уторак, 3. март 2026.

REČ PO RIJEČ (2588)

VLTAVA

Vltava je najduža češka reka, leva pritoka Labe (Elbe).Izvire na severoistočnim ograncima Češke Šumave. Postoje tri izvorišna kraka nazvana Topla, Hladna i Travnata Vltava.  Duga je 446 km, a površina sliva je 28.090 km². Kod mesta Mjelnjika uliva se u Labu. Prosečni protok kod Praga je 142 m³/sek. Plovna je od Štjehovica do ušća, oko 84 km. Glavne pritoke sa leve strane su Berounka i Otava, a sa desne Lužnjice i Sazava. Na reci je podignuto nekoliko hidrocentrala (Orlik, Štjehovice i dr.), a najveća brana je Lipno. Ovde se nalazi Hidrocentrala Lipno.

Česi smatraju Vltavu svojom nacionalnom rekom. Poznata je simfonija „Vltava“ iz ciklusa Moja domovina češkog kompozitora Bedžiha Smetane. (Vikipedija)

DUGA RESA 2026

Duga Resa:  XVIII. ZeKa

Proteklog vikenda, u organizaciji splitskog Boživrana, u Dugoj Resi je održano 18. po redu okupljanje hrvatskih logičara ZeKa 2026, u okvu kojeg su provedena su dva natjecanja ZeKa Logika ’25 - Prvenstvo Hrvatske u rješavanju logičkih zagonetaka i ZeKa Sudoku ’25 - Prvenstvo Hrvatske u rješavanju sudoku zagonetaka. Ovaj skup je okupio 70-ak ljubitelja logike i gostiju, a nastupilo je ukupno 51 rješavača i to: 30 natjecatelja mlađih uzrasta (U-27), 17 seniora i 4 veterana (60+).

Na ZeKa Logika ’26, nastupilo je 38 logičara i rješavalo se 4 seta zadataka: Klasika, Minijature, izbor zadataka WSC, te set zadataka hrvatskih autora, a medaljaši su bili:

1.      Tina Bratim, Žrnovnica  (537)

2.      Sanda Reić Tomaš, Split (427)

3.      Helena Kelava, Kaštel Štafilić (384)

U kategoriji mlađi uzrasti među 18 logičara pobijedila je Tina Bratim ispred Helene Kelava i Fabjana Markovinovića, dok od četvero veterana najbolji bio Stjepan Varaždinac ispred Tatjane Zemljić i Luke Pavičića.

Na ZeKa Sudoku ’26, nastupilo je 48 sudokaša, a rješavalo se 4 seta zadataka: Klasika, Minijature izbor zadataka sa WSC i Varijacije. Dominirali su mlađi uzrasti, a odličja su osvojili:

1.      Tina Bratim, Žrnovnica  (289)

2.      Fabjan Markovinović, Zagreb  (265)

3.      David Ian Lučić, Zagreb (227)

U kategoriji Juniora (SŠ) nastupilo je 13 sudokaša, a najbolji je bio David Ian Lučić ispred Ive Rabar i Lovre Đereka, a od 8 kadeta (OŠ) najbolja je bila Ana Markoljević ispred Eme Bosnić i Matilde Krušelj. U kategoriji veterana najbolji sudokaš je bio Damir Vratković ispred Tatjane Zemljić i Stjepana Varaždinca.

U konkurenciji za trofej ZeKa ‘26 sudjelovalo je 35 rješavača oba natjecanja, a sa dva prva mjesta pobijedila je Tina Bratim (2), ispred Fabjana Markovinovića (7). U borbi za treće mjesto sa 11 punata bili su Helena Kelava i Goran Vopobija, a “brončanog zeca” je osvojila Helena, jer imala jedno postolje. Nedjeljno jutro je bilo rezervirano za timska natjecanja u logici i sudoku, a oba naslova je odnijela ekipa Boživrana: u logici Tina i Davor sa Sandom, a u sudoku Tina i Davor sa Zoricom.

