Interesantna (ustvari diskutabilna) je ova uvrštena riječ ROST koja je opisana kao "grad u Norveškoj". Autor je vjerovatno koristio Žugićev ER 4 kao izvor, a Žugić je naveo "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978" kao izvor za ROST.
Radi se o tome da ne postoji grad u Norveškoj sa nazivom ROST. Zapravo, u Norveškoj ne postoji toponim ROST.
Ovdje se vjerovatno misli na RØST, koji je naziv jedne općine u Lofotima. Općina se sastoji od 365 otoka, tek nekoliko je naseljeno, a čitava općina ima nešto manje od 500 stanovnika. Administrativni centar je otok RØST (Røstlandet).
Prema srpskoj Vikipediji, Ø se transkribira u E, pa bi tako RØST bio REST.
na termoelektranama ROST je čelična pokretna ploča za dogorevanje uglja (produžava se vreme boravka uglja u kotlu). Ono što ne izgori pada sa rosta u kadu odšljakivača i izdvaja se kao šljaka. Poz. Dinko
Onda bi bilo pravilnije koristiti pojam koji Dinko navodi, za riječ ROST.
Čitam u jednoj studiji, koju je između ostalih autora i Dinko potpisao, riječ LUVO, koja je objašnjena kao "rotacioni zagrejač vazduha". Imam jedno pitanje za Dinka; Da li su ROST i LUVO akronimi engleskih termina, ili su to samo riječi prilagođene našoj terminologiji? A ova riječ ODŠLJAKIVAČ je kao stvorena za uvrštavanje u npr. križaljku 10 x ...
U komentaru kolege Zdravka ima tačnih navoda, ali, nažalost i netačnih. Sasvim je izvesno da je reč ROST (grad u Norveškoj) uzeta iz Žugićevog ER 4. Međutim nije tačno da je Žugić kao izvor naveo "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978". Žugić navodi izvor (poređan pod brojem 76 u bibliografiji) - "Radoš Pušonjić: enigmatski rečnik ... četiri slova. "Čvor" Bjelovar." U rečniku Radoša Pušonjića objavljen na hrvatskom jeziku i etimološki, stoji upravo to: "ROST - grad na Z Norveške na istoimenom otoku, takođe i otok u Norveškom moru". Dakle, ako etimološki nije ROST, nego ono "O" so kosom crtom koje bi se čitalo "E", Radoš Pušonjić ga ne bi uvrstio u svoj četveroslovni rečnik. U njegovoj bibliografiji pojam ROST bi se verovatno mogao naći u "Atlasu svijeta" LZ Zagreb, ili u "R. Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva". Dakle, ako Pušonjić nije pogrešio, onda je ROST tačan izraz. Osim toga u bibliografiji Žugićevog ER 4 ne postoji "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978", ali postoji nešto slično - "21 - Almanah JU fudbal 1988-89 i 1990-91, izdanje Tempa". Ne vidim kako je pojam ROST kao grad u Norveškoj mogao da proizađe iz fudbalske literature.
Mi, enigmatičari iz Makedonije imamo i koristimo veliki broj rečnika, što na makedonskom, što na srpskom, što na hrvatskom jeziku (etimologija) i dobro znamo šta bi se i iz kog rečnika mogle koristiti reči, a da se ne dođe u sukob sa pravopisom jezika na kojem se rad objavljuje. Prema tome, a obzirom na dostupne rečnike na srpskom i hrvatskom jeziku, nalazim da je autor predstvljene ukrštenice ispravno uvrstio reč ROST. Zahvalnost Dinku što je predstavio i drugo, po meni, mnogo bolje značenje sporne reči, samo treba pronaći gde se može pročitati to objašnjenje.
