Gospodin Miroslav j u svom prepotentnom elitizmu požurio da što pre omalovaži prestavljeni magični kvadrat. Da je taj kvadrat bio već objavljen verovatno nije sporno, ponavljanja su se događala i događa će se, posebno kada je jedna reč zahtevana(Ukraden). Što se tče Erijugena i Erigena (Erigena je upotrebio i g. Bizumić), imaju obadvije varijante potvrdu u raznoj literaturi. U Maloj enciklopediji prosvete navedene su obe varijante. Na internetu, a i u nekim drugim leksikonima koristi se ime Eugena. Pored autora radove pregledaju i urednici, tek onda ide u objavu. Nije uvek isto, ako je neko dobar enigmata da ima i moralne i etične kvalitete.Svaka konstruktivna kritika je dobrodošla, bez obzira koliko ponekad zna biti neprijatna. Ali stalno traženje dlake u jajcu nije prava i argumentovana i dobronamerna kritika.
Samo sam napisao da je kvadrat ranije objavljen i da je korišćen (verovatno) nepravilan pojam. Čemu ovoliko teških reči i rečenica? Zapisaću negde sintagmu "prepotentni elitizam" (?!) - možda zatreba.
Moram da primetim da su u tom skeniranom novinskom članku napravljene 2 ili čak 3 greške, jedna štamparska, jedna pravopisna i jedna sadržinska. Šatmparska - pri navođenju engleskog imena je ispušteno U (da li je oblik Erigena prepisan odatle ili iz nekog drugog izvora ne znam, ali sam ga mnogo puta sretao). Pravopisna - nedostaje intervokalno J, odnosno ćirilična transkripcija ne može biti ERIUGENA (nije uputno koristiti bez J ni pri latiničnom transkribovanju). Sadržinska - nije bilo potrebe navoditi anglicizirano ime, no autor članka je očito koristio neki engleski izvor. Štaviše, ako je već tekst na ćirilici, imalo je više smisla malo prelistati domaće knjige, pa naći adaptaciju.
ERIU je, inače, eponimna boginja Irske, i u principu znači "Irska" (danas Eire). Najispravnija transkripcija bi glasila ERJU, ali recimo da može i ERIJU, pa je stoga prezime Erijugena (u našim starim knjigama se verovatno prevodi kao Irac, u stvari, ne verovatno nego sasvim izvesno, a pošto su imena srednjovekovnih velikana uvek adaptirana, kao npr. Jovanka Orleanka, i ovaj može biti: Jovan, Ivan, John, Juan itd.)
ERIUGENA (ili Erigena), Ivan Skot (Johannes Scotus), irski ili škotski filozof i teolog (oko 810 - 877). (Danko Grlić: "Leksikon filozofa", Zagreb, 1982, str. 121)
I ja sam malo istraživao. Izgleda da je ERIGENA zaista stara engleska... kako bih rekao... adaptacija (možda nehotična, možda namerna). U enc. Britannica iz 1910. piše Erigena, ali eng. varijanta, dok je latinsko ime ispravno zapisano. To je, inače, najuticajnija enciklopedija XX veka, pa se može pretpostaviti da se oblik odatle proširio, a postoje u nekim prevodima na srpski je korišćena ta varijanta (u "Istoriji srednjeg veka" iz 1950., Beograd).
U svim novijim izvorima na engleskom (to "novijim" znači: ne starijim od 100 godina) se koristi U. Takođe, čak i da se ne koristi, to je (bila) engleska adaptacija i nije imalo smisla ubaciti je npr. u srpski ili finski. No, ako se i desilo - onda su domaći autori kasnije morali da se drže toga, kao u slučaju pomenute Orleanke, prosto da bi ista osoba mogla da zadrži identitet u svim izvorima istog nac. kulturnog korpusa. Kako bih rekao... niko nam ne brani da Roosevelta zovemo Ruzvelt, ali bitno je da ne variramo izgovor (inače je Rouzevelt). Usput, nisam utvrdio da li je prezime u srpskom ikada prevedeno kao Irac ili Irski (teoretski, najispravnije bi bilo Jovan Škot Irski), a u pomenutoj "Istoriji sr. veka" se zove Jovan Skot Erigena.
11 коментара:
Petar Bizumić je identičan kvadrat objavio 13 godina ranije u listu "Eureka" (broj 587). Pored toga, škotski filozof je ERIJUGENA, a ne Erigena.
Nije 13, ovo je objavljeno 23 godine ranije (još se nisam razbudio).
