Silidna ukrštenica u prepoznatljivom lepršavom stilu Radoje Racanovića! Pregršt preloma i retkih slova. Falinke su upotreba prideva koji nisu u srednjem rodu (oproban i ozaren) a glumcu Ergoviću ime je Mato.
Idemo se vratiti 35 godina - treba porediti ovaj rad i slične formate iz tog vremena. Prvi pojam je potvrđen u Matici (evo sam se, škripav kakav jesam ujutru, saginjao da izvučem Matičin rječnik koji nisam dirao godinamaaa...). Mato je ovaj čas Mate u brojnim izvorima, čak i nekim Hrvatskim, savršeno je moguće da je tada bio (i) Mate u dostupnim izvorima. Pridjevi (muški rod je i danas mnogima prihvatljiv) su bili onda i jesu i sada riječi i to naše, dakle neuporedivo bolji od neriječi (jednoslova, dvoslova, kratica) i opskurnih pojmova iz internetskih bespuća i naših današnjih ambicija.
Drugačije ambicije i drugačiji alati su super zanimljiva tema ovdje. Hvala Jovanu za poticajne priloge. Rad ima nesumnjivih mana, ali ako ćemo ga ocijeniti jednom riječju zaslužuje više od solidan.
Ja ću ovaj put umjesto tehničkih komentara podijeliti nešto osobno: pojam INGORDO za mene ima poseban značaj jer me podsjetio na pokojnog didu Antuna ( po kojem sam dobio ime) koji je tu riječ često znao upotrijebiti: Hvala Jovanu i Radoji što su me podsjetili na tog dragog i osebujnog diva: laka ti zemlja dida, kad Roko poraste naslušat će se štorija o tebi:) Tonči
Notranjsko - kraška regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije. Prema podacima iz 2005. u regiji živi 51.173 stanovnika. Regija obuhvaća... HRVATSKA WIKIPEDIA, TRAŽITI NOTRANJSKO
U pravu si Mile, krivo sam "protumačio" povlaku, a i u uhu mi je sa O, često sam boravio tamo, no možda je samo riječ o deklinaciji u slovenščini (Gremo na Notranjsko). Ako gledaš na Slovensku Wikipediju (išči NOTRANJSKO) dobit ćeš neke natuknice koji bi možda mogli biti potvrda, no trebalo bi pitati one koji znaju jezik.
Ne zaboravi da govorimo o radu starom 35 godina i teško nam je znati kakve izvore su autor i redakcija koristili. I "final point" - OK, neka je i greška, jasno je da cijela kombinacija ne ovisi o tom jednom slovu, autor bi to složio i sa "A" umjesto "O", odnosno zanimljivost i vrijednost ovog posta i rada je u različitosti pristupa, ambicije autora, a ja bih rekao i kvaliteta samog rada u poređenju sa drugim tadašnjim, a i većini današnjih... Bez zadrške ću reći i ovo - od tebe očekujem složeniji pristup analizi rada od traženja mogućih grešaka. Pozdrav:)
U sloven. jeziku mogu biti u nominativu i Notranjska (https://fran.si/iskanje?View=1&Query=notranjska) i Notranjsko (https://fran.si/iskanje?View=1&Query=notranjsko). Isto kao Češka/Češko, Primorska/Primorsko, Gorenjska/Gorenjsko, Štajerska/Štajersko, Poljska/Poljsko, Madžarska/Madžarsko i slično.
Za traženje po rječnicima u sloven. jeziku (ZRC SAZU): https://fran.si/ + baze podataka kod svakog pogotka (stupac desno "Portali, korpusi").
Dodatni rječnici u sloven. jeziku: www.termania.net.
Imamo znalca pa naučimo kako stvari stoje. Hvala Vojko, posebno za linkove. Lijep kraj, bio sam tamo (Bloke, vozio od Ljubljane) prošlog proljeća. Lep pozdrav:)
Rječnika ili lista riječi ima u digitalnom obliku još nekoliko na nekim drugim stranicama. Ali stranice fran.si i termania.net su nekako glavnina.
Na fran.si su objavljeni i svi sloven. pravopisi (nekadašnji i sadašnji): https://www.fran.si/slovnice-in-pravopisi/. U pravopis iz 1962. je uključen i rječnik.
Za mnoge riječi u sloven. jeziku koje zbog rjeđe frekventnosti nisu uvrštene u rječnike s opisima postoji zbirka Besedišče (od ZRC SAZU): http://bos.zrc-sazu.si/besedisc.html.
Za traženje riječi po bazama u više različitih jezika (sloven., hrv., srp., bosan., maked., crnogor., engl. idr.): https://www.clarin.si/ske/#open. Za samo sloven. jezik je i baza Gigafida, trenutačno verzija 2.2: https://viri.cjvt.si/gigafida/.