U zadnje vrijeme dosta dociram, pa evo što znam o ROST-u. Zdravko je sigurno u pravu za toponim u Norveškoj. Pušonjićev rječnik ima mnogo (najviše od svih rječnika) greški, pa je tako i taj ROST ušao u njega bez nekih provjera. Međutim ROST ima na Hrvatskom jezičnom portalu (HJP) koji mnogi koriste. Dakle to je rešetka (njem.) po kojoj je i roštilj dobio ime. Nekada sam radio na naftnoj bušotini i saznao da se rešetkasto podnožje na kojem rade klinaši zove ROST. Pozdrav svima, Pero
Rost i luvo nisu akronimi nego su pojmovi koji su iz nemačkog jezika dosli do nas, zajedno sa opremom. Pero je u pravu, rost znači rešetka/roštilj (v. https://sh.wikipedia.org/wiki/Nosa%C4%8D)
U mom komentaru sam se bazirao na Žugićevo digitalno izdanje ER 4, objavljenog na ovom blogu (nemam, nažalost, Žugićevo papirnato izdanje, kao ni onaj od Pušonjića, pa se ne mogu pozvati na iste).
Evo linka za bibliografiju Žugićevog ER 4, skinutog sa ovog bloga, drugi post po redu: https://enigmatikatio.blogspot.com/search/label/S.%20%C5%BDugi%C4%87?updated-max=2017-01-21T12:00:00%2B01:00&max-results=20&start=40&by-date=false
Kao što se da vidjeti, pod brojem 76. stoji slijedeće: Алманах Фудбалског савеза Југославије 1978.Фудбалски савез Југославије, Београд 1989. Postoji FK Røst, pa je možda u tom kontekstu naveden u Almanahu. Nemam pojma, ali nije ni bitno.
Ono što je bitno, je to da je moj dio navoda koji referira na Žugića u prethodnom komentaru, tačan, pod uslovom da je tačan popis bibliografije koji je upravo Žugić postavio na internet/blog.
Nije mi bila namjera, i to nisam nigdje naveo da je autor (kolega Ivanovski) napravio grešku. Mi sastavljači se jednostavno moramo (da li uvijek?) pouzdati da nam je dostupna enigmatska literatura pouzdana. Ali nije uvijek tako, što pokazuje i još jedan 7-slovni pojam iz Žugićevog ER 7 koji se pokazao kao diskutabilan. O tome drugi put.
Da sažmem moj prvi komentar u par riječi: nema grada u Norveškoj koji se zove ROST ili RØST, a ni toponima ROST (posjedujem Rječnik od ca. 6000 norv. toponima). Ako se misli na RØST, onda bi se prema Vikipediji trebao transkribirati kao REST.
E, pa, evo ovako. Mojim komentarom nisam uopšte imao namere polemisati, nego samo saopštiti ono što je meni iz literature koju posedujem poznato u vezi reči ROST. Kao što se vidi, kolega Zdravko citira Žugićevo digitalno izdanje ER4, ja citiram navode iz knjige koju imam i tu se razlikujemo jer se razlikuju u stvari ta dva izdanja. Pero kaže da je Pušonjićeva knjiga puna grešaka (čak najviše od svih rečnika). E, pa otkud mi to možemo znati? Dakle, svi smo pomalo u pravu svojim komentarima, naročito ako smatramo da imamo čvrste dokaze za to, bazarajući se na izvore koje imamo. Kako i da je, autor ukrštenice ima ipak validni dokaz za ispravnost svog rada, komentatori takođe imaju validne dokaze za svoje tvrdnje, a naravoučenije iz svega ovoga bi valjda trebalo da glasi: klonimo se nepouzdanih geografskih, a možda i ličnih inostranih imena ako ne znamo kako se u originalu izgovaraju i čitaju. Pokušajmo naći odgovarajuće značenje u domaćim jezicima i domaćoj praksi. A mogli smo mnogo puta videti da se koplja lome upravo u tome kako ispravno glasi neka reč oko koje se sporimo (najčešće zbog etimologije i fonetike).
