Može se početi od očitih stvari, glatko uklopljenog moleraja 3x16 lijevo (eto moleraja koji nije plaćen cijenom u okolnom sadržaju!) i čiste i pitke bjeline 5x10 (s još jednim petoslovnim proširenjem) gore, ali s obzirom da je vrijednost tih stvari svima jasna, ja bih se radije osvrnuo na ostatak križaljke, koji me je, zanimljivo, podsjetio na Rešadove pobjedničke uratke s Minosa koje je Mladen jednoć objavio na svom blogu: krasna struktura crnih polja i puno lijepih, dugačkih i svježih rješenja: mislim da je i iz moleraja i iz bjeline autor izišao bezbolno, a onda vrlo profesionalno, ali i inspirirano popunio ostatak mreže.
Evo nekoliko detalja koji su mi se svidjeli:
1) križanje DORIS DAY - LANA BANELY: lijepo je da nefrekventno slovo nije mrtvo u jednom smjeru, a još je bolje što ovaj detalj ni a koji način nije poremetio protočnost križaljke: jednostavno, pojmovi su bezbolno "upali" na prava mjesta
2) Dva dugačka pojma posložena jedan na drugi u dnu križaljke: KAKAV OTAC TAKAV SIN i HANNAH I NJEZINE SESTRE plaćeno s dvije troslovne kratice, ali vizualni dojam je sjajan, dno mreže je "rašireno" i ne djeluje skučeno. Bonus: VANESSA MAE i NORMA RAE, izvrsno iskorištena asinkronost u ritmu samoglasnik-suglasnik između horizontalnih pojmova, umjesto da okomita kombinacija AE bude "mrtva", u oba slučaja je maksimalno iskorištena.
3) Dva dugačka puna imena i prezimena koji lijevi moleraj otvaraju prema ostatku mreže: OLAPADE ADENIKEN i ENNIO MORRICONE ponovno, najveća pohvala ide dojmu lakoće koji kombinacija ostavlja: kao da činjenica da je riječ o tri uzastopne 16-ice uopće ne utječe na samu kombinaciju (to je onaj balans o kojem Hajro voli pričati!).
4) I u relativno slobodnom dijelu mreže, Zdenko se po meni snašao malobolje od Rešada: na primjer, ŠTITONOŠA i NEDUŽNOST ne samo da podižu dojam, nego ni na koji način ne remete daljnji razvoj križaljke (Rešadu se omaknuo po koji dodatni jednoslov/dvoslov tamo gdje je uklapao ambicioznije pojmove). Ponovno, ovo je više pohvala Zdenku nego kritika Rešadu (meni se i onaj rad jako sviđa!).
Uglavnom, kad vidiš mrežu, prva riječ koja pada na pamet je "sklad", a kada ni detaljnija analiza ne mijenja taj dojam, znaš da je uradak pun pogodak.
Malo o ocjenama: Za mene je ovaj uradak petica (za onaj Rešadov sam rekao da je negdje oko minus četiri). Najtecateljski format, međutim, zahtijeva detaljnije nijansiranje. Baš zbog toga, bilo bi zanimljivo čuti kriterije žirija (na što je stavljen najveći naglasak).
Uf, baš sam se raspisao i jučer i danas, pokušam staviti misli "na papir" i onda se to razvuče u čitav esej :D
Kako gospoda iz Kvizorame nisu komentirali Feniksov natječaj i ja ću se suzdržati od detaljnih analiza. Pohvalio bi iscrpne Tončijeve analize i tu se gotovo u svemu slažem. Moje mišljenje je da su članovi žirija brojili crna polja. Kako je ovaj rad dva puta započet iz početka, normalno je da će imati pet-šest crnih polja manje od onih koji su kombinirali iz sredine pa imaju po rubovima višak crnih polja. Ova križaljka ima sedam troslovnih kratica, mnogi sudionici natječaja nisu znali da je to dozvoljeno, moguće da npr. osmoplasirana ima 15 kratica. Traženo je da se sastavi razmještajna križaljka, a u njoj duge sintagme nisu poželjne, jer je to dosadno riješavati... U svakom slučaju Zdenko je još jednom pokazao da zna sastaviti natjecateljski rad i ja mu od sveg srca čestitam. Inače, osim blogera i Feniks je najavio natječaj (u prvih deset su gotovo svi feniksovci), pa i njemu treba zahvaliti. Hvala mu! Pozdrav svima, Pero
Opet dva kvalitetna komentara na koje se nema puno šta dodati, opet autor majstor (čestitke obojici, a i ostalim) koji je znao koji mu je cilj i to je izuzetno uspješno realizirao, povrh svega žiriju se dopalo. Sačekaću još radova i onda pokušati malko detaljnije...
