SREJOVIĆ
Piše: Nedjeljko Nedić
Arheolog svjetskoga glasa, kulturni
antropolog, veleumnik i čovjek kakvoga
je trebalo tražiti – prof. dr. sc. akademik Dragoslav Srejović (Kragujevac, 8. listopada 1931. – Beograd, 29.
studenoga 1996.). U rodnome je gradu pohađao osnovnu školu i gimnaziju da bi na
odsjeku za arheologiju Filozofskoga
fakulteta u Beogradu diplomirao 1954. U zvanje asistenta biran je 1958., za
docenta je izabran 1965.,, izvanrednim profesorom postaje 1970., a redovnim
1976. Doktorirao je 1964. obranivši disertaciju naziva „Neolitska i eneolitska
natropomorfna plastika u Jugoslaviji“. Dopisnim članom SANU postao je 1974. a redovnim 1983. Njezinim dopredsjednikom bio
je 1994./96. Vodio je istraživanja na 67
prapovijesnih i antičkih nalazišta u Srbiji, BiH i Crnoj Gori od kojih treba
izdvojiti Lepenski Vir, Gamzigrad, Duklju, Vlasac i Vinču.
Objavio je više od 200 znanstvenih
radova u domaćim i stranim stručnim časopisima. Njegova najvažnija djela su:
„Praistorija“ (1967.), „Lepenski vir – Nova praistorijska kultura u Podunavlju“
(1969.), „Europe's First Monumental Sculpture: New Doscoveries of Lepenski Vir“
(1972.), „Rečnik grčke i rimske mitologije“ (s Aleksandrinom Cermanović
Kuzmanović, 1972.), „Muzeji Jugoslavije“ (1973.), „Lepenski Vir: Eine
Vorgeschichtliche Geburtssatte europaischer Kultur“ (1973.), „Vlasac –
mezolitsko naselje u Đerdapu“ (sa Zagorkom Leticom, 1978.), „Umetnost Lepenskog
Vira“ (s Ljubinkom Babović, 1983.), „Musei della Iugoslavia“ (1983.), „Rimska
skulptura u Srbiji“ (s A. Cermanović Kuzmanović, 1987.), „Leksikon religija i
mitova drevne Evrope“ (s A. Cermanović Kuzmanović, 1992.), „Imperial Mausolea
and Consecration Memorials in Felix Romuliana (Gamzigrad, istočna Srbija) - s
Čedomirom Vasićem, 1994., „Prazno polje“ (1996.), „Illiri e Traci“ (1996.),
„Arheološki leksikon“ (posmrtno, 1997.) i „Ogledi o drevnoj umetnosti“
(posmrtno, 1998.).
U spomen na njega SANU je već 1996. utemeljila Fondaciju
Dragoslav Srejović za financiranje kapitalnih znanstvenih i umjetničkih
projekata, dok je njegov rodni grad Kragujevac osnovao novčanu nagradu Akademik Dragoslav Srejović namijenjenu
najboljim učenicima i studentima.
U doba mojega studiranja bio je dekanom
FF-a i predavačem praistorijske arheologije. Sva predavanja pisao je na ploči i
to ćirilicom, ali je strane vlastite imenice istodobno u tom tekstu pisao
latinicom i etimološki.Vječno ću ga pamtiti po „zgodi“ s polaganja prapovijesti
koja se polagala po svršetku prve godine studija. Uzevši moju upisnicu, odmah
mi je kazao: „Kolega, vidim da ste iz BiH. Slobodno govorite kako i inače
govorite. Ja ću vas dobro razumeti“. Bio sam među izabranim studentima prve
godine koji su 1983. sudjelovali na iskopavanju u Vinči. Dragoslav Srejović bio
mi je najdraži profesor.
6 коментара:
Dragoslav Srejović - arheilogija
JA "ORAO" VIDEH, SLOG GRAVIRAĆE SLOJ...
Pardon, arheologija.
Nedjeljko, imaš li neku od nabrojanih knjiga?
I još jedno pitanje: otkad dokad si bio u Beogradu, jesi li se tada uključivao u neke enigmatske aktivnosti?
Belirče, imam jedino "Rečnik grčke i rimske mitologije". Studirah između listopada 1982. i lipnja 1987. Više sam puta utorkom, kada su održavani redoviti tjedni sastanci, bio u prostorijama EKB-a donoseći križaljke za Enigmu, ali nijedna nikada nije objavljena. Ne mogu reći da su bile vrijedne no objaviti su ih mogli. Malo je časopisa kojima sam slao križaljke a da nije objavljena baš nijedna. Jedan od njih jest Enigma.
Постави коментар