Pušonjić je koristio "Atlas svijeta" JLZ-a (izdanje 1974. ili ranije). U "Popisu geografskim imena" tog atlasa nalazi se ime RØST označeno kao o.(tok). Međutim, na karti broj 80 (kvadrant C2) ime RØST ispisano je kosim verzalom, kao što su ispisana imena i drugih gradova, a ne uspravnim, kao što su ispisana imena otoka. Možda je zato ROST opisan kao "grad na Z Norveške na istoimenom otoku; orok u Norveškom moru".
Hallwagov autoatlas Europe za 1994/95 donosi ROST, kao otok i mesto na istoimenom otoku, tako u indeksu, kao i na mapi. Ali je u oba slučaja napisan kao RØST. Inače, ja upotrebljavam kao opis za pojam ROST nekadašnjeg njemačkog nogometnog golmana Franka Rosta. U literaturi, kojom razpolažem, toga pojma nisam pronašao, a ni B.Milovanović u svom 4-slovnom rečniku ga nema zabeleženog. Inače, norveški (danski) Ø mi po našem pravopisu pišemo kao E, tako da sam proverio i pojam REST, ali ni otoka, ni naselja nisam našao.
18 коментара:
Рјешење скандинавке
Окомито:
РАЦИОНАЛИЗАТОРКА
АРЕНДАР
МОНОКОРД
САНТАНДЕР
АКОСТА
АНТИКА
КЕЈТ АПТОН
Interesantna (ustvari diskutabilna) je ova uvrštena riječ ROST koja je opisana kao "grad u Norveškoj". Autor je vjerovatno koristio Žugićev ER 4 kao izvor, a Žugić je naveo "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978" kao izvor za ROST.
Radi se o tome da ne postoji grad u Norveškoj sa nazivom ROST. Zapravo, u Norveškoj ne postoji toponim ROST.
Ovdje se vjerovatno misli na RØST, koji je naziv jedne općine u Lofotima. Općina se sastoji od 365 otoka, tek nekoliko je naseljeno, a čitava općina ima nešto manje od 500 stanovnika. Administrativni centar je otok RØST (Røstlandet).
Prema srpskoj Vikipediji, Ø se transkribira u E, pa bi tako RØST bio REST.
na termoelektranama ROST je čelična pokretna ploča za dogorevanje uglja (produžava se vreme boravka uglja u kotlu). Ono što ne izgori pada sa rosta u kadu odšljakivača i izdvaja se kao šljaka.
Poz.
Dinko
Onda bi bilo pravilnije koristiti pojam koji Dinko navodi, za riječ ROST.
Čitam u jednoj studiji, koju je između ostalih autora i Dinko potpisao, riječ LUVO, koja je objašnjena kao "rotacioni zagrejač vazduha". Imam jedno pitanje za Dinka; Da li su ROST i LUVO akronimi engleskih termina, ili su to samo riječi prilagođene našoj terminologiji?
A ova riječ ODŠLJAKIVAČ je kao stvorena za uvrštavanje u npr. križaljku
10 x ...
Pozdrav
U pomenutoj studiji nađoh još jedan pojam koji može biti interesantan sastavljačima kvadrata 7x7:
ISTAKAČ (spigot)
Nema ga ni u VRH-u, ni na HJP.
