Ajmo početi- ako je VATRA nije vatara nego VATRI, ako je KONTRA ( glazbalo!), nije kontara nego KONTRI, onda CITRA nije citara nego CITRI, ako je BUTRA, nije butara, nego BUTRI, ako je MANEŠTRA nije maneštara nego MANEŠTRI.... Ne tvrdim da sam u pravu, ali...
U mnogim rečnicima sam pronašao, da se mustra u genitivu množine deklinira kao „mustri“. Isti princip kako je napisao g. Ilija.
Ali je u nekim rečnicima (pronađenih na internetu) kod navođenja primera naveden oblik „mustara“ (npr. https://sh.wiktionary.org/wiki/mustra, https://staznaci.com/tiposkop, https://staznaci.com/gofraza, https://znacenje.net/rec/stigmatografija/, https://znacenje.pravac.com/reci/desenater). Šta bi imalo sličnost sa deklinacijom imenice sestra. Tako kako je napisao g. Slavko.
Ako je Leksikon stranih reči i izraza Milana Vujaklije na internetu (https://www.scribd.com/doc/199013770/Milan-Vujaklija-Leksikon-Stranih-Reci-i-Izraza) pravilno prikazan u relevantnim delovima, oblik „mustara“ navodi se u opisu reči desenater i stigmatografija.
Virovi na internetu navode da je Kraljevina Srbija u 1884. godini donela „Zakon o zaštiti modela i mustara“. Opet varijanta sa „mustara“.
Ja sam za sastavljanje rebusa proizlazio iz tih podataka.
Osim onih virova nabrojanih prvi put i u više drugih virova u srpskom jeziku te u ćirilici, npr.: 1. doktorska disertacija Poetička konstelacija simbolizma i nadrealizma: lirski diskurs Milana Dedinca iz 2020. autorice Maje Medan; 2. doktorska disertacija Pravna zaštita verbalnih elemenata industrijskog dizajna iz 2023. autora Nikole Milosavljevića; 3. konkurs objavljen u Službenom vojnom listu od 16. 10. 1899.; 4. član 35 Pravilnika za izvršenje Uredbe o imovini neprijateljskih podanika iz 1920.; 5. članak Srpkinjama autora popa Mladena Josića, objava u časopisu Ženski svet, broj 5, iz 1905.; 6. članak Prvi automobil u Beogradu autora Vladimira Veselinovića, objava u Godišnjaku grada Beograda; 7. članak Etnografski muzej u Beogradu u 1932 godini iz 1932. godine, autora Borivoje Drobnjakovića, objava u Glasniku Etnografskog muzeja u Beogradu; 8. članak 4, treći paragraf, 1. tačka zakona iz 1878. o primanju međunarodne Konvencije o svetskom poštanskom savezu; 9. članak Prozodijske osobine govora sela Kaća (kod Novog Sada) iz 1984. godine, autorice Ljiljane Nedeljkov, str. 26 (navodi da se Kaću u genitivu množine upotrebljavaju oba oblika: mustri i mustara), objava u Srpskom dijalektološkom zborniku kod SANU i Institutu za srpskohrvatski jezik; 10. članku Prepiska Stevana Sremca iz 2017., autorice Bojane Popović, objava u časopisu za književnost, umetnost i kulturu Gradina, te u latinici, npr.: 1. rad Zatvorenice iz 2017., autora Milutina Popovića, priredba Svetlana Tomić, 2. članak Prve izložbe primenjene umetnosti u Beogradu, iz 1951., objava u Književnim novinama; 3. članku Nekoliko kritičkih napomena na novu uredbu iz 1940., objava u časopisu Narodno blagostanje od 10. 8. 1940.; 4. podaci vezani na trgovinsku politiku Turske, časopis Narodno blagostanje od 19. 12. 1936.; 5. odluka o raspisivanju konkursa od 27. 1. 1905., Arhiv Srbije, fond Ministarstva privrede, podaci o tome se nalaze u knjizi o slikarki Nataliji Cvetković, Muzej savremene umetnosti Beograd, april 1974., str. 11; 6. triput u digitalnom obliku prikaza komedije Pokojnik Branislava Nušića, projekt Rastko, Biblioteka srpske kulture na internetu, i u prikazu te komedije u ćirilici (inače u štampanoj verziji komedije se pojavljuje reč „mustri“) pronašao sam reč „mustara“.
Ako su svi gornji virovi pogrešni, onda sam pogrešio i ja.
Čini mi se da bi bile slabije ideje rebusa u obliku s „mustri“, npr. postavka „valjanje mustri naboba“ i rešenjem „valja njemu strina Boba“ ili postavka „valjanje mustri, kasava/kamate“ i rešenjem „valja njemu strika Sava/Mate“.
У правописном речнику српског језика са правописно-граматичким саветником из 2012. године, Прометеј, Нови Сад, аутора Милана Шипке, на страни 613 пише: мустра, -е ж, ген. мн. мустри. Толико што се тиче стандардног српског језика!
20 коментара:
Šta je rješavači? U čemu je problem?
Ne znam kako bi vam pomogao?! Na slici je radnja koja se obavlja do određenog roka.
VALJA JU-- ----- DOMAJA!
Nije VALJAJU već glagolska imenica.
Imaćemo materijala da malo oštrimo o jezičkoj ispravnosti drugog pojma (koga, čega).
VALJA NJEMU STARA DOMAJA ( valjanje mustara do maja )
Upitno je - mustara ili mustri?
Tačno i tačno. Hajdemo sada o MUSTARA! Imamo li stručnjake za jezik?