Gospodin Miroslav j u svom prepotentnom elitizmu požurio da što pre omalovaži prestavljeni magični kvadrat. Da je taj kvadrat bio već objavljen verovatno nije sporno, ponavljanja su se događala i događa će se, posebno kada je jedna reč zahtevana(Ukraden). Što se tče Erijugena i Erigena (Erigena je upotrebio i g. Bizumić), imaju obadvije varijante potvrdu u raznoj literaturi. U Maloj enciklopediji prosvete navedene su obe varijante. Na internetu, a i u nekim drugim leksikonima koristi se ime Eugena. Pored autora radove pregledaju i urednici, tek onda ide u objavu. Nije uvek isto, ako je neko dobar enigmata da ima i moralne i etične kvalitete.Svaka konstruktivna kritika je dobrodošla, bez obzira koliko ponekad zna biti neprijatna. Ali stalno traženje dlake u jajcu nije prava i argumentovana i dobronamerna kritika.
Samo sam napisao da je kvadrat ranije objavljen i da je korišćen (verovatno) nepravilan pojam. Čemu ovoliko teških reči i rečenica? Zapisaću negde sintagmu "prepotentni elitizam" (?!) - možda zatreba.
Naknadno ubačen skeniran dio stranice kao potvrda za ERIGENA. (Poslao B. Milovanović)
Novoskovana sintagma:
PREMET TI POZNAT, ILI NE?
Pozdrav Branku i Miroslavu!
Otpozdrav velemajstoru premetanja slova!
Moram da primetim da su u tom skeniranom novinskom članku napravljene 2 ili čak 3 greške, jedna štamparska, jedna pravopisna i jedna sadržinska. Šatmparska - pri navođenju engleskog imena je ispušteno U (da li je oblik Erigena prepisan odatle ili iz nekog drugog izvora ne znam, ali sam ga mnogo puta sretao). Pravopisna - nedostaje intervokalno J, odnosno ćirilična transkripcija ne može biti ERIUGENA (nije uputno koristiti bez J ni pri latiničnom transkribovanju). Sadržinska - nije bilo potrebe navoditi anglicizirano ime, no autor članka je očito koristio neki engleski izvor. Štaviše, ako je već tekst na ćirilici, imalo je više smisla malo prelistati domaće knjige, pa naći adaptaciju.
ERIU je, inače, eponimna boginja Irske, i u principu znači "Irska" (danas Eire). Najispravnija transkripcija bi glasila ERJU, ali recimo da može i ERIJU, pa je stoga prezime Erijugena (u našim starim knjigama se verovatno prevodi kao Irac, u stvari, ne verovatno nego sasvim izvesno, a pošto su imena srednjovekovnih velikana uvek adaptirana, kao npr. Jovanka Orleanka, i ovaj može biti: Jovan, Ivan, John, Juan itd.)
"Prepotentni elitizam"
ANIMOZITET NE TRPI, LEP!
ERIUGENA (ili Erigena), Ivan Skot (Johannes Scotus), irski ili škotski filozof i teolog (oko 810 - 877).
(Danko Grlić: "Leksikon filozofa", Zagreb, 1982, str. 121)
I ja sam malo istraživao. Izgleda da je ERIGENA zaista stara engleska... kako bih rekao... adaptacija (možda nehotična, možda namerna). U enc. Britannica iz 1910. piše Erigena, ali eng. varijanta, dok je latinsko ime ispravno zapisano.
To je, inače, najuticajnija enciklopedija XX veka, pa se može pretpostaviti da se oblik odatle proširio, a postoje u nekim prevodima na srpski je korišćena ta varijanta (u "Istoriji srednjeg veka" iz 1950., Beograd).
U svim novijim izvorima na engleskom (to "novijim" znači: ne starijim od 100 godina) se koristi U. Takođe, čak i da se ne koristi, to je (bila) engleska adaptacija i nije imalo smisla ubaciti je npr. u srpski ili finski. No, ako se i desilo - onda su domaći autori kasnije morali da se drže toga, kao u slučaju pomenute Orleanke, prosto da bi ista osoba mogla da zadrži identitet u svim izvorima istog nac. kulturnog korpusa. Kako bih rekao... niko nam ne brani da Roosevelta zovemo Ruzvelt, ali bitno je da ne variramo izgovor (inače je Rouzevelt).
Usput, nisam utvrdio da li je prezime u srpskom ikada prevedeno kao Irac ili Irski (teoretski, najispravnije bi bilo Jovan Škot Irski), a u pomenutoj "Istoriji sr. veka" se zove Jovan Skot Erigena.
Постави коментар