четвртак, 2. август 2018.
среда, 1. август 2018.
EVERGRIN (709)
![]() |
| Rebus: 4, 3, 6 |
Kvizorama broj 591, 2. 8. 2003, str. 44.
(Prilog: Boris Nazansky)
VEZA
JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (148)
BEL, DE,
DE, KA, KA, KVEN, LIN, LIN, RE, RE, SA, SE, TI, TI, VE, VE
Vodoravno i uspravno (ekav.): 1. Kompleks
baroknih palata podignutih za austrijskog princa Eugena Savojskog u bečkom
trećem becirku Landstraße,
2. Ime legendarne košarkašice
šibenskog "Elemesa" Šarić (rođ. 1971), majke košarkaša Darija Šarića,
3. Počinitelj nekog
protivzakonitog dela (mn.), 4. Veliki evropski vodotok, najveći levi
pritok Dunava (1358 km).
Autor: Jovan Nedić
REČ PO RIJEČ (1886)
AMBAR
( HAMBAR)
Piše:
Ilija Ozdanovac
Još
jedna "zgrada" koja je bila neizostavni dio seljačkih dvorišta jest AMBAR
(baš tako se govorilo kod nas). AMBAR je, dakle, spremište u kom se
preko godine spremalo i čuvalo žito, odnosno, gospodarska zgrada za
držanje žitarica i inih potrepština i domaćih proizvoda poslije žetve, tj.
žitnica! Obično je bio smješten podalje od stambenog dijela kuće (ne predaleko)
i stajao je kao zasebna građevina. U cijelosti je bio izrađen od drvene,
hrastove građe (hrasta lužnjaka), a jedini metalni dijelovi su bili
klamfe (metalne spojnice), brava na ulaznim vratima i čavli za
krovište.
Rađen
je, također, na način da se, po potrebi, može rasklopiti, bez oštećivanja
sastavnih dijelova i premjestiti na neko drugo mjesto, odnosno posebnim načinom
sastavljanja i uklapanja osnovnih, nosećih dijelova ambara. (Moji su ga,
selili dva puta i još je u životu, ali s drugom namjenom.)
Obično
je bio manjih dimenzija, dimenzija tlocrta obično do 3x4 m (mada je gazdina
bila posljednja !). Od zemlje je bio odvojen na način da se donji dio (drveni
pod) postavljao na pravilno raspoređene zidane stupiće od stare cigle (ovisno o
veličini , šest ili osam), visine do pola metra. S prednje strane ambara je
bio otvoren dio, gan(a)k, s ogradom cifranom (ukrašenom)
rezbarijama, u nj se ulazilo drvenim stepenikom s tričetiri gazišta, a
unutrašnjost je izgledala baš ovako: kroz sredinu hodnik do metar širine, a s
obje strane po tri ili četiri okna, dimenzija 1x1 m, i visine odraslog
čovjeka ( shvatio sam važnost visine tek onda kada sam u okna istresao vreće
pšenice ili ječma- one starinske, koje su zvali "ljudske" ).
Pregradne, posebno izrađene daske, bile su uklopljene na način da se bez
problema mogu "vaditi"
i ponovo "metati". Srednje okno se, obično pregrađivalo do
polovine visine i služilo je za odlaganje onih stvari koje su se češće
koristilo. Ljeti se u žitu čuvalo lubenice i dinje...
Ambar nije imao strop što
je imalo svoje prednosti. Moja pokojna baka tamo je čuvala "metle",
zatičući ih u šupljine između letava, obješale su se (i sušile) vreće s
orasima.....Tu su bili, poput zaštitnog znaka, vijenci obaveznog bijelog i
crvenog luka, sve do tucanja, nanizane struke crvene paprike.
Posebna
priča je bio prašnjavi i paučinama omrežen prostor ispod ambara! Tu je smještaj
i sigurnost nalazio naš pulin, mir su mu remetile gegave patke i vazdaglasne
guske, koje su se za ljetnjih žega sklanjale u hladovinu, tu su se macile mačke
i miševi kolo vodili, a meni i djeci iz susjedstva taj prostor je predstavljao
tajnu i izazov....A nekad sam se i ja morao skrivati, nekad kad je grmilo, a
češće da na miru pojedem kradeno i često još ozeleno voće....
S
prednje strane je, gotovo uvijek, sađena vinova loza (ona rijetke, starinske, zagubljene
sorte), koja je ambar obavijala svojim viticama a zrelim grozdovima
ukrašavala...
Danas,
nažalost, ambar viđamo samo kao etno-objekt, odnosno replike starih,
urušenih i ponegdje, odavno nestalih originala, a sve kao spoj devastirane
baštine i modernih etnofolklornih gibanja, sve u funkciji očuvanja i prenošenja
odumiruće, ali vrijedne, kulturne baštine starih tradicijskih šokačkog življa,
kuća i okućnica, starih zanata, narodne nošnje i običaja..
Riječ
AMBAR (HAMBAR) porijeklo vuče iz turskog i perzijskog jezika - anbar,
ambar, u značenju: spremište, skladište. Zabilježena je (i kao ambar/hambar-u
istom značenju ) na HJP , HER-u, Rječniku stranih riječi B.Klaića, te
Anić-Goldsteinovom Rječniku stranih riječi.
Пријавите се на:
Постови (Atom)




