Ajmo početi- ako je VATRA nije vatara nego VATRI, ako je KONTRA ( glazbalo!), nije kontara nego KONTRI, onda CITRA nije citara nego CITRI, ako je BUTRA, nije butara, nego BUTRI, ako je MANEŠTRA nije maneštara nego MANEŠTRI....
Ne tvrdim da sam u pravu, ali...
SESTRA - SESTARA (nije sestri!).
U mnogim rečnicima sam pronašao, da se mustra u genitivu množine deklinira kao „mustri“. Isti princip kako je napisao g. Ilija.
Ali je u nekim rečnicima (pronađenih na internetu) kod navođenja primera naveden oblik „mustara“ (npr. https://sh.wiktionary.org/wiki/mustra, https://staznaci.com/tiposkop, https://staznaci.com/gofraza, https://znacenje.net/rec/stigmatografija/, https://znacenje.pravac.com/reci/desenater). Šta bi imalo sličnost sa deklinacijom imenice sestra. Tako kako je napisao g. Slavko.
Ako je Leksikon stranih reči i izraza Milana Vujaklije na internetu (https://www.scribd.com/doc/199013770/Milan-Vujaklija-Leksikon-Stranih-Reci-i-Izraza) pravilno prikazan u relevantnim delovima, oblik „mustara“ navodi se u opisu reči desenater i stigmatografija.
Virovi na internetu navode da je Kraljevina Srbija u 1884. godini donela „Zakon o zaštiti modela i mustara“. Opet varijanta sa „mustara“.
Ja sam za sastavljanje rebusa proizlazio iz tih podataka.
Vojko Maksimčuk
Не постоји облик мустара већ само и искључиво мустри! Тачка.
Hrvatski jezični portal
množina
N mustre
G mustara / mustra / mustri
D mustrama
A mustre
V mustre
L mustrama
I mustrama
У хрватском језику можда, у српском језике не!
Onda je rebus na hrvatskom jeziku :)
Osim onih virova nabrojanih prvi put i u više drugih virova u srpskom jeziku te u ćirilici, npr.:
1. doktorska disertacija Poetička konstelacija simbolizma i nadrealizma: lirski diskurs Milana Dedinca iz 2020. autorice Maje Medan;
2. doktorska disertacija Pravna zaštita verbalnih elemenata industrijskog dizajna iz 2023. autora Nikole Milosavljevića;
3. konkurs objavljen u Službenom vojnom listu od 16. 10. 1899.;
4. član 35 Pravilnika za izvršenje Uredbe o imovini neprijateljskih podanika iz 1920.;
5. članak Srpkinjama autora popa Mladena Josića, objava u časopisu Ženski svet, broj 5, iz 1905.;
6. članak Prvi automobil u Beogradu autora Vladimira Veselinovića, objava u Godišnjaku grada Beograda;
7. članak Etnografski muzej u Beogradu u 1932 godini iz 1932. godine, autora Borivoje Drobnjakovića, objava u Glasniku Etnografskog muzeja u Beogradu;
8. članak 4, treći paragraf, 1. tačka zakona iz 1878. o primanju međunarodne Konvencije o svetskom poštanskom savezu;
9. članak Prozodijske osobine govora sela Kaća (kod Novog Sada) iz 1984. godine, autorice Ljiljane Nedeljkov, str. 26 (navodi da se Kaću u genitivu množine upotrebljavaju oba oblika: mustri i mustara), objava u Srpskom dijalektološkom zborniku kod SANU i Institutu za srpskohrvatski jezik;
10. članku Prepiska Stevana Sremca iz 2017., autorice Bojane Popović, objava u časopisu za književnost, umetnost i kulturu Gradina,
te u latinici, npr.:
1. rad Zatvorenice iz 2017., autora Milutina Popovića, priredba Svetlana Tomić,
2. članak Prve izložbe primenjene umetnosti u Beogradu, iz 1951., objava u Književnim novinama;
3. članku Nekoliko kritičkih napomena na novu uredbu iz 1940., objava u časopisu Narodno blagostanje od 10. 8. 1940.;
4. podaci vezani na trgovinsku politiku Turske, časopis Narodno blagostanje od 19. 12. 1936.;
5. odluka o raspisivanju konkursa od 27. 1. 1905., Arhiv Srbije, fond Ministarstva privrede, podaci o tome se nalaze u knjizi o slikarki Nataliji Cvetković, Muzej savremene umetnosti Beograd, april 1974., str. 11;
6. triput u digitalnom obliku prikaza komedije Pokojnik Branislava Nušića, projekt Rastko, Biblioteka srpske kulture na internetu, i u prikazu te komedije u ćirilici (inače u štampanoj verziji komedije se pojavljuje reč „mustri“)
pronašao sam reč „mustara“.
Ako su svi gornji virovi pogrešni, onda sam pogrešio i ja.
Čini mi se da bi bile slabije ideje rebusa u obliku s „mustri“, npr. postavka „valjanje mustri naboba“ i rešenjem „valja njemu strina Boba“ ili postavka „valjanje mustri, kasava/kamate“ i rešenjem „valja njemu strika Sava/Mate“.
Vojko Maksimčuk
У правописном речнику српског језика са правописно-граматичким саветником из 2012. године, Прометеј, Нови Сад, аутора Милана Шипке, на страни 613 пише: мустра, -е ж, ген. мн. мустри.
Толико што се тиче стандардног српског језика!
Hvala za izvor. Uzeto na znanje. Sad sam na internetu pronašao i pdf verziju napomenutog rečnika, pa uključujem ga u svoju zbirku literature.
Vojko Maksimčuk
Постави коментар