Za traženje prijevoda po rječnicima: https://franja.si/ i https://www.termania.net.
Samo da napomenem da se u ovoj ukrštenici oblik NOTRANJSKO lako mogao prepraviti u oblik "notranjskA". Samo je vodoravi pojam MANITOL trebalo promijeniti u KANIBAL, uz još nekoliko sitnijih izmjena.
Hvala Jovanu na prilogu, Slavku na objavi (i zakašnjelom obavještenju o istoj e-poštom), a vama ostalima na opservacijama i komentarima.
Ovo je rad iz mog zrelog i Orbisovog trećeg doba, koji je, kako Hajro reče, više od solidnog – sa, rekao bih, do vrhunca dovedenim osnovnim karakteristika stila koji i danas njegujem i, iskren da budem, teško postižem ovakve rezultate uz sve alate koji nam stoje na raspolaganju, a o kojima nekada nismo mogli ni sanjati.
Moj je san i san većine kolega iz moje generacije bio nabaviti što više leksikografskih i enciklopedijskih izdanja, od kojih nam je većina bila nedostupna zbog izuzetno visokih cijena.
Zbog malog broja takvih priručnika s kojima sam raspolagao u to vrijeme, nije mi uopšte bio problem utvrditi u kom od njih je navedeno Notranjsko. Taj oblik je naveden kao odrednica u Vojnom leksikonu, a ja sam skoro potpuno siguran (zbog bliskosti mom uhu) da je tako pisalo i u udžbenicima geografije koji su kod nas u BiH korišteni. Iz istog razloga je mom uhu bliža svako-, ravno- i sl. dnevnica od dnevice, i ja nikada u govoru ne koristim oblik bez n.
U to vrijeme bilo je nezamislivo uvrstiti u rad pojam za koji nisi mogao navesti izvor, a još manje je bilo zamislivo da se takav rad objavi. Zato smo mi sastavljači redakcijama dostavljali izvore i za poznate pojmove koji nisu bili navedeni u standardnim izvorima zbog bojazni da radovi ne bi bili eliminisani zbog mogućnosti da pojam ne bude poznat uredniku. Ja sam imao lično iskustvo sa samog početka bavljenja sastavljanjem da mi urednik banjolučkog HIK-a (kasnije se ispostavilo da se radilo o pok. Ivanu Šagadinu) nije pustio rad zbog jednog takvog pojma i, na nesreću, o tome me obavijestio (u HIK-ovoj pošti ili pismom lično, ne sjećam se tačno) a moj odgovor shvatio kao bezobrazan i više nije htio da mi obljavljuje saradnju u HIK-u sve dok se nismo i lično upoznali.
Iz naprijed navedenog razloga ne bi bilo moguće da u ukrštenici prođe Mate Ergović da on tada nije bio poznat pod tim imenom. Ovo što danas možemo pročitati o njemu na Vikipediji i ostalim izvorima na internetu je naknadna pamet. Primjera radi, na srpskoj Vikipediji je u odrednici Mato, a u tekstu (oba puta) Mate. Na hrvatskoj Vikipediji slično – od 42 ostvarenja u kojima je ostvario uloge, a koja su navedena kao posebne odrednice, u samo šest je Mato.
Ovo mi je baš lijepa ukrštenica, vrlo prijatna za rješavanje. Bio sam u dilemi kod "Notranjske" jer sam htio upisati kao deveto slovo "a", ali sam ipak pretpostavio da meni dotad nepoznati "manitol" završava na -ol (kao alkohol). Rešad smatra da su dva pridjeva u muškom rodu "falinke". U ovom radu oni mi djeluju kao mala osvježenja, valjda zato što su pridjevi u križaljkaškim krugovima toliko proganjani.
Inače, ovu sam ukrštenicu rješavao ovih dana, a ne onda kad je objavljena. Slučajno sam iz kompleta "Orbisa" izvukao taj broj i naletio na Radojin sastav. Ovo je još jedna potvrda da ništa ne gubimo ako posegnemo za radovima starim 35 godina. Neki od njih ne da ne zaostaju za onima koji se danas objavljuju, nego čak i prednjače.
-Radoja%20Racanovic--Ukrstenica-21x12.jpg){kind=spacer}
19 коментара:
свакодневница или свакодневица
Пише се и једно и друго.
У Правопису пише да је боље свакодневица.
(sa sajta "kako se kaže")
TRČANJE NA DUGE STAZE - lijepo odabran pojam.
