ACTA AENIGMATICA (76)

ZANIMLJIVOSTI IZ NOVINA

Piše: Stjepan Horvat

Dostupnost informacijama prije pedeset godina nije bila velika i uglavnom se nešto saznalo ako je bilo u novinama, a imali ste sreću da slučajno naletite na to. Znanje nekog stranog jezika dobrodošlo je, ali prevoditelja za „male“ jezike često niste imali u svojoj okolini. Zagonetačko društvo Čvor (EUB, EUČ) surađivao je s mađarskim, rumunjskim, poljskim, slovačkim, bugarskim i češkim časopisima toga vremena, ali poteškoće su bile s prijevodima. No, ipak smo se snalazili pa je i danas, negdje u pismohrani, spremljeno niz stranica prijevoda raznih „običnih“ prevoditelja (ljudi kojima prevođenje nije bio posao). Bilo bi zanimljivo pronaći te prijevode jer među njima ima zanimljivih članaka vezanih uz povijest i teoriju zagonetaštva u pojedinim državama.

S mađarskim Fülesom imali smo odličnu suradnju i redovito smo časopis primali poštom iz Budimpešte. U njemu smo pronalazi razne članke, a neki su nas privukli svojim sadržajem. Imali smo sreću da je u Bjelovaru živio Mađar Stjepan (Ištvan) Toth, koji je radio u osiguravajućem društvu, ali bio je i službeni tumač za mađarski jezik. Rado se družio s nama i bio je uvijek službeni tumač na svim druženjima hrvatskih i mađarskih zagonetača.

Füles je u 42. broju XIV. godišta od 15. listopada 1970. godine objavio prilog pod naslovom Iz novina u novine: Na putu oko križaljke, što je bio prijevod članka iz New Scientista iz Londona. Naravno, naš prevodilac je preveo taj članak, ali mi ga nikada nismo objavili, pa to činim ovom prigodom. Objavljujem ga u lektoriranom obliku.

Čitali smo u znanstveno-tehničkom časopisu New Scientist koji izlazi u Londonu sljedeće:

Pobjednik ovogodišnjeg Državnog prvenstva križaljkaša (za 1970. godinu, op. SH) je službenik koji živi u Bormleyu (poveznicu dodao ur.). Ponosno tvrdi da je odgonetnuo za četiri i pol minute križaljku koja izlazi u književnom prilogu Timesa. Ostali natjecatelji finala prosječno troše dvadeset minuta za ovakav zadatak, a i ovo kratko vrijeme će zabezeknuti onoga tko se bavi ekonomikom proizvodnje ako on pomnoži ovih dvadeset minuta s brojem onih koji rješavaju križaljke ovog lista.

Prva križaljka je, a na osnovu najnovijih istraživanja, objavljena 1913. u listu New York World te je u obliku pobjedonosne mode 1923. stigla k nama u Veliku Britaniju. Danas većina dnevnih listova, tjednika i časopisa u svakom broju objavljuje križaljku. Novine ovo naručuju već prema tome kakvim procjenjuju opću obrazovanost svojih čitalaca. Pojmovi onih najjednostavnijih svode se na rješavanje sinonima, a onih najtežih namijenjeni su onima koji su domišljati i među učenima.

Zanimljivo je zamisliti se na tome koliko psihičke energije ulažemo dnevno na ovu pepita razbibrigu. Autor je, recimo, četiri sata utrošio na jednu dok ju je sastavio. Nakon toga briše sva slova iz nje i milijun ljudi utroši milijun sati da ih ponovo upiše. Kada bi diljem cijelog svijeta ovu utrošenu energiju usredotočili na rješavanje velikih problema čovječanstva, sada bismo već krastavce uzgajali na Mjesecu i ne bismo bili ponosni samo na ono nekoliko otisaka ljudskih stopa koje smo uspjeli na njemu ostaviti.

Moguće je da u našem vijeku, koji je vijek neprestanih stresova i napetosti, zanimanje za zagonetke, koje traže tihu i duboku koncentraciju, spada u ona rijetka vremenska razdoblja kada je odgonetač gospodar svoga položaja i svoje okoline. On stvara zatvoreni umni strujni krug između sebe i šarenih crteža, u ovome mu se ne može nametnuti niti pretpostavljeni, niti supruga, ali ni podčinjeni koji upravo čeka odgovor ili kakvu odluku. U međuvremenu misli kako je zaokupljen teškim poslom, a u stvari zabavlja se.