ACTA AENIGMATICA (72)

PODRŠKA SA SVIH STRANA

Piše: Stjepan Horvat

Nakon izlaska iz tiska prvog broj Čvora 8. rujna 1968. godine uredništvo je dobilo brojne pisane čestitke za taj pothvat, a i svestranu podršku da se ustraje u daljem izlaženju. Već sam ranije pisao kako se stvarao i opremao prvi broj, a i sljedećih desetak, pa je svaka pomoć bila dobrodošla. Ferdo Pavešić iz Sarajeva ponudio je neke stare klišeje iz Oslobođenja, koji su stigli do mene preko Slavka Peleha iz Zagreba i oni su korišteni u prvim brojevima. To znači da se sastavljalo prema već zadanim likovima, ne uvijek baš kvalitetnim, gledajući po današnjim kriterijima, ali sve je to lijepo uklopljeno i Čvor je okupio mnoge vrhunske zagonetače toga vremena.

Sredinom listopada 1968. godine, kada je već izašao i drugi broj Čvora, pismom se javio i Zlatko Stipaničić iz Zagreba. Ne moram ni reći koliko sam sa svakim novim pismom, nekog od meni tada poznatih zagonetača, bio oduševljen jer pisma su nam bila potvrda da smo krenuli dobrim putem. Zlatko Stipaničić, poznatiji kao Aurel (pa da zabilježimo i druge pseudonime: Tin Pisačić, Stipos i Mrva), bio je u mojim očima urednik dvaju časopisa s kojima sam se kao mladić susreo na početku mog zanimanja za zagonetke – kutinskog Problema i nove zagrebačke Sfinge. Problem je bio tiskan u Kutini 1962. godine, a kao izdavač javlja se Moslavački list. Aurel je bio glavni urednik, a tiskana su četiri broja. Sfinga se javila kao zabavna revija 1966. godine, a izdavač je bio Zagrebački enigmatski klub „Sfinga“ (malo ima podataka o radu ovog kluba). I ovdje je Aurel potpisan kao glavni i odgovorni urednik, a nova imena su bila Pavle Bogdanović kao urednik te tehnički urednik Josip Hasan. Na žalost, i ovaj časopis izašao je svega četiri puta.

U pismu kolegama enigmatima Aurel je pisao i ovo:

… O „Čvoru“ sam razgovarao s Čopom, Starincem, Šešerinom i još nekim enigmatima, te će i oni poslati svoje radove. Osim poslanih sastavaka imam namjeru dati vam i neke klišeje, koji baš nisu po vašoj ciceraži no lako će se uklopiti. To su vam klišeji iz prva tri broja „Sfinge“, pa je potrebno da izaberete odgovarajuće i zatim ostavite kod Šešerina u „Borbi“ obavijest o tome.

Vidjelo se da je Stipaničić upoznat s problematikom početaka izdavanja nekog lista pa je svjesno ponudio klišeje iz Sfinge. I tako smo došli do novih klišeja na koje je narednih godina bilo sastavljeno dosta manjih križaljaka.

Iako je Zlatko Stipaničić bio vrhunski autor, rado se družio sa čvorašima, pa je čak sudjelovao u prvom Međunarodnom križaljkaškom maratonu u Poljskoj kao član Čvorove ekipe, kada je po prvi puta sastavljena križaljka od 910 cm. Bio je i urednik Čvorovog zabavnog izdanja ZEZ, koje se razlikovalo od drugih izdanja zabavnim i šaljivim prilozima te humorističkim opisima riječi uvrštenih u križaljke.