Silidna ukrštenica u prepoznatljivom lepršavom stilu Radoje Racanovića! Pregršt preloma i retkih slova. Falinke su upotreba prideva koji nisu u srednjem rodu (oproban i ozaren) a glumcu Ergoviću ime je Mato.
Solidna!
Idemo se vratiti 35 godina - treba porediti ovaj rad i slične formate iz tog vremena. Prvi pojam je potvrđen u Matici (evo sam se, škripav kakav jesam ujutru, saginjao da izvučem Matičin rječnik koji nisam dirao godinamaaa...). Mato je ovaj čas Mate u brojnim izvorima, čak i nekim Hrvatskim, savršeno je moguće da je tada bio (i) Mate u dostupnim izvorima. Pridjevi (muški rod je i danas mnogima prihvatljiv) su bili onda i jesu i sada riječi i to naše, dakle neuporedivo bolji od neriječi (jednoslova, dvoslova, kratica) i opskurnih pojmova iz internetskih bespuća i naših današnjih ambicija.
Drugačije ambicije i drugačiji alati su super zanimljiva tema ovdje. Hvala Jovanu za poticajne priloge. Rad ima nesumnjivih mana, ali ako ćemo ga ocijeniti jednom riječju zaslužuje više od solidan.
Ja ću ovaj put umjesto tehničkih komentara podijeliti nešto osobno: pojam INGORDO za mene ima poseban značaj jer me podsjetio na pokojnog didu Antuna ( po kojem sam dobio ime) koji je tu riječ često znao upotrijebiti: Hvala Jovanu i Radoji što su me podsjetili na tog dragog i osebujnog diva: laka ti zemlja dida, kad Roko poraste naslušat će se štorija o tebi:) Tonči
Biće narednih dana još.
NOTRANJSKO ??
Notranjsko - kraška regija je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije. Prema podacima iz 2005. u regiji živi 51.173 stanovnika. Regija obuhvaća... HRVATSKA WIKIPEDIA, TRAŽITI NOTRANJSKO
Hajro nisi dobro procitao, hrvatska wikipedija NOTRANJSKA
U pravu si Mile, krivo sam "protumačio" povlaku, a i u uhu mi je sa O, često sam boravio tamo, no možda je samo riječ o deklinaciji u slovenščini (Gremo na Notranjsko). Ako gledaš na Slovensku Wikipediju (išči NOTRANJSKO) dobit ćeš neke natuknice koji bi možda mogli biti potvrda, no trebalo bi pitati one koji znaju jezik.
Ne zaboravi da govorimo o radu starom 35 godina i teško nam je znati kakve izvore su autor i redakcija koristili. I "final point" - OK, neka je i greška, jasno je da cijela kombinacija ne ovisi o tom jednom slovu, autor bi to složio i sa "A" umjesto "O", odnosno zanimljivost i vrijednost ovog posta i rada je u različitosti pristupa, ambicije autora, a ja bih rekao i kvaliteta samog rada u poređenju sa drugim tadašnjim, a i većini današnjih... Bez zadrške ću reći i ovo - od tebe očekujem složeniji pristup analizi rada od traženja mogućih grešaka. Pozdrav:)
U sloven. jeziku mogu biti u nominativu i Notranjska (https://fran.si/iskanje?View=1&Query=notranjska) i Notranjsko (https://fran.si/iskanje?View=1&Query=notranjsko). Isto kao Češka/Češko, Primorska/Primorsko, Gorenjska/Gorenjsko, Štajerska/Štajersko, Poljska/Poljsko, Madžarska/Madžarsko i slično.
Za traženje po rječnicima u sloven. jeziku (ZRC SAZU): https://fran.si/ + baze podataka kod svakog pogotka (stupac desno "Portali, korpusi").
Dodatni rječnici u sloven. jeziku: www.termania.net.
Vojko Maksimčuk
Imamo znalca pa naučimo kako stvari stoje. Hvala Vojko, posebno za linkove. Lijep kraj, bio sam tamo (Bloke, vozio od Ljubljane) prošlog proljeća. Lep pozdrav:)
Drago mi je da će biti informacije korisne.
Možda još nekoliko informacija.
Rječnika ili lista riječi ima u digitalnom obliku još nekoliko na nekim drugim stranicama. Ali stranice fran.si i termania.net su nekako glavnina.
Na fran.si su objavljeni i svi sloven. pravopisi (nekadašnji i sadašnji): https://www.fran.si/slovnice-in-pravopisi/. U pravopis iz 1962. je uključen i rječnik.
Za mnoge riječi u sloven. jeziku koje zbog rjeđe frekventnosti nisu uvrštene u rječnike s opisima postoji zbirka Besedišče (od ZRC SAZU): http://bos.zrc-sazu.si/besedisc.html.
