петак, 11. март 2016.

REČNIK 4 SLOVA

Piše mi Stanko Žugić
Zdravo Slavko,
Na, jednom, ugašenom sajtu vodila se neka diskusija o vrednosti mog "Četvoroslovnog rečnika-podsetnika", izdatog daleke 1997. godine.
Bilo je dosta zamerki, čak i za one odrednice koje sam uzeo iz “Prosvetine enciklopedije” ili iz “Nove enciklopedije Vuk Karadžić”, što je i naznačeno. Ali izgleda da neki kritičari nisu mogli naći odrednicu u Vujakliji, pa su utvrdili da ne postoji. Nikada nisam ni tvrdio da su svi pojmovi u rečniku ispravni, ali sam predpostavljao da su autori izvora proveravali (prema onome dr. mr. ispred imena ) oni su verovatno kvalifikovaniji od mene.
Svestan sam da transkribovanje u “Vojnoj enciklopediji” ili u “Sveznanju” nie bilo baš ok, ali sam pojmove svesno uvrstio u rečnik, a svako ko misli da nisu ok, mogao je da ih zanemari.
Siguran sam da si, bar jednom, bio prisutan kada sam molio da se još više ljudi angažuje i da svaki koji se toga prihvati odradi par izvora, kako bi napravili jedan dobar rečnik. Odustao sam od toga kada su me neki pitali koliko će oni od toga rada zaraditi.
Na jednom mestu te rasprave neko je rekao da je u to vreme rečnik bio pristojan, ali sada više nije. Žao mi je što nisam poznavao Baba Vangu koja bi mi rekla ko će kroz 15-20 godina biti značajna ličnost, a i u ono vreme sam radio obradu na kompjuteru u nekom levom vordu gde je bila prava umetnost to pripremiti.
Ja sam od gledanja filma “Mogambo” šezdesetih godina shvatio da se glavni glumac zove Klerk Gebl i to je bilo tako do skoro, a onda je postao Gejbl. Šta da radimo sa Vu(j)isićem, Isidorom (Ajzadora), Isidorom Papom za koga sam iz umrlice saznao da je on Izidor, Mogao bih navesti na stotine primera nedoumica.
Kao mustru šaljem ti slovo A iz dorađenog rečnika gde sam najviše koristio podatke sa googla iako mislim da ti podaci nisu uvek pouzdani. Oznaka iza opisa iz googla je 140.
Crveno obojeni pojmovi su oni koji se nalaze u štampanom rečniku, a ostali (crno) je dodatak.
U knjizi imaju 942 pojma, a dodata su 974 nova. Ovo je neki reper za sva ostala slova.
Pozdrav.

7 коментара:

Анониман је рекао...

Priređivanje rečnika je baš sizifovski posao, posebno ako se toga lati jedan čovek. Inače, nama enigmatama je osim troslovnog najpotrebniji ovaj od četiri slova, mada ni petica (koji još uvek radi Tošić) nije za bacanje. Pokušavao sam par puta na trojci i četvorci, ali sam uvek odustajao.
Ovde mi na prvi pogled "bode oči" što je Stanko bez potrebe ponavljao odrednice, umesto da je drugi opis išao u produžetku i tako redom, treći, četvrti,... Time se dobija na punoći stranice i smanjuje broj strana rečnika.
Lozničanin

Mandrak је рекао...

Ako je ugašeni blog koji g. Žugić spominje moj, tamo je između ostalog rečeno i dosta pohvalnih i pozitivnih stvari o njegovom rečniku. Pokuđeno je samo ono što objektivno ne valja, a da li je prepisano iz knjige nekog titulaša ili iz zbirke narodnih umotvorina nije naročito bitno (jer kad je nešto neispravno, neispravno je nezavisno od izvora i autora). Kako god, pozdravljam dopunu.

Krsta је рекао...

