![]() |
| Rođen 07.01.1993. |
IH, PROFI SLIKAN!
Ime sve govori
EHOREBUS
Novitet
Dejana Minića kod koga se neki slogovi iz prikazanih pojmova udvostručuju,
odnosno ponavljaju.(Nedeljko Nedić, "Leksikon zagonetaka")
Piše Dejan Minić: Kod ehorebusa je potrebno pronaći ponavljanje određenih slogova reči iz postavke, koji se uvrštavaju u rešenje rebusa. Moguć je i slučaj u kome se ponavljaju svi slogovi, kao što je ovde slučaj i mislim da je to za sada jedini. Eho rebus je nastao kao reakcija na antieho rebus koji je Filip Karačić predstavio kao novitet u Feniksu br. 498 od 06.02.2014. Prvi objavljeni eho rebus je bio na blogu Rebusi 21.02.2014. i ja sam autor tog noviteta.
ĐERDAN
Đerdan je skraćeni, ali i uobičajeni naziv za bh. enigmatski časopis punoga naziva ENIGMATSKI ĐERDAN. Prvi broj toga časopisa izašao je u studenome 1998. U početku bješe dvotjednik, dok je danas tjednikom. Njegovim je izdavačem najprije bila Izdavačko-grafička kuća „Planjax komerc“ čiji je današnji naziv Izdavačko-štamparska kuća „Planjax Komerc“, sa sjedištem u mjestu Bobare kraj Tešnja. Glavni i odgovorni urednici ovoga lista bili su Ramiz Brkić i Bajruzin Hajro Planjac, a danas tu dužnost obnaša Muamera Planjac Osmanović. Izvršni su urednici Amir Bašić, Muamera Planjac Osmanović, Aladin Mahmutović i Duda Rabihić – Ogrić, koja je danas na toj funkciji. Redakciju sada čine Murisa S. Bašić, Halima Rašić i Mirza Planjac.
S izašlih 1.335 brojeva Đerdan je na drugome mjestu u povijesti bh. zagonetaštva odmah iza sarajevskoga Skandi Sezama. U Đerdanu prevladavaju skandinavke, klasične i razmještajne križaljke, osmosmjerke i talijanke, no nađe se mjesta i za premetaljke, rebuse, ispunjaljke, potiraljke, šale i aforizme. Spomenut ćemo i nekolicinu njegovih suradnika: Vladimir Bostjančić, Ismet Herović, Franjo Krecić, Dušan Đukić, Branko Milovanović, Aladin Mahmutović, Nedjeljko Nedić, Hasan Jusufi, Avdo Bašić, Ibro i Remzo Memić, Eset Muračević, Miroslav Markovinović, Remzo Suljić, Fahrudin Handukić, Hamdo Biogradlija, Dragiša Cetić, Senad Pirić, Šefik Hamšić, Dinko Osmančević, Ljubica Bilalović ...
Nedjeljko Nedić
Kako smo najavili, počinjemo sa natjecanjem u sastavljanju zagonetki za 42. SOZAH
Sastavite premetaljku na temu:
VAZAKOVIH PEDESET I PET GODINA
2. POTIRALJKE
Sastavite potiraljku sa konačnim rješenjem :
BAROK
Kako je najavljeno, rješenja šaljite E-poštom na adresu predsjednika ZU VAZAK-icogenijalac5@gmail.com
Rješenja moraju biti na književnom hrvatskom jeziku ( ijekavici i štokavici .
Rok za slanje je 25. siječnja, 2026. godine.
Svaki zagonetač uz svoje rješenje šalje svoje podatke, kao i ekipu koje je član. Svatko može biti član samo jedne ekipe/kluba a moguće je i da se natječe samo u pojedinačnoj kategoriji.
Svaki zagonetač uz svoje podatke treba navesti svoju e-mail adresu, ili adresu koju će koristiti u nastavku natjecanja.
Kako je najavljeno, svi natjecatelji će u daljem tijeku natjecanja, biti i ocjenjivači poslanih rješenja, s time da će dobiti sva korektna rješenja ali bez navedenog autora. Autore će znati samo provoditelji natjecanja.
Natjecati se možete u svim kategorijama/krugovima ili samo u nekim, ovisno svojim pretenzijama.
Podsjetnik na slijedeće krugove i zadatke. Molimo sve zagonetače da se pridržavaju rokova, jer sve poslano iza roka neće moći biti uključeno u konačne rezultate.
DISEKCIONA SLAGALICA
Disekciona slagalica, takođe zvana transformaciona slagalica ili Rihterova slagalica, pločasta je slagalica gde set delova može da se sklopi na različite načine da bi se napravila dva ili više posebna geometrijska oblika. Stvaranje nove disekcione slagalice se takođe smatra disekcionom slagalicom. Slagalice mogu da uključuju različita ograničenja, kao što su delovi s šarkama, delovi koji mogu da se savijaju, ili delovi koji mogu da se uvrću. Stvaraoci nove disekcione slagalice naglašavaju korišćenje minimalnog broja delova, ili stvaranje novih situacija, kao što je osiguravanje da se svaki delić spaja s drugim uz pomoć šarki. (Vikipedija)
Irena
Grickat-Radulović (devojački
Grickat; 1922–2009) bila je srpska istoričarka književnosti i akademik. Oblast
rada bila joj je srpska leksikografija i istorija srpskog jezika.
Rođena je u Beogradu u porodici ruskih
emigranata. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Grupi
za srpskohrvatski jezik i južnoslovenske književnosti, 1949, a doktorirala na
istom fakultetu 1953. godine. Radila je kao naučni savetnik Instituta za
srpskohrvatski jezik od 1965. godine, a potom i kao načelnik Arheografskog
odeljenja Narodne biblioteke SR Srbije od 1969. godine. Bavila se i uređivačkim
radom u časopisina
„Južnoslovenski filolog“, „Arheografski
prilozi“ i „Stara srpska književnost“.
Bila je član Odeljenja jezika i književnosti Srpske akdemije nauka i umetnosti (dopisni član od 1978. godine a redovni član od 1985. godine).
U mladosti se bavila enigmatikom. U dnevnom listu
Vreme od 5. oktobra 1933, u rubrici „Zagonetke“ objavljen je enigmatski prilog
tada jedanaestogodišnje Irene Grickat („Čarobna slika“).
Ivić,
Milka, Ирена
Грицкат-Радуловић, Južnoslovenski filolog, ISSN 0350-185x, LХVI (2010), p. (11–12) УДК
821.163.41-94 ID 178109 196
Zagonetke, Vreme, god. XIII, br. 4220: str. 11 (5 Oktobar 1933).
Fotografija: Srpska
akademija nauka i umetnosti, https://www.sanu.ac.rs/clan/grickat-radulovic-irena/
(Prilog: Vanja Tomašev)