Tekst: Prije šest dana u Širokom Brijegu upriličen je 12. susret zagonetača iz BiH i Hrvatske. Poznati hrvatski enigmat, pobjednik kvizova i pisac Robert Pauletić Široki Brijeg nazvao je enigmatskom metropolom jer u tom gradu postoji velik broj enigmata koji sastavljaju gotovo sve vrste enigmatskih radova, od raznih križaljki i premetaljki do rebusa i drugih zagonetačkih sastava. Kasnije je Pauletić kazao da se Široki Brijeg može nazvati čak nacionalnom zagonetačkom prijestolnicom jer širokobriješki zagonetači osvajaju najviše plasmane na natjecanjima enigmata. No, valja reći da i susjedni Mostar ima također zavidan broj enigmata, ali ni Grude puno ne zaostaju. I ostale sredine u Hercegovini imaju svoje enigmate koji objavljuju zagonetačke radove u enigmatskim izdanjima i na stranicama raznih novina.
Na širokobriješkom okupljanju bilo je riječi o osnivanju enigmatskog kluba “Ero” u Mostaru 1984. godine. Nazočan je bio i Petar Grubišić, jedan od utemeljitelja tog kluba, trenutačno urednik “Večernjakove razbibrige” (dvije stranice enigmatike u Večernjem listu svakog dana osim petka), u kojoj surađuje i autor ove kolumne. Jedan od utemeljitelja enigmatskog kluba “Ero” bio je i Mostarac Slavko Bovan koji živi i radi u Kikindi, a proglašen je vodećim enigmatom u Srbiji. Prisjetili smo se nezgodne zgodne vezane uz osnivanje toga kluba. Kad smo u Večernjem listu objavili da je u Mostaru utemeljen enigmatski klub, tada je netko iz “organa gonjenja” pridjev ENIGMATSKI pročitao kao EMIGRANTSKI! Nastala je frka koja je prestala nakon što su “organi gonjenja” shvatili da je riječ o klubu hercegovačkih sastavljača križaljki, rebusa, anagrama…
Enigmatika, odnosno zagonetaštvo, je umjetnost sastavljanja zagonetki i umijeće odgonetavanja. U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža stoji da se enigmatika napredovanjem razvila u umjetnički izričaj. Počeci enigmatike sežu u pradavna vremena na Dalekom istoku, odakle se preko Indije, Perzije, Egipta, Grčke i Rima proširila na ostatak Europe. Najeminentniji umovi nisu mogli odoljeti magičnom zovu i ljepoti zagonetaštva. U Hrvatskoj enciklopediji navodi se to da su se enigmatikom bavili Ciceron, Dante, Leonardo da Vinci, Michelangelo, Cervantes, Shakespeare, Molière, Goethe i brojni drugi umjetnici, posebno pisci. U Hrvatskoj su se sastavljanjem enigmatskih radova bavili Marko Marulić, Ivan Gundulić, Fran Krsto Frankopan, Preradović, Matoš, Ivan Goran Kovačić, Dobriša Cesarić i drugi pisci. Nedjeljko Nedić je u Leksikon zagonetača BiH uvrstio Antuna Branka Šimića koji je objavljivao rebuse u hrvatskom tisku, Ivu Andrića, Predraga Matvejevića, Josipa Mlakića… U taj leksikon uvršteni su gotovo svi znani enigmati u BiH, među kojima i nekoliko njih koji su surađivali u Večernjem listu. Uvršten je, naravno, i Lazo Goluža (rođen u Trijebnju kod Stoca), urednik kvizova na HTV-u, zagonetač koji je stvorio više zagonetačkih noviteta. Dijelom ga je naslijedio Širokobriježanin Filip Karačić, jedan od sastavljača pitanja HTV-ova kviza “Potjera”. Premetaljke (anagrami) često se koriste u pitanjima televizijskih kvizova. Ivan Goran Kovačić, autor zagonetačke knjige “Stišići”, sastavio je u poetskom smislu možda najljepšu palindromnu rečenicu (obrtaljku - isto se čita slijeva na desno i obratno) koja glasi: OKO, BUDI MI DUBOKO! Ocem hercegovačke enigmatike smatra se Širokobriježanin Josip Slišković koji je u zagrebačkom “Ilustrovanom listu” ratne 1915. godine objavio ovaj anagram (premetaljku): KAŽU SILE K RATU GONE! Rješenje glasi: U LAŽI SU KRATKE NOGE! Matoš je u društvu volio postaviti zagonetku: poster
- U jednu rupu uđeš, na dvije izađeš, kad misliš da si izašao, a ono ti si tek unutra?!
