четвртак, 30. април 2026.
REČ PO RIJEČ (2645)
ŠANSI
Šansi je pokrajina u severoistočnom delu centralne Kine i južno od Pekinga. Administrativni centar i najveći grad je Taijuan. Šansi zauzima površinu od 156.800 km², a u provinciji je 2004. živelo 33.350.000 stanovnika.Pšenica, kukuruz, žitarice, mahune i krompir su glavni poljoprivredni proizvodi pokrajine Šansi. Ipak, rast je ograničen hladnom i suvom klimom i opadanjem vodosnabdevanja. Šansi je najvažnija oblast uglja u Kini i drži oko jedne trećine ukupne kineske proizvodnje. Važna polja uglja su u Datungu, i Čangdžiju. Pored toga pokrajina proizvodi i jednu trećinu kineskog boksita u zemlji. Sirovine se koriste u teškoj industriji, i pokrajina je jedna od najzagađenijih u Kini.Drevni grad Pingiao osnovala je u periodu (827 p. n. e. - 782 p. n. e.), dinastija Honguu. Pingiao se nalazi na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine. (Vikipedija)
среда, 29. април 2026.
SKRIVENE PORUKE
Jučer smo u Rijeci kupovali zdravu hranu i u bogatoj ponudi (bogatoj skoro kao riječka ribarnica) vidjeh i ovo - brašno iz kanadske žitnice. Enigmat odmah tu vidi zgodne poruke, rekao bih vrlo primjerene današnjici. Jedna je od tri riječi, a druga dvije. Prva je stav u nekakvom dijalogu, a druga komentar posmatrača.
JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (523)
A, A, A, A, KO, KO, LA, MU, MU, NjA, NjA, SAN, STE, U, U, ŽUL
Vodoravno i okomito: 1. Povijesno ime najuspješnijeg rumunjskog nogometnog kluba iz Bukurešta (na rumunjskom "zvijezda"), osnovanog 1947. godine kao vojni klub. Prvi je istočnoeuropski klub koji je osvojio Kup prvaka (1986), 2. Popularni lik iz televizijske serije "Bela lađa", kojeg je utjelovio glumac Dejan Lutkić. Puno ime lika je Gustav Stojanović, a njegov nadimak treba upisati u kvadrat. U seriji je prikazan kao beogradski gangster visokog nivoa i bliski suradnik (pulen) Ozrena Soldatovića, 3. Naziv od milja za prljavog, zamazanog muškarca (obično dječaka), 4. Novinarka zagrebačkog tjednika "Novosti".
Autor: Jovan Nedić
OPISI
2. SMAK SVIJETA: Događaj koji se, sada već tradicionalno, održava svake 3-4 godine
3. KLAUSTROFOBIJA: Strah od zatvorenih prostora. Krenuo si u birc, ali te je strah da je zatvoren.
4. UMJETNA INTELIGENCIJA: Plavuša koja se farba u crno
5. ETNO KUĆA: Tipična kuća na Balkanu sa isključenom strujom, vodom i telefonom zbog neplaćenih računa
6. MUŠKARAC: Biće sposobno odviknuti se od mlijeka, ali ne i od sise
7. 13. PLAĆA: Plaća koju dobiješ nakon 20 mjeseci rada kod privatnika
8. EKONOMSKA KRIZA: Kad ti ostane puno mjeseci na kraju para
9. PAS: Mesojed, ali na Balkanu u većini slučajeva kruhojed
10. PITAGORIN TEORIJA NEKRETNINA: Kvadrat u centru jednak je zbroju dva kvadrata na periferiji grada
11. SMJENA GENERACIJA: Kada na banderi preko starih osmrtnica budu zaljepljene nove.
12. CRKAVICA: Količina novca sa kojom se ne može preživjeti, ali koja vam ne dopušta ni da umrete od gladi
13. KLUPA ZA REZERVNE IGRAČE: Klupica na groblju koju okupiraju bakice za vrijeme zadušnica
14. POVJERENJE: Kada sa službenog puta, nenajavljen dođeš ženi kući
15. MIRIS PENZIONERSKOG STANA: Trideset godina straha od propuha
16. SAHRANA: Konačni trijumf gravitacije
17. LOPOV: Osoba koja se ne slaže s trenutnom preraspodjelom materijalnih dobara.
18. UDOVAC: Čovjek koji je preživio brak
(Objavljeno na FB, dostavio Adnan Spahič)
REČ PO RIJEČ (2644)
DŽAMU
I KAŠMIR
Džamu i Kašmir je bila država u sastavu Indije od 1954. do 2019. godine. U geografskom smislu, ovo područje je deo šire regije Kašmir. Glavni gradovi države su bili Džamu i Srinagar. U oktobru 2019. je država podeljena na dve administrativne teritorije, na istoku je izdvojena teritorija Ladak, a zapadni deo je zadržao naziv Džamu i Kašmir s tim da je status promenjen takođe u administrativnu teritoriju. Za razliku od većeg dela Indije u kojem dominira Hindu religija, većina stanovništva države Džamu i Kašmir su muslimani. (Vikipedija)
SINOĆ U GACKU
Piše Dragiša Cetić
уторак, 28. април 2026.