Zanimljivo je pogledati kako se koji autor prihvatio ovog povelikog formata. U dva dosad vidjena rada imamo različite pristupe, različite ambicije (u oba slučaja povisoke) i, naravno, različite rezultate. Vidjećemo kako su radili drugi, zanimljivo u svakom slučaju, hvala svima.
Pero je pomenuo troslovne kratice, sedam komada zaista nije malo. Pišući o jednoslovima i dvoslovima u sredini, pominjao sam i troslovne kratice (sa prisutnom samokritikom jer ih počesto imam u bušmanima u Feniksu) kao još gori (od jednoslova i dvoslova) primjer kada neka slova nisu ni s čim ukrštena, odnosno autor ih nije uspio uklopiti u kombinaciju. Jednoslov, dvoslov, a i ovakvi troslovi (maltene svaki troslov bez naših kvačica se može naći kao kratica) nisu ništa, odnosno mogu biti bilo šta i križaljka je ipak formalno ispravna. Ako ćemo biti još ambiciozniji možda završimo i sa prihvatanjem četveroslovnih kratica... Žiri je sigurno brojao crna polja, možda su računali i PDR, sve je to važno, ali mogli bismo izračunati i procent polja koja su izvan ukrštanja u križaljci, odnosno ukrštenim riječima. Ovdje bi bio povisok, sedam troslovnih iznuđenih kratica, nekoliko dvoslova i jednoslova...
Pero je pomenuo i jednu generalnu, vrlo zanimljivu temu – različitost kriterija vrednovanja u različitim vrstama križaljaka. Meni bi bilo najdraže da što češće imamo primijenjene kriterije koji vrijede za kriptogramku i druge varijacije bez opisa. Dakle, zanimljivost i rješivost.
Ne bih volio da se iko ljuti na mene, pogotovo ne autor ovog odličnog rada, ali moram biti iskren i napisati da je moj prvi komentar kad sam ugledao ovu ukrštenicu bio: “U pravu je Rešad što negoduje:”
Nakon detaljnije analize zaključio sam da je moja prva reakcija bila previše oštra. Ipak ne mogu da se otmem utisku da su oba autora sebi postavili sličan cilj, samo je Rešadov bio toliko zahtjevniji da slabosti uočene u njegovom radu, a kada se to uporedi sa ovim u prvoplasiranom, ne mogu opravdati tako visoku cijenu kojom je ta ambicija plaćena.
No, vidjećemo, veliki je broj radova zauzeo pozicije između ova dva…
Da sam u novinama video ukrštenicu, a da ne znam o čemu se radi, mogao bih da se zakunem da ne bi mogla da pobedi ni na jednom konkursu. To, naravo, ne govori ništa ni o konkursu, ni o samom radu, već o mom sasvim privatnom uverenju da pobednički rad treba da bude bogat u sadržinskom i ambiciozan u tehničkom smislu (ambicioznost se ne odnosi samo na beline, da se razumemo, nego na bilo kakve bravure koje autor ume da izvede). Ovde ne vidim ni jedno, ni drugo. Zapravo, ja ovde ne vidim ništa što bi moglo da me navede na pretpostavku da su svi ostali radovi lošiji. Evo ovako: ako bih - daštanja radi - posmatrao ovu ogromnu mrežu kao triptih, i pokušao da izmerim njen , uslovno rečeno, kvalitet, mogao bih svakoj trećini da dodelim po 1-10 poena, što znači da bi maksimalno mogla da dobije 30. Prvo, uvodna belina ne bi mogla da dobije više od 3 poena, jer: a) sadrži 5 (pet) glagola, od toga jedan povratni, b) minimnalno je povezana sa ostatkom ukrštenice, takoreći se radi o samostalnoj kombinaciji, c) u belinama inače ne vidim neku naročitu vrednost ukoliko nisu po nečemu izuzetne, a ova definitivno nije. Drugo, uspravnom moleraju ispod slike bih dodelio najviše 4 poena, prosto zato što je vrlo, vrlo slabo povezan sa centralnim delom (uz svest o tome da je tu bilo mnogo mesta za razmahivanje). I treće, preostali deo mreže bi od mene fasovao plafon 3 poena, jer mislim da je prostor prilično traljavo iskorišćen (da se ne bavim sad pojedinostima kao što su dvoslovi, troslovi i troslovne skraćenice). Dakle, to mu dođe 10/30 poena. Moguće je da sam previše strog ili neuk, možda ja zapravo i nemam pojma, ali zaista mi je neverovatno da su svi ostali radovi objektivno manje ozbiljni od ovog (samo još da napomenem da ovo nije ništa lično, pisao sam o onome što vidim, onako kako vidim, bez namere da omalovažim autora, konkurs ili žiri).