U revijalnom dijelu susreta petak navečer je bio rezerviran za Spajalicu i kviz u trojkama Mira Šarića, dok se u subotu održao Slatki kup, natjecanje u slagalicama za kilogram slatkiša, u kojem je pobijedio osmoškolac Ivan Raguž iz Varaždina. I za kraj izvješća posebna zahvala ide Čedomiru Milanoviću koji za za natjecanje pripremio set logičkih minijatura, i set logike za timsko natjecanje.

Luka Pavičić

"ZAGONETKE" (71)


Vladimir Halovanić, "Zagonetke" 

ANAGRAMIRANJE (A1333)

 PRELOMI -  DENS!

понедељак, 2. март 2026.

400 KVADRATA (9)




NOSTALGIJA (2558)

Čvor križaljka  br. 5 (15. 9. 1970.); str. 3
 Prilog: Gojko Mandić

ZRNCA (A797)

POTIRALJKA

JE LI POTEZ GENIJALNA MOZGA?

Aljoša Vuković

"NAŠA ENIGMA" 5 (1)






ANAGRAMIRANJE (A1332)

 

REBUSANJE (A831)

3, 4, 5

UKRŠTENICA

Žarko Đokić

REČ PO RIJEČ (2587)

BRUTALIZAM

Brutalizam je arhitektonski stil moderne arhitekture koji se naročito razvijao od 1954. do 1970. godine. Naziv je dobio po francuskom izrazu „beton brut“ koji označava „grub“ beton. Ovaj termin je francuski arhitekta Le Korbizje upotrebljavao da bi opisao liveni beton sa vidljivim tragovima oplate korišćen na većini njegovih zgrada sagrađenih nakon Drugog svetskog rata. Termin je počeo masovno da se koristi nakon objavljivanja knjige Rajnera Banhama The New Brutalism: Ethic or Aesthetic? koja se bavi pokušajem da se okarakteriše do tada nastala grupa pravaca delovanja, naročito u Evropi. (OPŠIRNIJE)

"ZAGONETKE" (70)

 
Vladimir Halovanić, "Zagonetke" 

ANAGRAMIRANJE (A1331)

 

ZA ROĐENDAN

 

недеља, 1. март 2026.

"SOMBORSKE NOVINE"

 

"DUBROVAČKI DNEVNIK" (269)

27.02.2026.

"SUBOTIČKE NOVINE" (462)

27.02.2026.

400 KVADRATA (8)



 

ZVEZDA

A, BE, CA, ČI, KA, KOŠ, LA, LEN, NJE, NJE, PR, PRI, RA, SKA, SLA, SE, STA, TI, TI, VA, VI, VI.

1.Hrvatski pevač („Dao sam ti dušu“), 2. Škropiti se međusobno, 3. Hrvatski slikar (Sesija), 4. Igranje uloga bez reči, 5. Navikavanje.

Riza Bërbatovci

IZVEŠTAJ SA SEDNICE

ODRŽANA ŠESTA SEDNICA (PRVA SEDNICA U NOVOM SAZIVU) PREDSEDNIŠTVA ENIGMATSKOG SAVEZA SRBIJE – 
SVEČANO OBELEŽEN DAN ENIGMATA SRBIJE – 21. FEBRUAR
U Šimanovcima – u restoranu „BEŠTEK“ (ova reč znači PRIBOR ZA JELO) 21. februara 2026. godine na Dan enigmata Srbije održana je šesta sednica (prva sednica u novom sazivu) Predsedništva Enigmatskog saveza Srbije sa početkom u 13,00 časova. Sednici je prisustvovalo 18 enigmata i 2 enigmat-kinje i to: Radomir MATIĆ – Bor (EK „Bor“),  Veroljub BABIĆ i Dragan ĐERMANOVIĆ - Koceljeva - (EK „Valjevo),  Branislav NIKIĆ, Jovica DIN-ČIĆ i Mihailo DINČIĆ – Požarevac - (EK „Braničevo“), Zoran RADISAV-LJEVIĆ – Novi Sad – (ED „Dr Đorđe Natošević“ – Sombor i ŠK „Student-ski grad“ enigmatska sekcija – Beograd), Slavko BOVAN, Vanja TOMAŠEV i Dobrivoj JERINKIĆ – svi Kikinda – (EK „Kikinda“), Miodrag IVANIŠE-VIĆ – Beograd - (EK „Kikinda“),  Zoran MILUNOVIĆ – Niš/Sombor – (EK „Niš“) i Danijela MILUNOVIĆ – Niš/Sombor, Aleksandar JANKOVIĆ – Kragujevac, Miroslav LAZAREVIĆ i Dragan LOJANICA – obojica Beograd – (EK „Nova zagonetka“ – Beograd), Radoslav JOVANOVIĆ – Smederevo, Vladi-mir ŠARIĆ i Gordana ŠARIĆ – Šimanovci (EK „Srem“ – Pećinci) i Nebojša VUČINIĆ – Beograd (bivši urednik „Novosti enigme“).

