Piše: Radoja Racanović
U
postu REŠAD SITNU KNJIGU PIŠE (vidi ovdje) autor navodi da ga je ime i
prezime mlade beogradske glumice Anje Mit inspirisalo da izmisli novu
stihovnu zagonetku i da joj da ime PALATALKA. Iako se u navedenom
primjeru ne vrši palatalizacija već jotovanje, a zagonetka je odranije
poznata pod imenom jotovaljka, ona se ipak može smatrati podvrstom
palatalke. Samo ne po tu navedenom pravilu.
PALATALKA se može posmatrati i definisati na dva načina:
1. (uže) zagonetka u kojoj se vrši jedna od slijedeće 3 glasovne
promjene, po strogim pravilima tih promjena: palatalizacija, jotovanje i
jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe (izuzimajući prelazak n u m
ispred b i p), a u kojima se tačno određeni nepalatalni suglasnik
mijenja u palatalni (prednjonepčani) suglasnik: j, lj, nj, đ, ć, dž, č,
ž, š.
2.
(šire) svaka mijenjaljka u kojoj se nepalatalni glas (ukupno 21 - 16
suglasnika i 5 samoglasnika) mijenja u palatalni (prednjonepčani)
suglasnik: j, lj, nj, đ, ć, dž, č, ž, š.
Ukratko rečeno, palatalka je vrsta mijenjaljke u kojoj se promjenom određenog glasa dobije palatal
(prednjonepčani suglasnik). Ako prihvatimo drugo (šire) pravilo, ne bi
imalo smisla proširivati ga na sve glasove (da se jedan palatal mijenja u
drugi palatal).
Mislim
da treba prihvatiti to šire pravilo zbog toga što su ona navedena pod
br. 1 veoma ograničavajuća, pogotovo što se jotovanje odavno izdvojilo
kao posebna zagonetka.
Iz svega navedenog jasno je da je jotovaljka podvrsta palatalke, a palatalka podvrsta mijenjaljke.
Podsjetiću da je:
1. Palatalizacija glasovna promjena u kojoj se velarni (zadnjonepčani)
suglasnici: k, g, h ispred samoglasnika e, i, a mijenjaju u
prednjonepčane suglasnike: č, ž, š;
2. Jotovanje glasovna promjena u kojoj se nepalatalni suglasnik stapa sa j
i daje tačno određeni prednjonepčane suglasnik (n uvijek daje nj, l
daje lj itd.) i
3.
Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe (izuzima se prelazak n u m
ispred b i p) glasovna promjena u kojoj suglasnici s i z kada se nađu
ispred palatala nastalih jotovanjem (svi osim j) prelaze u š i ž, a
suglasnik h kada se nađe ispred č i ć prelazi u š.
ПАЛАТАЛКА
Милан и Хер Жика,
Пријани свима знани,
Казивања о њима трају,
Бијаху то срећни дани.
Аутор: Радоја Рацановић
4 коментара:
Ubačen primjer zagonetke.
PRIKE-PRIČE
Odlično, Radoja! Ja sam svoju stihovnu zagonetku najpre nazvao JOTOVANKA da je bih u zadnji čas preinačio u PALATALKU.
Jotovanje se dešava u još nekim slučajevima, osim ovog što je Radoja naveo pod 2.
Kada se nenepčani suglasnik nađe ispred glasa J onda on prelazi u prednjonepčani suglasnik i takva promena se naziva jotovanje.
zubni suglasnici d, t, z, s, c + j > đ, ć, ž, š;
usneni suglasnici b, p, m, v + j > blj, plj, mlj, vlj;
sonanti l, n + j > lj, nj;
zadnjonepčani k, g, h + j > č, ž, š;
Jotovanje se javlja u komparativu prideva, konjugaciji, deklinaciji i prilikom tvorbe reči.
Posljednji slučaj ima isti rezultat promjene suglasnika kao i palatalizacija, ali je sama tvorba riječi drugačija.
Ovo je kopirano sa sljedećeg sajta: http://www.srpskijezik.rs/gramatika/jotovanje
Постави коментар