Dobre strane ove križaljke su broj crnih polja (60), bjelina 10 x 5 i 3 x 16 te nekoliko enigmatski zgodnih riječi(NEDUŽNOST, ENNIO MORRICONE, DORIS DAY I LANA BANELY, HANNAH I NJEZINE SESTRE, ALTENBURŠKI ORASI ...). Mane su joj 7 troslovnih kratica (SLV, TME, AKN, IVI, PVS, MSB, TTN), teški pojmovi (IREN, DAEMS, GOTT, OJOLA, ODAH, ABARIS, BANAZ, ATIR, TRAIN, IPOTA), mali broj manje učestalih slova (5Š, 3Ž, po 1 NJ i Y) te riječi u gornjoj bjelini (SIKTERISATI, RAJETIN, množina STAKLARIJE). Držim da je Tonči precijenio njezine kvalitete. Je li zaslužila 1. mjesto doznat ćemo objavom ostalih nižeplasiranih i uspoređivanjem s njom. Pozdrav svima!
9 коментара:
Nadam se da nisam griješio kod upisivanja slova :)
Rekao bih - lijepo!
Jedino, pomalo mi smera veći broj skraćenica, ali...ne može i jare i pare :)
Vrlo, vrlo lijepo.
Može se početi od očitih stvari, glatko uklopljenog moleraja 3x16 lijevo (eto moleraja koji nije plaćen cijenom u okolnom sadržaju!) i čiste i pitke bjeline 5x10 (s još jednim petoslovnim proširenjem) gore, ali s obzirom da je vrijednost tih stvari svima jasna, ja bih se radije osvrnuo na ostatak križaljke, koji me je, zanimljivo, podsjetio na Rešadove pobjedničke uratke s Minosa koje je Mladen jednoć objavio na svom blogu: krasna struktura crnih polja i puno lijepih, dugačkih i svježih rješenja: mislim da je i iz moleraja i iz bjeline autor izišao bezbolno, a onda vrlo profesionalno, ali i inspirirano popunio ostatak mreže.
Evo nekoliko detalja koji su mi se svidjeli:
1) križanje DORIS DAY - LANA BANELY: lijepo je da nefrekventno slovo nije mrtvo u jednom smjeru, a još je bolje što ovaj detalj ni a koji način nije poremetio protočnost križaljke: jednostavno, pojmovi su bezbolno "upali" na prava mjesta
2) Dva dugačka pojma posložena jedan na drugi u dnu križaljke:
KAKAV OTAC TAKAV SIN i HANNAH I NJEZINE SESTRE
plaćeno s dvije troslovne kratice, ali vizualni dojam je sjajan, dno mreže je "rašireno" i ne djeluje skučeno. Bonus: VANESSA MAE i NORMA RAE, izvrsno iskorištena asinkronost u ritmu samoglasnik-suglasnik između horizontalnih pojmova, umjesto da okomita kombinacija AE bude "mrtva", u oba slučaja je maksimalno iskorištena.
3) Dva dugačka puna imena i prezimena koji lijevi moleraj otvaraju prema ostatku mreže:
OLAPADE ADENIKEN i ENNIO MORRICONE
ponovno, najveća pohvala ide dojmu lakoće koji kombinacija ostavlja: kao da činjenica da je riječ o tri uzastopne 16-ice uopće ne utječe na samu kombinaciju (to je onaj balans o kojem Hajro voli pričati!).