Prisutne je pozdravio u ime Opštine Pećinci i Mesne zajednice Šimanovci Zoran VOJKIĆ iz Šimanovaca inače zamenik predsednika Opštine. Prisut-ni su se zatim fotografisali (na zajedničkom snimku je 21 osoba a snimak je napravila Milica JOVANOVIĆ – radnica restorana).
O Danu enigmata  Srbije govorio je Miroslav LAZAREVIĆ koji je upoznao prisutne sa tim kako se došlo do toga da 21. februar bude odabran za datum kada će enigmati Srbije obeležavati kao Dan enigmata Srbije.

Minutom ćutanja odata je pošta preminulim enigmatima u periodu od datuma Izborne Skupštine do datuma održavanja sednice Predsedništva i to ovim enigmatima: Božo MILJEVIĆ, Ilija STANČUL, Stanko ŽUGIĆ, Vlatko VU-KELIĆ, Miroslav CVETKOVIĆ, Danica MAŠIĆ, Marinko ĆAVAR, Živo-jin KRDŽALIN.

Konstituisano je Predsedništvo ESS prema stanju članstva na dan 31. decem-bar 2025. godine (90 članova, 4 kluba/društva registrovana u APR-u, 6 sekci-ja i 3 pojedinačna člana). 
Sastav Predsedništva ESS: Vladimir ŠARIĆ (predsednik, EK „Srem“ – Pe-ćinci), Radomir MATIĆ (potpredsednik, EK „Bor“ – Bor), Veroljub BABIĆ (sekretar, EK „Valjevo“ – Valjevo), te članovi: Aleksandar JANKOVIĆ, Miro-slav LAZAREVIĆ (EK „Nova zagonetka“ – Beograd), Slavko BOVAN i Vanja TOMAŠEV (EK „Kikinda“ – Kikinda), Zoran RADISAVLJEVIĆ (ED „Dr Đor đe Natošević“ – Sombor), Sreten PERIĆ (EK „Izazov“ – Loznica), Vidoje STEFANOVIĆ (EK „Niš“ – Niš), Branislav NIKIĆ (EK „Braničevo“ – Požarevac), Radoslav JOVANOVIĆ (EK „Srem“ – Pećinci) i Rade GOLJO- VIĆ (ŠK „Studentski grad“ – enigmatska sekcija – Beograd). 

Određeno je da koordinator 7. Otvorenog Prvenstva Srbije u sastavljanju zago-netaka bude Veroljub BABIĆ a da  pojedinačna takmičenja imaju sledeća imena – Prvenstvo Srbije u sastavljanju ukrštenih reči – Memorijal Ilija STAN-ČUL,
-  Prvenstvo Srbije u sastavljanju anagrama – Memorijal Miroslav CVETKO-VIĆ, 
-  Prvenstvo Srbije u sastavljanju rebusa – Memorijal Božo MILJEVIĆ,
-  Prvenstvo Srbije u sastavljanju stihovnih zagonetaka – Memorijal Marjan RADAKOVIĆ.
Takmičenje treba da traje od 1. marta do 1. jula ove godine.

Odlučeno je da se jubilarni 25. Susreti enigmata Srbije održe u Vrdniku (vode se pregovori) sredinom oktobra (posle Miholjdana).