VEČERAS U 20.45
ŽIRIRANJE ANAGRAMA
Počelo je žiriranje anagrama koji su stigli za 15. Memorijal „Đuro Knežević“. Izvršena je kontrola 132 anagrama koji su evidentirani,a „sito i rešeto“ je prošlo 75 anagrama koji su složeni abecednim redom i poslati su članovima žirija bez navođenja imena autora. Pažljivo smo birali članove žirija, pa se nadamo da će svi prihvatiti našu molbu te da ćemo na kraju dobiti stvarno najbolji anagram. Imena autora anagrama i imena članova žirija poznata su samo koordinatoru (meni). Rok za žiriranje je 8. maj 2026. godine u 12 sati. Objava rezultata planirana je za 9. maj. (Datum je odabran s razlogom).
REČ PO RIJEČ (2643)
ČEŠLJUGOVINA
Češljugovina (lat. Dipsacus), biljni rod od 19 priznatih vrsta iz EVrope, tropske Azije, Afrike i Urugvaja. Rod češljugovina dao je svoje ime i bivšoj porodici češljugovke, Dipsacaceae i redu češljugovinolike, Dipsacales. U našim krajevima rastu dlakava češljugovina (D. pilosus), setvena češljugovina (D. sativus), šumska češljugovina (D. fullonum) i krpasta češljugovina (D. laciniatus). (Vikipedija)
понедељак, 27. април 2026.
REČ PO RIJEČ (2642)
CMREČNJAK
Andrija Cmrečnjak (Zagreb, 23. veljače 1996.)
hrvatski je sportski novinar i komentator, poznat još kao Zizi. Istaknuo se kao komentator nogometnih utakmica na
televizijama Arena Sport, MaxSport i HRT, gdje je bio dio komentatorske ekipe
na Svjetskom i Europskom prvenstvu. Osim televizijskog rada, poznat je i kao
jedan od autora popularnog sportskog podcasta Tribina s kojim je osvojio
Digitalnu ružu godine. Andrija Cmrečnjak je najmlađi komentator koji je ikad
prenosio utakmice HNL-a, a postao je i najmlađi hrvatski komentator na
Svjetskom prvenstvu, debitirajući na utakmici Portugala i Južne Koreje 2022.
Karijeru je započeo na Arena Sportu, potom je nastavio na MaxSportu, a od 2022.
povremeno je vanjski suradnik i komentator na HRT-u za velika međunarodna natjecanja
(Wikipedia.hr)
KVIZOVKA
Luka osvojio SiJaČ ‘26
Vazakovci su na seoskom gospodarstvu OPG Turk
u Vučetincu od 25-26. travnja 2026. ugostili kvizovkaše. U čast pok.
Silve Jagar Čotić, Igrao se 2. po redu SiJaČ, na koji su se
nažalost odazvali samo Splićani. Odigrana su dva turnira Sprint Kvizovka
i Mini Kvizovka po sustavu svatko sa svakim. U izočnosti zadnjih godina
glavnog suca Mira Šarića, igrači su sami morali odraditu tu nezahvalnu ulogu, i
tridesetak reklamacija je prošlo bez većih nezadovoljstava igrača.
Sprint Kvizovka se igra sa 8 slova u 10 poteza na tabli 17x17
polja, za koje igrači na raspolaganju imaju po 20 minuta. Igralo je 6
kvizovkaša, a poredak je bio sljedeći: 1. Petar Štambuk (4-1), 2.
Luka Pavičić (4-1), 3. Marijan Banić (3-2), 4. Miroslav Sabolčec
(2-3), 5. Ivan Čotić (2-3) i 6. Neno Matošević (0-5). U slučaju istog skora
poredak je određen kroz međusobni skor. Majstori za riječi od 8 slova su bili
Petar i Marijan koji su složili po 9 od ukupno 33 osmice. Stručnjak za 9-ke je
bio Luka, koji je složio polovinu od 26 devetki, što je u prosjeku 2,5 po
partiji. Luka i Ico su odigrali i po jednu desetku, a najvrijednije riječi od
46 bodova su odigrali Ico (nametanost) i Petar (drastični), te Luka (džembo)
bez premije. Ljepoticu turnira, partiju sa najviše bodova igrali su Marijan i
Luka (198:215), a najtješnju pobjedu je izvojevao Miro u Vazakovom derbiju sa
Icom (118:113).
Mini Kvizovka se igra sa 8 slova u 5 poteza na tabli 11x11 polja, za koje igrači na
raspolaganju imaju po 10 minuta. Igralo je 7 kvizovkaša, a poredak je bio
sljedeći: Luka Pavičić (6-0), Marijan Banić (5:1), Petar
Štambuk (4-2), Ivan Čotić (2-4), Darko Galić (2-4), Miroslav Sabolčec (1-5)
i Neno Matošević (1-5). U slučaju istog skora poredak je određen kroz međusobni
skor. Luku su očito mazila slova, koji je sastavio četvrtinu od 24 osmice, te 8
od 18 devetki, a Luka je sastavio i najvrijedniju riječ od 66 bodova
(pramesina). Partiju s najviše bodova su odigrali Luka i Ico (114:83), a
najtješnju pobjedu je ostvario Petar protiv Mira sa svega bod razlike (52:51).
Pobjednik SiJaČa ‘26, određen prema plasmanima dva navedena turnira, je Luka Pavičić (1-2) ispred Petra Štambuka (1-3) i Marijana Banića (2-3). Nako ugodnog dvodnevnog druženja i proglašenja pobjednika, svi učesnici su nagrađeni prigodnim nagradama.
Luka Pavičić























-page-001.jpg)
