Nitko ne bi znao odgonetnuti, a onda bi im Matoš objasnio:
- Pa, HLAČE!
Enigmatika je dobila status desete umjetnosti. Nakon onih “klasičnih” šest, filmu je pripao status sedme umjetnosti, crtanom filmu status osme, stripu devete, a enigmatici desete umjetnosti. Na prodajnim mjestima novina razni enigmatski listovi gotovo dominiraju, a gotovo sve dnevne tiskovine imaju svoje enigmatske stranice ili rubrike. Najviše dominiraju križaljke i druge mrežaste zagonetke. Još u pradavna vremena sastavljale su se prve manje mrežaste zagonetke, a autor prve prave križaljke bio je američki novinar Arthur Wynne, a objavljena je 21. prosinca 1913. u tjedniku “New York World”. Nakon toga brojne novine u Americi i Europi, kasnije i u svijetu, nastojale su imati poneku križaljku, ali i rebus, premetaljku i druge enigmatske sastavke. Potom su se pojavili enigmatski časopisi. Hrvatska enigmatika smatra se jednom od kvalitetnijih u svijetu, a veliki doprinos tomu daju enigmati iz Hercegovine, ali i čitave BiH. Psiholozi preporučuju rješavanje križaljki i drugih enigmatskih sastavaka i to zovu gimnastikom glave, koja pomaže u razvijanju i čuvanju moždanih vijuga.
Kao i sve drugo, i enigmatika ima svoju duhovitu stranu. Zanimljivo je to da su neki značajni zagonetači objavili i knjige humora. Netko je Muji postavio zagonetno pitanje:
- Mujo, što mu je to i to: ide šumom, ne šuška, ide vodom, a ne brčka?
- Mora da je neka zagonetka - odgovori Mujo (umjesto odgovora: sjena).
Kasnije je Mujo došao doma i rješavao križaljku te upita Fatu:
6 коментара:
Tekst:
Prije šest dana u Širokom Brijegu upriličen je 12. susret zagonetača iz BiH i Hrvatske. Poznati hrvatski enigmat, pobjednik kvizova i pisac Robert Pauletić Široki Brijeg nazvao je enigmatskom metropolom jer u tom gradu postoji velik broj enigmata koji sastavljaju gotovo sve vrste enigmatskih radova, od raznih križaljki i premetaljki do rebusa i drugih zagonetačkih sastava.
Kasnije je Pauletić kazao da se Široki Brijeg može nazvati čak nacionalnom zagonetačkom prijestolnicom jer širokobriješki zagonetači osvajaju najviše plasmane na natjecanjima enigmata. No, valja reći da i susjedni Mostar ima također zavidan broj enigmata, ali ni Grude puno ne zaostaju. I ostale sredine u Hercegovini imaju svoje enigmate koji objavljuju zagonetačke radove u enigmatskim izdanjima i na stranicama raznih novina.
Na širokobriješkom okupljanju bilo je riječi o osnivanju enigmatskog kluba “Ero” u Mostaru 1984. godine. Nazočan je bio i Petar Grubišić, jedan od utemeljitelja tog kluba, trenutačno urednik “Večernjakove razbibrige” (dvije stranice enigmatike u Večernjem listu svakog dana osim petka), u kojoj surađuje i autor ove kolumne. Jedan od utemeljitelja enigmatskog kluba “Ero” bio je i Mostarac Slavko Bovan koji živi i radi u Kikindi, a proglašen je vodećim enigmatom u Srbiji. Prisjetili smo se nezgodne zgodne vezane uz osnivanje toga kluba. Kad smo u Večernjem listu objavili da je u Mostaru utemeljen enigmatski klub, tada je netko iz “organa gonjenja” pridjev ENIGMATSKI pročitao kao EMIGRANTSKI! Nastala je frka koja je prestala nakon što su “organi gonjenja” shvatili da je riječ o klubu hercegovačkih sastavljača križaljki, rebusa, anagrama…
Enigmatika, odnosno zagonetaštvo, je umjetnost sastavljanja zagonetki i umijeće odgonetavanja. U Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža stoji da se enigmatika napredovanjem razvila u umjetnički izričaj. Počeci enigmatike sežu u pradavna vremena na Dalekom istoku, odakle se preko Indije, Perzije, Egipta, Grčke i Rima proširila na ostatak Europe.
