среда, 21. децембар 2016.

REČ PO RIJEČ (1431)



SREJOVIĆ
Piše: Nedjeljko Nedić
Arheolog svjetskoga glasa, kulturni antropolog, veleumnik  i čovjek kakvoga je trebalo tražiti – prof. dr. sc. akademik Dragoslav Srejović (Kragujevac, 8. listopada 1931. – Beograd, 29. studenoga 1996.). U rodnome je gradu pohađao osnovnu školu i gimnaziju da bi na odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Beogradu diplomirao 1954. U zvanje asistenta biran je 1958., za docenta je izabran 1965.,, izvanrednim profesorom postaje 1970., a redovnim 1976. Doktorirao je 1964. obranivši disertaciju naziva „Neolitska i eneolitska natropomorfna plastika u Jugoslaviji“. Dopisnim članom SANU postao je 1974. a redovnim 1983. Njezinim dopredsjednikom bio je 1994./96.  Vodio je istraživanja na 67 prapovijesnih i antičkih nalazišta u Srbiji, BiH i Crnoj Gori od kojih treba izdvojiti Lepenski Vir, Gamzigrad, Duklju, Vlasac  i Vinču.
Objavio je više od 200 znanstvenih radova u domaćim i stranim stručnim časopisima. Njegova najvažnija djela su: „Praistorija“ (1967.), „Lepenski vir – Nova praistorijska kultura u Podunavlju“ (1969.), „Europe's First Monumental Sculpture: New Doscoveries of Lepenski Vir“ (1972.), „Rečnik grčke i rimske mitologije“ (s Aleksandrinom Cermanović Kuzmanović, 1972.), „Muzeji Jugoslavije“ (1973.), „Lepenski Vir: Eine Vorgeschichtliche Geburtssatte europaischer Kultur“ (1973.), „Vlasac – mezolitsko naselje u Đerdapu“ (sa Zagorkom Leticom, 1978.), „Umetnost Lepenskog Vira“ (s Ljubinkom Babović, 1983.), „Musei della Iugoslavia“ (1983.), „Rimska skulptura u Srbiji“ (s A. Cermanović Kuzmanović, 1987.), „Leksikon religija i mitova drevne Evrope“ (s A. Cermanović Kuzmanović, 1992.), „Imperial Mausolea and Consecration Memorials in Felix Romuliana (Gamzigrad, istočna Srbija) - s Čedomirom Vasićem, 1994., „Prazno polje“ (1996.), „Illiri e Traci“ (1996.), „Arheološki leksikon“ (posmrtno, 1997.) i „Ogledi o drevnoj umetnosti“ (posmrtno, 1998.).
U spomen na njega SANU je već 1996. utemeljila Fondaciju Dragoslav Srejović za financiranje kapitalnih znanstvenih i umjetničkih projekata, dok je njegov rodni grad Kragujevac osnovao novčanu nagradu Akademik Dragoslav Srejović namijenjenu najboljim učenicima i studentima.
U doba mojega studiranja bio je dekanom FF-a i predavačem praistorijske arheologije. Sva predavanja pisao je na ploči i to ćirilicom, ali je strane vlastite imenice istodobno u tom tekstu pisao latinicom i etimološki.Vječno ću ga pamtiti po „zgodi“ s polaganja prapovijesti koja se polagala po svršetku prve godine studija. Uzevši moju upisnicu, odmah mi je kazao: „Kolega, vidim da ste iz BiH. Slobodno govorite kako i inače govorite. Ja ću vas dobro razumeti“. Bio sam među izabranim studentima prve godine koji su 1983. sudjelovali na iskopavanju u Vinči. Dragoslav Srejović bio mi je najdraži profesor.

6 коментара:

Sneška је рекао...

Dragoslav Srejović - arheilogija
JA "ORAO" VIDEH, SLOG GRAVIRAĆE SLOJ...

Sneška је рекао...

Pardon, arheologija.

Анониман је рекао...
Администратор блога је уклонио коментар.
Belirac је рекао...

Nedjeljko, imaš li neku od nabrojanih knjiga?

Belirac је рекао...

I još jedno pitanje: otkad dokad si bio u Beogradu, jesi li se tada uključivao u neke enigmatske aktivnosti?

Nedjeljko Nedić је рекао...

Belirče, imam jedino "Rečnik grčke i rimske mitologije". Studirah između listopada 1982. i lipnja 1987. Više sam puta utorkom, kada su održavani redoviti tjedni sastanci, bio u prostorijama EKB-a donoseći križaljke za Enigmu, ali nijedna nikada nije objavljena. Ne mogu reći da su bile vrijedne no objaviti su ih mogli. Malo je časopisa kojima sam slao križaljke a da nije objavljena baš nijedna. Jedan od njih jest Enigma.