) iz Beograda, ED „Zagonetka“ iz Beograda, VEK „Brankovina“ iz Valjeva, EK „Prijepolje“ iz Prijepolja, EK „Gnilan“ iz Gnjilana, EK „Kikinda“ iz Kikinde, EK „Bor“ iz Bora i Enigmatska sekcija „Viskoza“ iz Loznice
Na novinskim kioscima „Borbe“, „Dela“, „Vjesnika“, „Politike“,
„Oslobođenja“, „Novog lista“, „Slobodne Dalmacije“, „Nove Makedonije“ i
„Dnevnika“ mogla su se kupiti dvadeset i četiri zagonetačka časopisa. Evo
pregleda svih časopisa po tadašnjim republikama (u zagradi su dane tiskane
naklade i učestalost izlaženja). Podaci o tiskanim nakladama korišteni su iz
izvješća Poslovne zajednice novinsko-izdavačkih kuća, a prodane naklade su
bile, u pravilu, od 15 do 35 % niže od tiskanih naklada (tzv. remitenda).
- U Bosni i Hercegovini izlazili su: „Humor i križaljke“ (HIK, mjesečnik, 25.000), „Orbis“ (tjednik, 45.000) i „Zeničke enigmatske novine“ (ZEN, mjesečnik, 20.000).
- U Hrvatskoj su izlazili časopisi: „Mini Čvor“ (tjednik, 10.000), „Čvor Križaljka“ (dvotjednik, 11.000), „Skandi Čvor“ (tjednik, 33.000), „ZEZ zabavnik“ (mjesečnik, 15.000), „POP Skandi“ (mjesečnik, 12.000), „NAJ Skandi“ (dvotjednik, 20.000), „Zagonetač“ (dvomjesečnik, 500), „Vjesnikov Kviz“ (dvotjednik, 100.000), „Sfinga“ (dvotjednik, 50.000), „Džoker“ (dvotjednik, 25.000) i „Džepni Džoker“ (dvotjednik, 25.000).
- U Makedoniji je izlazio časopis „Kotelec“ (tjednik, 12.000).
- U Sloveniji su izlazili časopisi: „Križanke in humor“ (KIH, dvotjednik, 33.000), „Super PIP“ (mjesečnik, 20.000), „Mala križanka“ (mjesečnik, 10.000) i „Križem kražem“ (dvomjesečnik, 10.000).
·
U Srbiji su izlazili časopisi: „Novosti Enigma“ (tjednik, 50.000),
„Eureka“ (velika, tjednik, 150.000), „Eureka“ (mala, dvotjednik, 90.000),
„Ježev test“ (povremenik, 15.000) i „Horizonti“ (povremenik, 5.000).
- U Crnoj Gori nije izlazio ni jedan enigmatski časopis.
Iz ovog pregleda moguće je vidjeti da su sve velike novinske kuće imale
svoje enigmatske časopise, koji su u pravilu bili tiražniji od nezavisnih
izdavača (diktirale su prodaju na kioscima, rabate, vlastite tiskare, prodaja u
inozemstvu i sl.). No njihov doprinos općem razvoju zagonetaštva nije bio takav
kakav je mogao biti, jer njih nisu zanimala zagonetačka druženja, natjecanja,
kategorizacije, susreti, zagonetačka povijest i teorija, nakladništvo i sve ono
drugo, osim čistih zagonetaka.