среда, 26. фебруар 2025.

OSVRTNIK 2 (B)






 

IZS (3)




JOVANOV SLOGOVNI KVADRAT (483)

Vodoravno i okomito: 1. U knjiškom hrvatskom jeziku to bi se reklo: "porabe", 2. Dio glave koji je samo djelomično pokriven kosom, 3. Povratna groznica koja bolesnika spopada svaki treći dan, 4. Čest jutarnji obrok s "mlekom".

Autor: Jovan Nedić
 

NOSTALGIJA (2240)

Objavljeno u Večernjem listu 24. 2. 1987.
Prilog: Tomislav Topić

ZRNCA (A346)

ANAGRAMNA ANTIROGOVKA
O rashodu
mudrac zbori -
pitanja i 
odgovori.
Gojko Mandić 

ANAGRAMIRANJE (A591)

 TO SNIMAJ - TU BRAVURU!

REBUSANJE (A447)

Etimologija

REČ PO RIJEČ (2219)

HILJADU OSTRVA

Hiljadu ostrva (engl. Thousand Islands) je arhipelag koji čini 1.864 ostrva, na prirodnoj granici između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Godine 1904. ovo područje proglašeno je Nacionalnim parkom Kanade, a od 2002. godine, od strane UNESCO-a proglašena su za rezervat biosfere.

Broj ostrva na arhipelagu određen je prema kriterijumu: da je ostrvo iznad nivo vode tokom cele godine, da ima površinu veću od 1 kvadratnog metra, i da na njemu postoji najmanje jedno stablo.
To je jedan od najmanjih nacionalnih parkova u Kanadi koji se sastoji se od 26 velikih i mnogo malih ostrva, kao i tri područja na kopnu Prostire se na površini od 24 km kvadratnih.
Nacionalni park Hiljadu ostrva prostire se na 1.864 ostrva koji se nalaze u u početnom delu reke Sen Loren i severoistočnom delu jezera Ontario. Proteže se na dužinu od oko 80 km, nizvodno od Kingstona. Deo ostrva koja pripadaju Kanadi u sastavu su u provinciji Ontario i a deo ostrva na teritoriji SAD-a su u državi Njujork. Ljudsko prisustvo na ovim ostrvima datira nekoliko hiljada godina. Ona su deo tradicionalne teritorije Irokeze . Kasnije su ih okupirala plemena odžibve. Istraživači i trgovci krznom počev od 17. veka prolazili su kroz ovo područje, ali siromašno tlo nije ih privlačilo da se na njima duže nastane. Prva naselja nastala su do kraja 1770-ih godina.
Tokom rata 1812. godine područje je bilo važna vojni put. 1904. godine, većina ostrva je bila naseljena, a lokalni stanovnici su pozvali vladu da devet ostrva zaštiti od dalje devastacije. Iste godine ove parcele činele su jezgro budućeg parka prirode koji je osnovan 1914. Godine.
Ostrva se međusobno ne razlikuju samo po veličini – počev od ostrva sa 60 kvadratnih kilometara, pa sve do onih koja su toliko mala da njima stoji samo jedna kuća, već i po specifičnoj prirodi. Neka ostrva su nenaseljena sa stenama pokrivenim lišajima, a drugi su obrasli gustim listopadnim ili mešovitim šumama ili drvećem tipičnim za severne regione Amerike. Zajedno, sva ostrva čine jedinstveni ekosistem raznovrsnih biljnih i životinjskih vrsta, a neke od biljaka su endemske i javljaju se samo ovde i nigde više u Kanadi.
Najveće ostrvo je Wolfe Island, dugačko oko 29 km i širok oko 9 km na najširem delu na kome živi oko 1.400 stanovnika. Za razliku od ovog, upoređenja radi, na jednom od najmanjih ostrva je stala samo jedna kuća i pored nje jedva jedna gvozdena klupa.
Veliki broj ostrva je i dalje nenaseljen, a oni koji na sebi imaju kuću ili dve imaju pristup električnoj energiji, telefonu, kao i stalnom prevozu do kopna (ili drugih ostrva) trajektom.

(Vikipedija)

JUBILARNE POVELJE



Vladimir Šarić, predsednik ESS, je u Požarevcu 23.02.2025. godine uručio jubilarna priznanja pojedincima i klubovima. Potpredsednik EKK Dobrivoj Jerinkić primio je povelju za deset godina rada kluba, Branislav Nikič za 45 godina rada u enigmatici i 30 godina postojanja EK "Braničevo". Povelja je uručena i Draganu Lojanici. U Kikindu su stigle i povelje za članove EKK - Iliji Stančulu (70 godina enigmatskog rada), Nebojši Dragomiroviću i Boži Miljeviću (30 godina).

"IMENA ŽENA" (14)




 

ANAGRAMIRANJE (A590)

уторак, 25. фебруар 2025.

ISZ (2)





 

MAGIČNI LIK

Žarko Đokić

NOSTALGIJA (2239)

Orbis br.376 (24.6.1989.) str.38
Prilog: Gojko Mandić

ZRNCA (A345)

 

ANAGRAMIRANJE (1589)

 OTKINUĆU RAŽ

REBUSANJE (A446)

 

REČ PO RIJEČ (2218)

FUNAFUTI

Funafuti je atol, koji je istovremeno i glavni grad pacifičke ostrvske države Tuvalu.Broj stanovnika je oko 6,320 (podatak iz 2017), te tako ima više ljudi nego ostatak Tuvalua zajedno, sa približno 60% stanovništva. Polovina stanovništva Tuvalua živi na atolu Funafuti. Površina mu je 2,8 km². Najveće ostrvo atola je Fongafale na istoku.

Sastoji se od uskog pojasa zemlje širokog između 20—400 m, koji okružuje veliku lagunu (Te Namo) dugu 18 km  i široku 14 km. Prosečna dubina lagune Funafuti je oko 37 m. Površina 33 ostrva oko atola Funafuti iznosi 2,4 kvadratna kilometra, oni čine manje od jednog procenta ukupne površine atola. Teretni brodovi mogu ući u Funafutijevu lagunu i pristati u lučkim objektima na Fongafaleu.

Za glavni grad Tuvalua se ponekad kaže da je Fongafal ili Vajaku, ali, zvanično, ceo atol Funafuti je njegov glavni grad, pošto ima jednu vladu koja je odgovorna za ceo atol. (Vikipedija)