U vezi izdavačke delatnosti ESS i udruženih klubova istaknuto je da će se u narednom periodu publikovati: GLASNIK ESS broj 42 (april), VESNIK EK Nove zagonetke broj 89 (mart), NAŠA ENIGMA broj 5 (mart). U planu su i u pripremi sledeće knjige: Miroslav LAZAREVIĆ „ZAGONETKE IZ VESNI- KA“ (prvi deo od broja 1 do 35, period 2001 – 2013), Ratko STOJKOVIĆ „LEKSIKON LIKOVNIH LAUREATA“, Gordana JOVANOVIĆ ŠARIĆ „ZAGONETNI SPOMENAR“ (radni naslov). Veroljub BABIĆ je napomenuo da je u pripremi knjiga o palindromima koju je započeo Marjan RADAKOVIĆ a on će proširiti rečnik palindroma tako da se nada da će do 25. SES.a biti odštampana knjiga. Iznet je predlog Krste IVANOVA da se uradi nastavak monografije o ENIGMI (od jubileja do prestanka izlaženja) o čemu će se konsultovati zainteresovani.
Dragan LOJANICA je predstavio svoju knjigu „400 MAGIČNIH KVADRATA 7 h 7“ i podelio zainteresovanim pojedincima, dok je Miroslav LAZAREVIĆ predstavio brošuru „TRADICIONALNO DVOGODIŠNJE TAKMIČENJE U SASTAVLJANJU SLOVNIH REBUSA I INDIREKATA“ posvećeno rezulta-tima 12. Memorijala Srboljuba Stankovića i podelio svim prisutnima.

U vezi članarine usvojen je predlog EK „Kikinde“ da ostane 500,00 dinara za članove iz klubova a 1.000,00 dinara za pojedinačne članove, s tim da se uvodi kotizacija od 500,00 dinara za učesnike na Susretima enigmata Srbije.

U svečanom delu sednice dodeljene su sledeće nagrade i priznanja:
-    Jubilarna povelja ESS za EK „NOVA ZAGONETKA“ za 25 godina postojanja i rada uručena Aleksandru JANKOVIĆU, predsedniku kluba;
-    Jubilarna povelja ESS za EK „SREM“ – Pećinci za 10 godina postojanja i rada uručena Radoslavu JOVANOVIĆU, članu Predsedništva ESS;
Nagrade u enigmatskoj literaturi najboljim učesnicima na 12. Memorijalu Srboljuba Stankovića uručio je Aleksandar JANKOVIĆ: 
-    Branislavu NIKIĆU za prvo mesto (čisti slovni rebus)
-    Zoranu RADISAVLJEVIĆU za drugo mesto (   „  )
-    Miliji STEVANOVIĆU za treće mesto   (  „  )
-    Ivici HODAKU za prvo mesto (kombinovani slovni rebus)
-    Veroljubu BABIĆU za drugo mesto (   „   )
-    Vladimiru ŠARIĆU za treće mesto (  „  )
-    Zoranu RADISAVLJEVIĆU za prvo mesto (indirekti)
-    Ivici HODAKU za drugo mesto i treće mesto (indirekti).
-    Zoranu RADISAVLJEVIĆU najuspešnijem učesniku Memorijala.
Zoran RADISAVLJEVIĆ je uručio nagradu Gordani JOVANOVIĆ ŠARIĆ za prvo mesto u b finalu za anagram godine na Međunarodnom prvenstvu Srbije za anagramiste za anagram: DAR I GEN ITALIJE = DANTE ALIGIJERI.
Branislav NIKIĆ je uručio nagrade za najuspešnije rebuse godine:
-    Plaketa i zlatna medalja za prvo mesto Zoranu MILUNOVIĆU;
-    Srebrna medalja za drugo mesto Nebojši DRAGOMIROVIĆU,
-    Bronzana medalja za treće mesto Veroljubu BABIĆU.
-    Slavko BOVAN je dobio nagradu za prvo mesto u novogodišnjem rešavanju rebusa.

