четвртак, 12. јануар 2017.

REČ PO RIJEČ (1451)



Piše: Radoja Racanović

KOVRTANJ
Kovrtanj je okrugli hljeb sa rupom u sredini koji se mijesi za Mali Božić.
U skoro svim srpskim krajevima običaj je da se za Mali Božić ili Vasiljevdan, koji svagda pada 1/14. januara, sprema poseban kolač. U različitim krajevima on se različito naziva, različitog je oblika i priprema se na različite načine. Po Sv. Vasiliju taj se kolač naziva vasilica, vasiljica ili vasuljica, a ostali zabilježeni nazivi su: baranica, boranica, bosilica, volar, gruvanica, masaonica, maslenica, mečki povojnica, papuljica, poparenica...

Međutim, samo kovrtanj ima oblik kruga šupljeg u sredini, a taj oblik i taj naziv karakterističan je za moju Bosansku Krajinu i skoro cijeli dinarski, a djelimično i panonsko-pridunavski areal, uključujući Srem te dijelove zapadne i jugozapadne Srbije. Tačnije rečeno, na navednom području široko je poznata ova riječ, iako nije navedena ni u RMS niti na HJP, a nekada se isključivo upotrebljavala „za odredjenu vrstu kruha, i to u vezi sa božićnim i novogodišnjim običajima kada su se obredno-magijske radnje poduzimale u svrhu da naredna godina bude rodna i izobilna“. To znači da su u sklopu pomenutih običaja i katolici sa navedenog prostora spremali kovrtanj. Hrvatska Wikipedija navodi da je božićni kolač (božićnica) bio „okrugao s rupom u sredini s raznim ukrasima po sebi“. Drugi izvori potvrđuju da su, između ostalih, česnica i kovrtanj narodni nazivi za božićni kruh kod katolika.
U Hrvatskoj je posebno poznat i promovisan kao dio tradicije toga kraja bilogorski kovrtanj. To je kolač u obliku kruga, srca, lire ili grčkog slova omega, koji se peče za svečane prilike i prigode, uključujući Božić i Uskrs. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske žene za Uskrs peku „vuzmene“ pletenice. Duguljaste zovu štruce ili kite, a okrugle kovrtanj, vrtanj ili vertanj. Kovrtanj mora imati "lepo prelo" (rupu u sredini). Riječ vrtanj upotrebljavaju Hrvati u Gradišću (Austrija) za svadbeni kolač „savit u kolo“. Zanimljivo je da se tako (vrtanj) u Beloj Krajini (Slovenija) zvao kolač koji je u toku vjenčanja visio iznad mlade. Inače, hljeb takvog oblika poznat je i u ostalim dijelovima Slovenije pod imenom vrtanek (vrtanik). U rječnicima JAZU, SANU i nekim drugim izvorima opisuje se i kovrtanj u funkciji svadbenog kolača, a navodi se i riječ vrtanjić u istom značenju.
Nazivi kovrtanj i vrtanj povezani su sa značenjem glagola vrtjeti (= okretati) i radnjom magijskog vrćenja u krug koja ima „arhaični mitološki smisao početka blagostanja, novog roda i poroda“, a koja je i dan-danas uključena u religijske obrede i mnogobrojne svadbene i druge običaje kod svih slovenskih naroda.

Množina od kovrtanj je, zavisno od načina na koji se akcentuje ova riječ, kovrtanji i kovrtnji (kovrtnjevi). Množina od vrtanj je vrtanji.

8 коментара:

Анониман је рекао...

Још један лијеп текст!
Никола

Slavko Bovan је рекао...

Još jednom se slažem.

Nedjeljko Nedić је рекао...

Izvrsno napisano. Proćitah s užitkom.

IlijaO је рекао...

Za ovo tvoje, Nedjeljko, "proćitanje" slijedi usmena poduka- u utorak!

Радоја Рацановић је рекао...


Uvijek bih se razočarao kada u rječnicima ne bih pronašao riječ uobičajenu u vokabularu moga kraja. Iz svega što sam ovdje sažeto napisao, jasno je da su dubleti kovrtanj i vrtanj sasvim neopravdano izostavljeni iz danas standardnih rječnika srpskog i hrvatskog jezika. Međutim, to nije niti može potisnuti njihovu upotrebu. Te se riječi koriste na mnogo širem području od mnogih drugih tamo navedenih. Vezujući ovaj pojam za hrišćanske običaje, nisam naglasio da i muslimani u BiH upotrebljavaju riječ kovrtanj. Primjera radi, „Bosanski kuhar“ Alije Lakišića iz 2000. g. ima odrednicu kovrtanji. Ovdje nije potrebno posebno naglašavati, u enigmatskom smislu kovrtanj je lijepa i upotrebljiva riječ, možda čak i ljepša od riječi nakovanj.

Радоја Рацановић је рекао...


Volio bih kada biste napisali da li ste ranije čuli za kovrtanj te kako se u vašem kraju naziva hljeb koji se sprema za Mali Božić. Ima tu zanimljivih i malo poznatih naziva: mečki povojnica, masaonica, poparenica...

Marko Mihaljević је рекао...

Ja sam davno čuo za tu riječ, čak sam uvjeren da sam je jednom uvrstio u križaljku. U potpunosti se slažem da riječ lijepo zvuči i da bi se trebala nalaziti u rječnicima :)

Slavko Bovan је рекао...

Ova objava iz 2017. godine juče se iznenada pojavila među deset najčitanijih u ovom mjesecu.

Razlog je razumljiv.
Preporučujem da pročitate ponovo.