Grad križaljaka
Piše: Stjepan Horvat
U vremenu od početka rujna 1973. do kraja srpnja 1974. godine bio sam na odsluženju vojnog roka u Ajdovščini (Slovenija). Tada sam već imao 27 godina, što je bio krajnji rok za vojsku, a Enigmatsko udruženje Bjelovar (kasnije EUČ!) djelovalo je već punih pet godina. Moj odlazak stvorio je nove probleme oko vođenja društva, posebice u radu uredništva tadašnjih listova.
Dogovarale su se razne opcije vođenja i uređivanja listova zbog mog izostanka, pa je tako najvažnija odluka bila da će Slavko Peleh preuzeti dužnost odgovornog urednika, da će se za uređivanje u Bjelovaru pokušati angažirati nekog od mlađih suradnika, a da će i dalje suradnici urednici biti Zlatan Čop, Boris Antonić, Miroslav Šantek i dr. Za koordinatora i urednika trebala je osoba koja će biti u Bjelovaru i nakon više razgovora dogovor je postignut sa Stjepanom Tumpićem, mladim zagonetačkim suradnikom iz Varaždina. On je tako dobio posao u EU Čvoru od 1. studenog 1973. godine. Stjepan je došao u Bjelovar i tu je sljedećih devet mjeseci obavljao dužnost urednika sve do 14. srpnja 1974. godine.
O problemima koje je u to vrijeme imalo Društvo (i političkim i organizacijskim) možda nekom drugom prigodom, no EUB je ipak uspješno dočekao moj povratak.
* * *
Uredništvo zagrebačkog tjednika Studio imalo je stalnu rubriku u kojoj su novinari toga tjednika na zanimljiv način predstavljali pojedine gradove. U ožujku 1974. godine (broj 518) red je došao i na Bjelovar pa je tom prigodom objavljen članak novinara Studija Aleksandra Veljića Grad križaljka. U lidu članka piše:
Ivo Robić, rođeni Bjelovarčanin, ovaj put je pustio svoje sumještane da „pjevaju“ ● U Bjelovaru – sagrađenom od kvadrata – nema problema: rebuse i premetaljke rješavaju članovi jedinog Enigmatskog udruženja u Hrvatskoj
Kako se članak sastoji od niza razgovora s Bjelovarcima, među njima se našao i Stjepan Tumpić, urednik u Čvoru. U prilogu je preslik članka, a označen je dio koji se odnosi na razgovor s Tumpićem.
Tada je Bjelovar nazvan gradom križaljaka, ali kasnije je dobio i naziv enigmopolis, što je zabilježeno i na Wikipediji:
Enigmopolis (enigm(a) + o + polis), naziv za značajno enigmatsko središte. Za vrijeme bivše Jugoslavije taj se naziv obično dodjeljivao gradu Bjelovaru, jer je u njemu djelovalo vrlo aktivno i agilno Enigmatsko udruženje Bjelovar (kasnije Enigmatsko udruženje "Čvor" i Zagonetačko društvo "Čvor"), koje je tada - pored izdavanja enigmatskih listova - prednjačilo u izdavanju enigmatske literature, u organiziranju domaćih i međunarodnih enigmatskih skupova i u radu na enigmatskoj teoriji i historiografiji.
Нема коментара:
Постави коментар