Najeminentniji umovi nisu mogli odoljeti magičnom zovu i ljepoti zagonetaštva. U Hrvatskoj enciklopediji navodi se to da su se enigmatikom bavili Ciceron, Dante, Leonardo da Vinci, Michelangelo, Cervantes, Shakespeare, Molière, Goethe i brojni drugi umjetnici, posebno pisci. U Hrvatskoj su se sastavljanjem enigmatskih radova bavili Marko Marulić, Ivan Gundulić, Fran Krsto Frankopan, Preradović, Matoš, Ivan Goran Kovačić, Dobriša Cesarić i drugi pisci. Nedjeljko Nedić je u Leksikon zagonetača BiH uvrstio Antuna Branka Šimića koji je objavljivao rebuse u hrvatskom tisku, Ivu Andrića, Predraga Matvejevića, Josipa Mlakića… U taj leksikon uvršteni su gotovo svi znani enigmati u BiH, među kojima i nekoliko njih koji su surađivali u Večernjem listu. Uvršten je, naravno, i Lazo Goluža (rođen u Trijebnju kod Stoca), urednik kvizova na HTV-u, zagonetač koji je stvorio više zagonetačkih noviteta. Dijelom ga je naslijedio Širokobriježanin Filip Karačić, jedan od sastavljača pitanja HTV-ova kviza “Potjera”. Premetaljke (anagrami) često se koriste u pitanjima televizijskih kvizova. Ivan Goran Kovačić, autor zagonetačke knjige “Stišići”, sastavio je u poetskom smislu možda najljepšu palindromnu rečenicu (obrtaljku - isto se čita slijeva na desno i obratno) koja glasi: OKO, BUDI MI DUBOKO!
Ocem hercegovačke enigmatike smatra se Širokobriježanin Josip Slišković koji je u zagrebačkom “Ilustrovanom listu” ratne 1915. godine objavio ovaj anagram (premetaljku): KAŽU SILE K RATU GONE! Rješenje glasi: U LAŽI SU KRATKE NOGE! Matoš je u društvu volio postaviti zagonetku:
poster
- U jednu rupu uđeš, na dvije izađeš, kad misliš da si izašao, a ono ti si tek unutra?!
Nitko ne bi znao odgonetnuti, a onda bi im Matoš objasnio:
- Pa, HLAČE!
Enigmatika je dobila status desete umjetnosti. Nakon onih “klasičnih” šest, filmu je pripao status sedme umjetnosti, crtanom filmu status osme, stripu devete, a enigmatici desete umjetnosti. Na prodajnim mjestima novina razni enigmatski listovi gotovo dominiraju, a gotovo sve dnevne tiskovine imaju svoje enigmatske stranice ili rubrike. Najviše dominiraju križaljke i druge mrežaste zagonetke. Još u pradavna vremena sastavljale su se prve manje mrežaste zagonetke, a autor prve prave križaljke bio je američki novinar Arthur Wynne, a objavljena je 21. prosinca 1913. u tjedniku “New York World”. Nakon toga brojne novine u Americi i Europi, kasnije i u svijetu, nastojale su imati poneku križaljku, ali i rebus, premetaljku i druge enigmatske sastavke. Potom su se pojavili enigmatski časopisi. Hrvatska enigmatika smatra se jednom od kvalitetnijih u svijetu, a veliki doprinos tomu daju enigmati iz Hercegovine, ali i čitave BiH. Psiholozi preporučuju rješavanje križaljki i drugih enigmatskih sastavaka i to zovu gimnastikom glave, koja pomaže u razvijanju i čuvanju moždanih vijuga.
Kao i sve drugo, i enigmatika ima svoju duhovitu stranu. Zanimljivo je to da su neki značajni zagonetači objavili i knjige humora. Netko je Muji postavio zagonetno pitanje:
- Mujo, što mu je to i to: ide šumom, ne šuška, ide vodom, a ne brčka?
- Mora da je neka zagonetka - odgovori Mujo (umjesto odgovora: sjena).
Kasnije je Mujo došao doma i rješavao križaljku te upita Fatu:
- Dio pribora za jelo, tri slova?
- ZUB - odgovori Fata. •
Ivan Goran Kovačić, autor zagonetačke knjige “Stišići" ????
Svako pisanje o enigmatici je enigmatima milo.
Постави коментар