U komentaru kolege Zdravka ima tačnih navoda, ali, nažalost i netačnih. Sasvim je izvesno da je reč ROST (grad u Norveškoj) uzeta iz Žugićevog ER 4. Međutim nije tačno da je Žugić kao izvor naveo "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978". Žugić navodi izvor (poređan pod brojem 76 u bibliografiji) - "Radoš Pušonjić: enigmatski rečnik ... četiri slova. "Čvor" Bjelovar." U rečniku Radoša Pušonjića objavljen na hrvatskom jeziku i etimološki, stoji upravo to: "ROST - grad na Z Norveške na istoimenom otoku, takođe i otok u Norveškom moru". Dakle, ako etimološki nije ROST, nego ono "O" so kosom crtom koje bi se čitalo "E", Radoš Pušonjić ga ne bi uvrstio u svoj četveroslovni rečnik. U njegovoj bibliografiji pojam ROST bi se verovatno mogao naći u "Atlasu svijeta" LZ Zagreb, ili u "R. Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva". Dakle, ako Pušonjić nije pogrešio, onda je ROST tačan izraz. Osim toga u bibliografiji Žugićevog ER 4 ne postoji "Almanah Fudbalskog saveza Jugoslavije 1978", ali postoji nešto slično - "21 - Almanah JU fudbal 1988-89 i 1990-91, izdanje Tempa". Ne vidim kako je pojam ROST kao grad u Norveškoj mogao da proizađe iz fudbalske literature.
Mi, enigmatičari iz Makedonije imamo i koristimo veliki broj rečnika, što na makedonskom, što na srpskom, što na hrvatskom jeziku (etimologija) i dobro znamo šta bi se i iz kog rečnika mogle koristiti reči, a da se ne dođe u sukob sa pravopisom jezika na kojem se rad objavljuje. Prema tome, a obzirom na dostupne rečnike na srpskom i hrvatskom jeziku, nalazim da je autor predstvljene ukrštenice ispravno uvrstio reč ROST. Zahvalnost Dinku što je predstavio i drugo, po meni, mnogo bolje značenje sporne reči, samo treba pronaći gde se može pročitati to objašnjenje.
U zadnje vrijeme dosta dociram, pa evo što znam o ROST-u.
Zdravko je sigurno u pravu za toponim u Norveškoj. Pušonjićev rječnik ima mnogo (najviše od svih rječnika) greški, pa je tako i taj ROST ušao u njega bez nekih provjera.
Međutim ROST ima na Hrvatskom jezičnom portalu (HJP) koji mnogi koriste. Dakle to je rešetka (njem.) po kojoj je i roštilj dobio ime.
Nekada sam radio na naftnoj bušotini i saznao da se rešetkasto podnožje na kojem rade klinaši zove ROST.
Pozdrav svima, Pero
Rost i luvo nisu akronimi nego su pojmovi koji su iz nemačkog jezika dosli do nas, zajedno sa opremom.
Pero je u pravu, rost znači rešetka/roštilj (v. https://sh.wikipedia.org/wiki/Nosa%C4%8D)
Dinko
U mom komentaru sam se bazirao na Žugićevo digitalno izdanje ER 4, objavljenog na ovom blogu (nemam, nažalost, Žugićevo papirnato izdanje, kao ni onaj od Pušonjića, pa se ne mogu pozvati na iste).
Evo linka za bibliografiju Žugićevog ER 4, skinutog sa ovog bloga, drugi post po redu:
https://enigmatikatio.blogspot.com/search/label/S.%20%C5%BDugi%C4%87?updated-max=2017-01-21T12:00:00%2B01:00&max-results=20&start=40&by-date=false
Kao što se da vidjeti, pod brojem 76. stoji slijedeće: Алманах Фудбалског савеза Југославије 1978.Фудбалски савез Југославије, Београд 1989. Postoji FK Røst, pa je možda u tom kontekstu naveden u Almanahu. Nemam pojma, ali nije ni bitno.
Ono što je bitno, je to da je moj dio navoda koji referira na Žugića u prethodnom komentaru, tačan, pod uslovom da je tačan popis bibliografije koji je upravo Žugić postavio na internet/blog.
Nije mi bila namjera, i to nisam nigdje naveo da je autor (kolega Ivanovski) napravio grešku. Mi sastavljači se jednostavno moramo (da li uvijek?) pouzdati da nam je dostupna enigmatska literatura pouzdana. Ali nije uvijek tako, što pokazuje i još jedan 7-slovni pojam iz Žugićevog ER 7 koji se pokazao kao diskutabilan. O tome drugi put.