Pod razno se raspravljalo o više stvari:
-    Predlog Veroljuba BABIĆA da se obnovi rad bloga ESS  će se razmotriti i videti kako to realizovati;
-    Radomir MATIĆ je ukazao na pojavu reklamnih skandinavki u „Večer-njim novostima“ i na njihov loš kvalitet sadržaja i na greške;
-    Ukazano je na loš kvalitet sadržaja skandinavki i ukrštenica u enigmatskim dodacima iz „Politike“ i „Informera“ ;
-    Posle rasprave dogovoreno je da se razmotri mogućnost da se ESS obrati redakcijama i ukaže na nedostatke i Ministarstvima informisanja i kulture ukaže na nepoštovanje jezičkih i gramatičkih pravila i sl.
-    Zaključeno je da je enigmatika deo novinarstva i književnosti i da je treba tretirati kao desetu umetnost.

Sednica je završena oko 15,00 časova posle čega je priređen ručak.
Sponzori održavanja sednice su Opština Pećinci, Mesna zajednica Šimanovci i „Elit studio“ iz Šimanovaca.

Vladimir ŠARIĆ

ZRNCA (A796)


 INDIREKT

Svi su mi persirali u Sidneju i Melburnu, a na ti samo u _ _ _  _ _ .

Miodrag Bata Babović  

RITERN


 POTIRALJKA

IDEALNI TREND POPULARAN UPORNOŠĆU ALJOŠE VUKOVIĆA!

Marko Mihaljević 

ANAGRAMIRANJE (A1330)

 MENI TREBA SLAVE

UKRŠTENICA

Žarko Đokić

SVEĆE ZA KOLEGE


Danas su Gojko Mandić i Nebojša Dragomirović posetili grobove Zlatka Delića i Bože Miljevića, zapalili sveće i odali počast dragim kolegama.

REBUSANJE (A830)

5, 4, 4, 6

 

DIPLOME I PRIZNANJA




Dan enigmata Srbije bio je prilika da se dodele neke nagrade, diplome i priznanja.

REČ PO RIJEČ (2586)

AUTOHTONA VRSTA

Autohtone vrste su vrste nekog geografskog područja prilagođene uslovima života u tom području. Uglavnom to su vrste čija je prisutnost u toj regiji rezultat isključivo prirodnih procesa, bez čovekove intervencije.

Pojam autohtonosti je najvažniji u biogeografiji, koja pokušava da determiniše i opiše rasprostranjenost vrsta.

Čovekovim direktnim ili indirektnim uticajem na ekosistem autohtone vrste izložene su uznemiravanju, sužava se njihov areal, a uvođenjem novih biljnih ili životinjskih vrsta dovodi se u pitanje i njihov opstanak. Zbog negativnih trendova u prirodi (zagađivanje, uništavanje staništa itd) mnoge autohtone (domaće) vrste nestale su iz prirode, ili su čak i izumrle.

Pod određenim uslovima neke autohtone vrste mogu da postanu invazivne, te da se nekontrolisano šire i tamo gde ih ranije nije bilo. Svaki prirodni organizam (za razliku od domestifikovanog organizma) ima svoj prirodni raspon distribucije u kom se smatra domaćim. Kada se vrste pojave van svog autohtonog areala, to se najčešće dešava čovekovim direktnim delovanjem (nenameran uvoz semenskim materijalom u poljoprivredi itd.), pa se tada zovu introdukovane vrste u regijama gde nisu domaće.

Autohtone vrste nisu nužno endemične. U biologiji i ekologiji endemizam označava isključivo autohtonost za biotu specifičnog područja. Pojmovi endemično i autohtono ne znače uvek da je organizam potekao iz mesta na kojem trenutno živi. Pojedine vrste dolaze iz drugih područja, te se putem izolacije odvajaju od matične populacije i vremenom postaju endemične.

(Vikipedija)

"ZAGONETKE" (69)

Vladimir Halovanić, "Zagonetke" 

ANAGRAMIRANJE (A1329)

 

ZA ROĐENDAN