4) I u relativno slobodnom dijelu mreže, Zdenko se po meni snašao malobolje od Rešada: na primjer, ŠTITONOŠA i NEDUŽNOST ne samo da podižu dojam, nego ni na koji način ne remete daljnji razvoj križaljke (Rešadu se omaknuo po koji dodatni jednoslov/dvoslov tamo gdje je uklapao ambicioznije pojmove). Ponovno, ovo je više pohvala Zdenku nego kritika Rešadu (meni se i onaj rad jako sviđa!).
Uglavnom, kad vidiš mrežu, prva riječ koja pada na pamet je "sklad", a kada ni detaljnija analiza ne mijenja taj dojam, znaš da je uradak pun pogodak.
Malo o ocjenama: Za mene je ovaj uradak petica (za onaj Rešadov sam rekao da je negdje oko minus četiri). Najtecateljski format, međutim, zahtijeva detaljnije nijansiranje. Baš zbog toga, bilo bi zanimljivo čuti kriterije žirija (na što je stavljen najveći naglasak).
Uf, baš sam se raspisao i jučer i danas, pokušam staviti misli "na papir" i onda se to razvuče u čitav esej :D
Kako gospoda iz Kvizorame nisu komentirali Feniksov natječaj i ja ću se suzdržati od detaljnih analiza. Pohvalio bi iscrpne Tončijeve analize i tu se gotovo u svemu slažem. Moje mišljenje je da su članovi žirija brojili crna polja. Kako je ovaj rad dva puta započet iz početka, normalno je da će imati pet-šest crnih polja manje od onih koji su kombinirali iz sredine pa imaju po rubovima višak crnih polja.
Ova križaljka ima sedam troslovnih kratica, mnogi sudionici natječaja nisu znali da je to dozvoljeno, moguće da npr. osmoplasirana ima 15 kratica. Traženo je da se sastavi razmještajna križaljka, a u njoj duge sintagme nisu poželjne, jer je to dosadno riješavati...
U svakom slučaju Zdenko je još jednom pokazao da zna sastaviti natjecateljski rad i ja mu od sveg srca čestitam.
Inače, osim blogera i Feniks je najavio natječaj (u prvih deset su gotovo svi feniksovci), pa i njemu treba zahvaliti. Hvala mu!
Pozdrav svima, Pero
Stigla i drugoplasirana. U dogovoru sa redakcijom, biće objavljena sutra u 8.00.
Opet dva kvalitetna komentara na koje se nema puno šta dodati, opet autor majstor (čestitke obojici, a i ostalim) koji je znao koji mu je cilj i to je izuzetno uspješno realizirao, povrh svega žiriju se dopalo. Sačekaću još radova i onda pokušati malko detaljnije...
Zanimljivo je pogledati kako se koji autor prihvatio ovog povelikog formata. U dva dosad vidjena rada imamo različite pristupe, različite ambicije (u oba slučaja povisoke) i, naravno, različite rezultate. Vidjećemo kako su radili drugi, zanimljivo u svakom slučaju, hvala svima.
Pero je pomenuo troslovne kratice, sedam komada zaista nije malo. Pišući o jednoslovima i dvoslovima u sredini, pominjao sam i troslovne kratice (sa prisutnom samokritikom jer ih počesto imam u bušmanima u Feniksu) kao još gori (od jednoslova i dvoslova) primjer kada neka slova nisu ni s čim ukrštena, odnosno autor ih nije uspio uklopiti u kombinaciju. Jednoslov, dvoslov, a i ovakvi troslovi (maltene svaki troslov bez naših kvačica se može naći kao kratica) nisu ništa, odnosno mogu biti bilo šta i križaljka je ipak formalno ispravna. Ako ćemo biti još ambiciozniji možda završimo i sa prihvatanjem četveroslovnih kratica... Žiri je sigurno brojao crna polja, možda su računali i PDR, sve je to važno, ali mogli bismo izračunati i procent polja koja su izvan ukrštanja u križaljci, odnosno ukrštenim riječima. Ovdje bi bio povisok, sedam troslovnih iznuđenih kratica, nekoliko dvoslova i jednoslova...