Da sažmem moj prvi komentar u par riječi: nema grada u Norveškoj koji se zove ROST ili RØST, a ni toponima ROST (posjedujem Rječnik od ca. 6000 norv. toponima). Ako se misli na RØST, onda bi se prema Vikipediji trebao transkribirati kao REST.
Pozdrav
E, pa, evo ovako. Mojim komentarom nisam uopšte imao namere polemisati, nego samo saopštiti ono što je meni iz literature koju posedujem poznato u vezi reči ROST. Kao što se vidi, kolega Zdravko citira Žugićevo digitalno izdanje ER4, ja citiram navode iz knjige koju imam i tu se razlikujemo jer se razlikuju u stvari ta dva izdanja. Pero kaže da je Pušonjićeva knjiga puna grešaka (čak najviše od svih rečnika). E, pa otkud mi to možemo znati? Dakle, svi smo pomalo u pravu svojim komentarima, naročito ako smatramo da imamo čvrste dokaze za to, bazarajući se na izvore koje imamo. Kako i da je, autor ukrštenice ima ipak validni dokaz za ispravnost svog rada, komentatori takođe imaju validne dokaze za svoje tvrdnje, a naravoučenije iz svega ovoga bi valjda trebalo da glasi: klonimo se nepouzdanih geografskih, a možda i ličnih inostranih imena ako ne znamo kako se u originalu izgovaraju i čitaju. Pokušajmo naći odgovarajuće značenje u domaćim jezicima i domaćoj praksi. A mogli smo mnogo puta videti da se koplja lome upravo u tome kako ispravno glasi neka reč oko koje se sporimo (najčešće zbog etimologije i fonetike).
Pojam ROST sam koristio iz Pušonjićevog ER4.
Može se koristiti i ovo iz ruske Wikipedije:
https://ru.wikipedia.org/wiki/Рост
Frank Rost - Bivši reprez. njemački nogometni golman
Pozdrav,
Dragan Ivanovski
u velikom "Atlasu svijeta" u izdanju Mozaika iz 2008. (Reader's Digest") mjesto i otočna skupina u Norveškoj se piše RØST
mali ispravak, RØST nije mjesto već općina (Zdravko je u pravu)
Pozdrav
Pušonjić je koristio "Atlas svijeta" JLZ-a (izdanje 1974. ili ranije). U "Popisu geografskim imena" tog atlasa nalazi se ime RØST označeno kao o.(tok). Međutim, na karti broj 80 (kvadrant C2) ime RØST ispisano je kosim verzalom, kao što su ispisana imena i drugih gradova, a ne uspravnim, kao što su ispisana imena otoka. Možda je zato ROST opisan kao "grad na Z Norveške na istoimenom otoku; orok u Norveškom moru".
Ispravak u prethodnom komentaru: orok -> otok u Norveškom moru.
Možda nije loše, uz ovu korisnu diskusiju, zapaziti da je ovo još jedna lijepo dizajnirana naslovna strana.
Slažem se sa Slavkom. Dizajn i veličina križaljke / ukrštenice (nije velika, paše za brzinsko rješavanje) me privukla da je riješim.
Ovdje ima dosta ROST-ova:
https://en.wikipedia.org/wiki/Rost
Hallwagov autoatlas Europe za 1994/95 donosi ROST, kao otok i mesto na istoimenom otoku, tako u indeksu, kao i na mapi. Ali je u oba slučaja napisan kao RØST. Inače, ja upotrebljavam kao opis za pojam ROST nekadašnjeg njemačkog nogometnog golmana Franka Rosta. U literaturi, kojom razpolažem, toga pojma nisam pronašao, a ni B.Milovanović u svom 4-slovnom rečniku ga nema zabeleženog. Inače, norveški (danski) Ø mi po našem pravopisu pišemo kao E, tako da sam proverio i pojam REST, ali ni otoka, ni naselja nisam našao.
Štefan Markovič
Постави коментар