Za traženje riječi po bazama u više različitih jezika (sloven., hrv., srp., bosan., maked., crnogor., engl. idr.): https://www.clarin.si/ske/#open. Za samo sloven. jezik je i baza Gigafida, trenutačno verzija 2.2: https://viri.cjvt.si/gigafida/.
Za traženje prijevoda po rječnicima: https://franja.si/ i https://www.termania.net.
Lep pozdrav!
Vojko Maksimčuk
Samo da napomenem da se u ovoj ukrštenici oblik NOTRANJSKO lako mogao prepraviti u oblik "notranjskA". Samo je vodoravi pojam MANITOL trebalo promijeniti u KANIBAL, uz još nekoliko sitnijih izmjena.
Hvala Jovanu na prilogu, Slavku na objavi (i zakašnjelom obavještenju o istoj e-poštom), a vama ostalima na opservacijama i komentarima.
Ovo je rad iz mog zrelog i Orbisovog trećeg doba, koji je, kako Hajro reče, više od solidnog – sa, rekao bih, do vrhunca dovedenim osnovnim karakteristika stila koji i danas njegujem i, iskren da budem, teško postižem ovakve rezultate uz sve alate koji nam stoje na raspolaganju, a o kojima nekada nismo mogli ni sanjati.
Moj je san i san većine kolega iz moje generacije bio nabaviti što više leksikografskih i enciklopedijskih izdanja, od kojih nam je većina bila nedostupna zbog izuzetno visokih cijena.
Zbog malog broja takvih priručnika s kojima sam raspolagao u to vrijeme, nije mi uopšte bio problem utvrditi u kom od njih je navedeno Notranjsko. Taj oblik je naveden kao odrednica u Vojnom leksikonu, a ja sam skoro potpuno siguran (zbog bliskosti mom uhu) da je tako pisalo i u udžbenicima geografije koji su kod nas u BiH korišteni. Iz istog razloga je mom uhu bliža svako-, ravno- i sl. dnevnica od dnevice, i ja nikada u govoru ne koristim oblik bez n.
U to vrijeme bilo je nezamislivo uvrstiti u rad pojam za koji nisi mogao navesti izvor, a još manje je bilo zamislivo da se takav rad objavi. Zato smo mi sastavljači redakcijama dostavljali izvore i za poznate pojmove koji nisu bili navedeni u standardnim izvorima zbog bojazni da radovi ne bi bili eliminisani zbog mogućnosti da pojam ne bude poznat uredniku. Ja sam imao lično iskustvo sa samog početka bavljenja sastavljanjem da mi urednik banjolučkog HIK-a (kasnije se ispostavilo da se radilo o pok. Ivanu Šagadinu) nije pustio rad zbog jednog takvog pojma i, na nesreću, o tome me obavijestio (u HIK-ovoj pošti ili pismom lično, ne sjećam se tačno) a moj odgovor shvatio kao bezobrazan i više nije htio da mi obljavljuje saradnju u HIK-u sve dok se nismo i lično upoznali.
Iz naprijed navedenog razloga ne bi bilo moguće da u ukrštenici prođe Mate Ergović da on tada nije bio poznat pod tim imenom. Ovo što danas možemo pročitati o njemu na Vikipediji i ostalim izvorima na internetu je naknadna pamet. Primjera radi, na srpskoj Vikipediji je u odrednici Mato, a u tekstu (oba puta) Mate. Na hrvatskoj Vikipediji slično – od 42 ostvarenja u kojima je ostvario uloge, a koja su navedena kao posebne odrednice, u samo šest je Mato.
Ovo mi je baš lijepa ukrštenica, vrlo prijatna za rješavanje.
Bio sam u dilemi kod "Notranjske" jer sam htio upisati kao deveto slovo "a", ali sam ipak pretpostavio da meni dotad nepoznati "manitol" završava na -ol (kao alkohol).
Rešad smatra da su dva pridjeva u muškom rodu "falinke". U ovom radu oni mi djeluju kao mala osvježenja, valjda zato što su pridjevi u križaljkaškim krugovima toliko proganjani.
Inače, ovu sam ukrštenicu rješavao ovih dana, a ne onda kad je objavljena. Slučajno sam iz kompleta "Orbisa" izvukao taj broj i naletio na Radojin sastav. Ovo je još jedna potvrda da ništa ne gubimo ako posegnemo za radovima starim 35 godina. Neki od njih ne da ne zaostaju za onima koji se danas objavljuju, nego čak i prednjače.
"NOTRANJSKO, planinska oblast u jugozapadnoj Sloveniji, južno od Ljubljanske kotline..." ("Mala enciklopedija Prosveta", 1978)
Notranjsko, "Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije", Sarajevo, 1990.
Постави коментар