Pero je pomenuo i jednu generalnu, vrlo zanimljivu temu – različitost kriterija vrednovanja u različitim vrstama križaljaka. Meni bi bilo najdraže da što češće imamo primijenjene kriterije koji vrijede za kriptogramku i druge varijacije bez opisa. Dakle, zanimljivost i rješivost.
Ne bih volio da se iko ljuti na mene, pogotovo ne autor ovog odličnog rada, ali moram biti iskren i napisati da je moj prvi komentar kad sam ugledao ovu ukrštenicu bio: “U pravu je Rešad što negoduje:”
Nakon detaljnije analize zaključio sam da je moja prva reakcija bila previše oštra. Ipak ne mogu da se otmem utisku da su oba autora sebi postavili sličan cilj, samo je Rešadov bio toliko zahtjevniji da slabosti uočene u njegovom radu, a kada se to uporedi sa ovim u prvoplasiranom, ne mogu opravdati tako visoku cijenu kojom je ta ambicija plaćena.
No, vidjećemo, veliki je broj radova zauzeo pozicije između ova dva…
Da sam u novinama video ukrštenicu, a da ne znam o čemu se radi, mogao bih da se zakunem da ne bi mogla da pobedi ni na jednom konkursu. To, naravo, ne govori ništa ni o konkursu, ni o samom radu, već o mom sasvim privatnom uverenju da pobednički rad treba da bude bogat u sadržinskom i ambiciozan u tehničkom smislu (ambicioznost se ne odnosi samo na beline, da se razumemo, nego na bilo kakve bravure koje autor ume da izvede). Ovde ne vidim ni jedno, ni drugo. Zapravo, ja ovde ne vidim ništa što bi moglo da me navede na pretpostavku da su svi ostali radovi lošiji.
Evo ovako: ako bih - daštanja radi - posmatrao ovu ogromnu mrežu kao triptih, i pokušao da izmerim njen , uslovno rečeno, kvalitet, mogao bih svakoj trećini da dodelim po 1-10 poena, što znači da bi maksimalno mogla da dobije 30. Prvo, uvodna belina ne bi mogla da dobije više od 3 poena, jer: a) sadrži 5 (pet) glagola, od toga jedan povratni, b) minimnalno je povezana sa ostatkom ukrštenice, takoreći se radi o samostalnoj kombinaciji, c) u belinama inače ne vidim neku naročitu vrednost ukoliko nisu po nečemu izuzetne, a ova definitivno nije. Drugo, uspravnom moleraju ispod slike bih dodelio najviše 4 poena, prosto zato što je vrlo, vrlo slabo povezan sa centralnim delom (uz svest o tome da je tu bilo mnogo mesta za razmahivanje). I treće, preostali deo mreže bi od mene fasovao plafon 3 poena, jer mislim da je prostor prilično traljavo iskorišćen (da se ne bavim sad pojedinostima kao što su dvoslovi, troslovi i troslovne skraćenice).
Dakle, to mu dođe 10/30 poena. Moguće je da sam previše strog ili neuk, možda ja zapravo i nemam pojma, ali zaista mi je neverovatno da su svi ostali radovi objektivno manje ozbiljni od ovog (samo još da napomenem da ovo nije ništa lično, pisao sam o onome što vidim, onako kako vidim, bez namere da omalovažim autora, konkurs ili žiri).
Dobre strane ove križaljke su broj crnih polja (60), bjelina 10 x 5 i 3 x 16 te nekoliko enigmatski zgodnih riječi(NEDUŽNOST, ENNIO MORRICONE, DORIS DAY I LANA BANELY, HANNAH I NJEZINE SESTRE, ALTENBURŠKI ORASI ...). Mane su joj 7 troslovnih kratica (SLV, TME, AKN, IVI, PVS, MSB, TTN), teški pojmovi (IREN, DAEMS, GOTT, OJOLA, ODAH, ABARIS, BANAZ, ATIR, TRAIN, IPOTA), mali broj manje učestalih slova (5Š, 3Ž, po 1 NJ i Y) te riječi u gornjoj bjelini (SIKTERISATI, RAJETIN, množina STAKLARIJE). Držim da je Tonči precijenio njezine kvalitete. Je li zaslužila 1. mjesto doznat ćemo objavom ostalih nižeplasiranih i uspoređivanjem s njom. Pozdrav svima!
Постави коментар