недеља, 29. мај 2016.

REČ PO RIJEČ (1229)



DŽANAN MUSA
Džanan Musa je mladi bosanskohercegovački košarkaš, rođen 8. maja 1999. u Bihaću. Visok 203 cm i igra na poziciji krilnog beka i smatra se jednim od najtalentiranijih mladih evropskih košarkaša.
S kadetskom reprezentacijom Bosne i Hercegovine učestvovao je na Evropskom prvenstvu održanom u avgustu 2015. u Litvaniji. BiH je osvojila zlatnu medalju, a Musa je proglašen najkorisnijim igračem prvenstva. Ujedno je bio i najbolji strelac prvenstva sa 23 poena po utakmici.

MAGIČNI LIK

Kvizorama 22.03.2008.

ANAGRAMIRANJE (2210)

Autor: Luka Pavičić

субота, 28. мај 2016.

VRLO AKTUELNO

DOKAD TI REAL MIT?
Autor: Luka Pavičić

AKTUELNO

JAK, BOLAN!
Autor: Luka Pavičić

PRE 15 DANA

Grupa veseljaka

Pozdravi iz bratskih gradova Kikinde i Bihaća

Uvek se nađe vremena za dobru knjigu (Hajro)

Koja je prava strana šanka (Luka i Ilija)

Maaaaa, šta mi reče? (Cetić i Marinović)
Foto: Jovan (prve 3), Dejan (4. i 5.)

NOSTALGIJA (600)



"Mini Čvor" broj 1020 (posljednji broj)
Bjelovar, 21. IX. 1995. godine.
(Prilog: Josip Dubrović)

ZRNCA (1178)

Filigrani
1. TENKIST (3,4)
 - - J -
2. POBUNA(2,4)
- - K -  (- - - - K - )
3. PARTITURA(5,4)
- - - E
4. KAPELICA(4,4)
- L - - A
Autor: Stipan Medo

ANAGRAMIRANJE (2209)

Autor: Luka Pavičić

REBUSANJE (2168)

Rešenje: 8
Autor: Dejan Minić

REČ PO RIJEČ (1228)


ČUKOTKA
Čukotski autonomni okrug je konstitutivni subjekt Ruske Federacije sa statusom autonomnog okruga na prostoru Dalekoistočnog federalnog okruga u azijskom delu Rusije. Autonomni okrug nosi ime po poluostrvu Čukotka čija celokupna teritorija ulazi u sastav okruga. Poluostrvo se nalazi u severoistočnoj Aziji između Čukotskog i Beringovog mora odvojeno od Severne Amerike Beringovim moreuzom. Poluostrvo nosi ime po autohnonom narodu Čukčima, koji su ujedno i najbrojniji narod na poluostrvu, a drugi po brojnosti (sa oko 25 %) u okrugu (nakon, Rusa 50 %). Osim njih, autohtoni žitelji poluostrva su i Eskimi. Ime ovog naroda u pisanim dokumentima se prvi put pojavljuje 1641. godine, a Rusi, Jakuti i Eveni, ih nazivaju Čukči po čukotskoj reči: čauču - znači „mnogo jelena“, a označava stil života ovog naroda. Čukči sebe nazivaju Oraveteti -pravi ljudi.
Čukotka ima površinu od 737.700 km² i 53.824 stanovnika (po popisu iz 2002.) Glavni i najveći grad okruga je Anadir. Ostali gradovi su Pevek i Bilibino.
Izvor: Vikipedija

KVADRAT


A, AN, BI, JA, KA, KA, KO, LA, LAR, MA, MA, NA, NAK, NE, NI, O, O, PA, PA, POP, RA, RA, RI, TIN.
Vodoravno i uspravno:
1. Pevačica sa slike,
2. Kombinacije panorame i diorame,
3. Čuvar kobila,
4. Ime glumice Čuline,
5. Rimski brežuljak,
6. Biljka oman,
7. Dva nenaseljena ostrva (Veli i Mali) u Jadranskom moru.
Autor: Milutin Tepšić

ANAGRAMIRANJE (2208)

Autor: Luka Pavičić

петак, 27. мај 2016.

NEDIĆI U NOVOM SADU


Jovan i Vesna Nedić promovišu EKK u Novom Sadu (danas).

ENIGMATIKA JE OKO NAS (72)

Kod ulaza u TV Studio B, kod ''Beograđanke'', postoji prodavnica zdrave hrane: iznad ulaznih vrata piše naziv firme LEBLEBIJA, a na duplom izlogu ovako.
(Prilog: Milorad Živanić)

EVERGRIN (547)



Piše: Jovan Nedić
Križaljčica s naslovnice 829. broja "Skandi Feniksa", posvećena američkom košarkašu Jamesu Hardenu, sigurno je bila sastavljena bez crnih polja. Međutim, iz nekog razloga naknadno je ubačeno jedno crno polje. Kako je izgledao pretpostavljeni original?

REBUSANJE (2167)


ZRNCA (1177)

SIBILARKA
(ekavica)
 
Medikament nije od Bajera,
pročitali smo sa tih flajera. 
 Autor: Slavko Bovan

ASOCIJACIJE (990)

Autor: Milorad Živanić

ANAGRAMIRANJE (2207)

Autor: Zdenko Capan

REBUSANJE (2166)

Animirani prikaz 3 rebusa  3 x 5,6
Autor: Dejan Minić

REČ PO RIJEČ (1227)



CIKORIJA
Cikorija je naziv najrasprostranjenije vrste istoimenog roda — Cichorium intybus. Drugi nazivi ove vrste su vodopija, ženetrga, gologuza, gologuza divlja. Višegodišnja zeljasta biljka sa golim i u gornjem delu razgranatim stablom. Na vrhu stabla i grana nalaze se glavičaste cvasti, čiji jezičasti cvetovi mogu da budu plave, ružičaste ili bele boje.
Cikorija se uglavnom koristi u narodnoj medicini za lečenje oboljenja jetre, kao sredstvo za jačanje, pomaže varenje hrane i sastavni je deo mešavina za prolećno čišćenje organizma. Za jačanje organizma i protiv malokrvnosti upotrebljava se sok svežeg nadzemnog dela biljke. Čaj se priprema od osušenog korena i koristi kod bolesti jetre i žučnih puteva.
Koristi se i kao zamena za kafu (divka ili cigura) tako što se koren ispeče i samelje u prah a zatim skuva, procedi i gusti sadržaj se dodaje kafi u odnosu 3:1 (kafa:cikorija).
Izvor: Vikipedija