Slažem se sa Stankovim konstatacijama, a i ostalih. Posedujem rečnike koje je priredio (uradio ili ???) Stanko Žugić i to od 3, 4 i 7 slova. I sa moje strane Stanko ime sve pohvale za izdate rečnike. L - (SP) kaže da je to sizifovski posao i jeste tako. I ja imam neko iskustvo sa te strane. U rečnicima SŽ ima dosta grešaka napravljenih nenamerno. Pored odrednica ima i naznačen izvor istih. Meni nije teško, da za one termine u koje sumnjam (?) proverim njihovu ispravnost u naznačenim izvorima i u rečnicima stavim neku oznaku, + , * , ., i OK za nadalje. Ko greši, pravi greške, taj i nešto radi. Najlakše je kritikovati,a ništa ne raditi na tom polju. Dopuna dobro došla.
Pozdrav!

R.Jovicic је рекао...

Dragi Stanko!
Ništa nije sporno u tvojim rečnicima, koji su u vreme stvaranja bili veoma dobri. I ja sam svojevremeno(1975) godine, prikupljao pojmove i pravio Rečnike sa dva, tri i četiri slova,koje sigurno i dan-danas imaju mnoge enigmate širom ranije Jugoslavije, i znam na koje sam poteškoće nailazio za različito napisane pojmove u različitim izvorima.Dopuna rečnika je obavezna i dobrodošla.Ja sam nekoliko puta kolegama enigmatama koji su kupovali moje rečnike slao nadopune. Sećam se da mi je po primitku rečnika, veoma mnogo pojmova poslao pok. Ferdo Pavešić iz Sarajeva, Boris Antonić iz Vinkovaca i drugi. Sve su to bile dopune. Treba znati i to da su mnogi pojmovi efemerni. Sad su aktuelni za nekoliko godina nisu. I to je tako. Meni je žao što je Mladen izbrisao deo svog bloga, jer tamo je na opšte moje zadovoljstvo često objavljivano bezbroj novih i novih reči od tri i više slova.A bilo je tu i veoma zapaženih teoretskih članaka, za svaku pohvalu.Dakle, sve što neko radi i piše iz oblasti enigmatike ili rečnika (enigmatskih) je uvek za svaku pohvalu i divljenje.Pozdrav Radojica Jovičić

Nedjeljko Nedić је рекао...

Vaš rad na rječnicima, kolega Žugiću, zbiljski je sizifovski posao. Iskreno Vam čestitam na njima, jer su plodom strpljivoga i mukotrpnoga rada tijekom kojega je moralo doći do nenamjernih pogrješaka. Želim da ustrajete unatoč svim pohvalama i pokudama.

Unknown је рекао...

Не клони духом, газда Станко. Скинуо сам твоју седмицу у пдф-формату и приметио да има доста грешака, нарочито код транскрипције страних имена. Наравно, не морамо сви познавати транскрипциона правила и знам да за све одреднице имаш потврду у неким изворима. Проблем је што су ти извори најчешће дневне новине и часописи, који, уз часне изузетке, не воде превише рачуна о правилној транскрипцији страних личних имена. Ако будем имао времена, покушаћу да урадим критичку ревиизију целог речника, послаћу ти то на увид, па ако будеш задовољан, можеш да га поново окачиш, овај пут са исправкама.

Поздрав,

Делић

Zdravko је рекао...

Ogromno se zahvaljujem Stanku Žugiću što je sva tri rječnika učinio pristupačnim nama koji ne živimo u Srbiji i, najčešće, nemamo priliku da nabavimo ovakvu vrstu enigmatske literature.
Jedna mala sugestija u vezi pojmova OTRA i UTRA s objašnjenjem "rijeka u Norveškoj". Radi se o istoj rijeci: piše se OTRA, a izgovara se UTRA. Grafem O se, naime, u norveškom jeziku izgovara U (ima nekoliko izuzetaka).
Pozdrav iz Norveške